Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

HUP-ovci wrote:
Prijeti li Hrvatskoj slom tržišta rada? Radnika nedostaje u gotovo svim sektorima, poslodavci šalju alarmantna upozorenja da se hitno mora djelovati, HNB procjenjuje da će se broj radnika u idućih 20 godina smanjiti za pola milijuna!

Kako zadržati radnu snagu, treba li se još više otvoriti strancima, i ako da kojima - u Otvorenom su odgovarali zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Nekić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, ekonomski analitičar Mladen Vedriš, Mirko Habijanec iz Udruženja graditeljstva HGK i Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

seebiz.eu wrote:
Nakon godina protivljenja poslodavaca povećanju minimalne plaće, navođenja da je hrvatska radna snaga već preskupa, da je nemoguće dići neto primanja radnika zbog ogromnog opterećenja koje država nameće na te plaće i zbog nužnosti ulaganja u razvoj - ukratko, razloga zbog kojih bi, u konačnici, povećanje izdvajanja za radnike na minimalnoj plaći dovelo do propasti poslodavaca i gašenja radnih mjesta - ovih se dana stječe dojam da se ti isti poslodavci natječu koji će više podići plaće onima najslabije plaćenima, piše portal Jutarnjeg lista.
Razlog ovakve promjene stava jednostavan je: tržište rada posljednjih se godina, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, stubokom promijenilo. Višegodišnja filozofija "uzmi ili ostavi, ima tko hoće", koja se nerijetko baš tim riječima plasirala radnicima u godinama u kojima su doista na tržištu bile stotine onih koji će, makar i za minimalac ispod granice siromaštva, spremno prihvatiti bilo kakav posao, doživjela je debakl - dramatičnim pražnjenjem burze rada i svakodnevnim odlaskom postojećih zaposlenika u bogatije države Europske unije, onih "koji hoće" naprosto više nema.
Tržište uvijek diktira cijenu, pa i rada, koji sada, s drastičnim smanjenjem ponude, iznimno poskupljuje, a u mnogim sektorima, prije svega u turizmu i trgovini, više nije moguće pronaći kvalitetnog radnika, bez obzira na ponuđenu plaću: ovog smo ljeta svakodnevno bili svjedoci dramatičnih apela poslodavaca koji u turističkim središtima nisu mogli naći radnika da bi uopće otvorili objekte.
No, postavlja se pitanje jesu li poslodavci doista trebali čekati do zadnjeg trenutka, nisu li mogli ranije procijeniti što će se dogoditi s otvaranjem granica EU i spriječiti egzodus radne snage korigiranjem plaća, te ne snose li dobar dio odgovornosti za postojeće stanje? Je li hrvatska radna snaga doista tako skupa, jesu li opterećenja na plaću takva da ih poslodavci ne mogu izdržati, jesu li se u posljednje vrijeme u tolikoj mjeri smanjila da sada mogu dići plaće i do 20 posto? Ili su prijašnjih godina ipak, svjesno ili nesvjesno, ignorirali masovno odseljavanje radne snage iz zemlje i više mislili na profit?
- Trčanje za profitom u Hrvatskoj se jako zlorabi i krivo interpretira. Profit je imanentan poslovanju i biznisu i naravno da svatko želi nešto zaraditi. No, u vremenu krize poslodavci su se prvo odricali profita. Od 2008. do 2015. poslodavci su izvršili sve moguće racionalizacije i prestrukturiranja, a profit je sada tako nizak i tanak da nam ne preostaje ništa drugo nego podizati plaće nauštrb ulaganja i investicija u nove tehnologije i razvoj, što je jako loše jer ćemo gubiti na konkurentnosti - kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Potvrđuje da je tržište radne snage doista presušilo, no smatra da su poslodavci predvidjeli ovakav razvoj situacije, zbog čega su prije tri-četiri godine započeli intenzivno traženje rasterećenja troškova rada te ušli u žestoku bitku s Vladom zahtijevajući povećanje kvota za strane radnike.
- U to vrijeme bilo je odobreno 1000 stranih radnika, a Vlada nije željela povećavati kvote zbog mira sa sindikatima. Znate do koliko smo sada došli? Do 37.000 - kaže Jakelić.
Tražili su, dakle, povećanje uvoza jeftinije radne snage. Domaća je radna snaga, baš zbog plaća, odlazila negdje drugdje. A sada se, zbog istog razloga, pokazuje da se više ni ne može detektirati odakle bi ta nova, strana i jeftinija radna snaga trebala dolaziti - Hrvatska više nikome nije zanimljiva.
Sadašnjost stoga pokazuje, smatra ekonomski analitičar iz Ekonomskog instituta Zagreb, da su poslodavci posljednje godine naprosto prespavali.
- Posljednjih deset godina Hrvatska je na čvrstom začelju tzv. novih članica Europske unije po rastu plaća. Na začelju. Istodobno, posljednjih godina ima najnegativniju bilancu ukupnog stanovništva, kad se pribroje prirodni negativni prirast i odseljavanje. Unatoč tome, posljednje tri godine, otkad je započeo oporavak, rast dobiti poslodavaca bio je znatno veći od rasta plaća. Dakle, i u takvoj situaciji, poslodavci su odlučili rezultate gospodarskog oporavka preuzeti sebi - smatra Lovrinčević.
S obzirom na stalne inicijative poslodavaca, u Hrvatskoj se stekao dojam da je opterećenje na plaće kod nas barem među najvišima, ako ne i najviše u Europi.

Index.hr wrote:
OVAJ put nema pisane reportaže iz Gline.

Užas u kojemu žive stanovnici ovog kraja teško je opisati riječima. Umjesto toga, pogledajte kako žive ljudi udaljeni sat vremena vožnje od Zagreba.

Đed Stevo wrote:
Pričao nam je o vremenu kad je ovdje bilo više svijeta, kad se bavio poljoprivredom. Pričao nam je kako je orao, kako se brinuo o životinjama. Nije imao djece. Sad nema nikoga.

Ima doduše jedna baka koja živi nedaleko od njega. Ona nema struje i kućica joj je puno manja. Upitali smo ga zašto se ne spoje, zašto se starica ne doseli kod njega, kad su već sami u toj šumetini. Oboma će im biti lakše uz još jedan par ruku i očiju.

Stevo rezolutno odbija ideju o zajedničkom životu.

"Nismo vjenčani, što će selo reći?" sliježe ramenima starac mutnih očiju koji živi usred ničega.

Max Oldorf wrote:
"Žalosno je vidjeti kako veliki broj dobro obrazovanih ljudi odlazi iz Hrvatske i drago mi je što možemo ponuditi izvrsnu alternativu onima koji ostaju. Zrakoplovna industrija očekuje daljnji rast u idućih deset godina i smatram da ovdje u Hrvatskoj možemo izgraditi najveći podatkovni centar", zaključuje izvršni direktor Max Oldorf.

Gordana Deranja wrote:
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, kazala je, nakon sastanka, da je riječ o radnom sastanku.
'Mi poslodavci želimo ubrzati procese, a čuli smo korisne informacije o pripremama za sljedeću godinu... Mi smo iznijeli ono što je nama bitno, o čemu smo već govorili - to je nedostatak radne snage i opterećenje na gospodarstvo, a u cilju da povećamo plaće, kako bi se ljudi vratili', kazala je Deranja.

'Treba dugoročno razmišljati'

'Uvoz radnika je ono što sada gasi vatru, no treba razmišljati dugoročno', podsjetila je Deranja govoreći o nedostatku radne snage.

Rasco wrote:
Najveći problem i tada kao i danas bio je - pronalazak i zapošljvanje radnika. Svi govore koliko je bitno ulagati u deficitarna zanimanja, a nama neprestano manjka strojobravara, zavarivača, lakirera, inženjera strojarstva i elektrotehnike... Našli smo se u problemu.

24 sata wrote:
Od prošle godine Vlada RH podigla je kvote za radne dozvole za strane radnike. Lani je 7279 stranih državljana dobilo dozvolu za rad u Hrvatskoj. Zaključno s prošlim petkom, 29.769 stranih radnika može dobiti dozvolu za rad u Hrvatskoj. To je vidljivo povećanje u zadnja tri mjeseca. Naime, krajem srpnja kvote su bile 26.500, a samo mjesec dana ranije bile su 25.735. Ali očito ni to nije dovoljno.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da sustavno, već dulje, upozoravaju vlasti na “gorući problem” za cijelo društvo.

- Naše gospodarstvo tone zbog kroničnog nedostatka radne snage. Poslodavci već dugo upozoravaju na nekonkurentnost države.

Nitko ne može reći da se aktualna situacija dogodila iznenada. Otprilike, kao da se čudimo snijegu u veljači - poručila je nedavno Gordana Dernja, predsjednica HUP-a.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca poručuju da trendovi pokazuju kako diljem Europe i dalje nedostaje radnika, tako da je to problem s kojim se sreću sve, pa i najrazvijenije zemlje. Smatraju da je trenutačni propisani način utvrđivanja kvote pretjerano formalan, nefleksibilan i u suprotnosti s dinamičnim tržištem radne snage. Zbog toga, tvrde, Hrvatska već neko vrijeme muku muči s povlačenjem radnika iz inozemstva. Jedine zemlje iz kojih ljudi dolaze raditi kod nas su susjedne BiH, Srbija i Makedonija. Plaća je, dakako, među najvažnijim faktorima.

EBRD wrote:

Rizike za slabiji rast od procjena EBRD, pak, vidi u nedostatku kvalificirane radne snage te u vezi s Agrokorom.
"Unatoč visokoj nezaposlenosti, nedostaje radne snage u sektorima poput turizma i graditeljstva, što može djelovati kao uteg za rast. U srpnju 2018. Agrokorovi vjerovnici su odobrili nagodbu, ali još postoje nesigurnosti oko restrukturiranja kompanije i negativno prelijevanje na ostatak gospodarstva ne može biti isključeno", navodi EBRD.

Pero Ćorluka wrote:
- Pozivam poslodavce da što više nove radnike traže među azilantima, koristeći državne poticaje. Moje iskustvo na tom polju je vrlo pozitivno, bili smo ugodno iznenađeni znanjem i vještinama radnika koje smo zaposlili na ovaj način. Daljnih 12 azilanata planiram uzeti u školovanje čim se raspiše novi natječaj, a za iduću godinu planiramo kroz isti program zaposliti još 25 novih radnika. Nedostatak domaćih radnika svi osjećamo i moramo biti svjesni da se to neće lako promijeniti. Moramo se okrenuti stranoj radnoj snazi, i to što prije, jer je to budućnost – poručio je Ćorluka.

Rajska djeva kraljica Hrvata wrote:

Istaknula je, među ostalim, da Hrvatska ponajprije treba poraditi na rastu plaća, prije svega kroz porezni sustav.
"Često mi ljudi govore - da bar imam tisuću kuna veću plaću ostao bih u Hrvatskoj...Kad bi prosječna plaća bila oko tisuću eura, mislim da bi se znatno smanjio broj odlazaka iz Hrvatske", rekla je predsjednica Grabar- Kitarović.
Smatra i da je potrebno poticati razvoj i naseljavanje u ruralnim krajevima i uz granicu.
"Treba nam poseban sustav mjera koji će omogućiti ne samo ostanak, nego i povratak ljudi na ta područja", dodala je.
Predsjednica je istaknula da od početka mandata upozorava na bitna pitanja, kao što je primjerice demografija, ili "nedostatna i neambiciozna stopa rasta. Ona bi trebala iznositi barem pet posto kako bi smo dostigli one koji su nam ranije gledali u leđa".

Večernji list wrote:
U nedostatku mladih radnika, hrvatske se tvrtke i institucije sve više okreću starijoj populaciji! Brojke su neumoljive i pokazuju da je u proteklih deset godina Hrvatska izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29 godina, što odgovara broju stanovnika grada kao što je Rijeka. Takvo smanjenje broja mladih ljudi prelilo se i na tržište rada, odnosno dobnu strukturu zaposlenih radnika. U deset godina broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za 122.419 osoba, mjereno brojem osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja. Većina tog gubitka odnosi se na skupinu najmlađih radnika do 29 godina, kojih je na kraju 2017. godine bilo zaposleno 104 tisuće manje nego što ih je radilo 2007. godine. Preostali manjak nalazi se u sljedećoj dobnoj skupini od 30 do 34 godine. Nakon što je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, prije četiri godine, ukupan broj osiguranika povećao se za 95 tisuća, na približno 1,45 milijuna osoba. No, Darko Oračić, analitičar Zavoda za zapošljavanje podsjeća da se broj zaposlenih u dobnoj skupini od 25 do 34 godine i dalje smanjuje.

dr. Tade Jurić wrote:
– Prvenstveno me je iznenadilo da su političke elite cijelu 2016. i 2017. godinu protratile na pokušaj relativiziranja i banaliziranja problema iseljavanja. Sjećamo se da su vladajući prije dvije, tri godine, kad su preuzimali vlast u zemlji, obećavali da će im borba za mlade i demografska problematika biti temeljna zadaća.

A danas govore tek o razmatranju demografskih mjera. Ako se iseli više od 300 tisuća ljudi i vi ne reagirate, onda se svi trebamo zapitati što stoji iza toga. Vrlo je moguće da političke elite namjerno ne povlače prave poteze i mjere kako bi se iseljavanje smanjilo. Također iznenađuje vrlo liberalan stav naših elita u smislu njihovih izjava "jedni odlaze, drugi dolaze".

HUP-ovci wrote:
Prikupljene potrebe koje je HUP dostavio Ministarstvu "predstavljaju samo dio potreba koje poslodavci trenutno prijavljuju jer nisu u mogućnosti s potpunom sigurnošću planirati već sada sve aktivnosti za narednu godinu", kažu u udruzi poslodavaca.
Napominju i da su ove godine od svojih članica zaprimio prijavu potreba za stranim radnicima dvostruko veću nego je to bilo prošle godine te da preliminarni podaci ukazuju na tendenciju rasta potreba.

Iz HUP-a podsjećaju da je ove godine kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola, ali vjeruju da će za 2019. taj broj biti znatno veći, kada se prikupe podaci i potrebe koje prikupljaju drugi dionici kao i resorna ministarstva, kojima se poduzetnici također izravno javljaju.

Stevica Kuharski wrote:
Antun Lucić, specijalist za digitalni marketing, naglasio je kako država neprestanim promjenama poreznog sustava poduzetnicima stvara dodatnu nesigurnost.Stevica Kuharski, direktor i osnivač hrvatskog startupa za dostavu paketa Locodels, ustvrdio je da će oko 300 tisuća ljudi u naredne četiri godine zasigurno otići van. Smatra da će tada država morati resetirati jer neće moći opstati.

seebiz.eu wrote:
Predsjednik udruženja Franz Letica rekao je da će se zatvarati sve veći broj ugostiteljskih objekata, ako se uskoro ne poduzmu konkretni koraci u rješavanju problema radne snage, te da će se to odraziti na turističku ponudu glavnoga grada, ali i na cjelokupnu ponudu Hrvatske.
"Na području grada Zagreba u prvih devet mjeseci ove godine najviše su se tražili kuhari, njih 782, te konobari, njih 1.493, a popunjena su samo 272 radna mjesta kuhara i 796 radna mjesta konobara", iznio je Letica.

Darinko Dumbović wrote:
"Ljudi su ovdje imali gdje živjeti, to ja govorim već 20 godina. Ljudi imaju gdje živjeti, ali nemaju gdje raditi. Otišli su, što je žalosno ,i oni koji su imali radno mjesto", kaže gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović.

Pa su i zbog toga brojne kuće prazne.

"Na svakoj banderi imaju oglasi da se izjamljuje u bescjenje najam za 200 kuna, nema ljudi nitko neće", kaže Ankica Grabovac.

seebiz.eu wrote:
- Klinci su u školi, žena radi, teško bi bilo tražiti od njih da potpuno promijene svoje živote, a meni se ne ide nigdje sam. Iskreno, u ovim godinama mi se ne ide nigdje. Pokušat ću naći nešto u metalnoj struci preko Zavoda, a ako ne ide, radit ću nešto drugo. Posla na sreću ima i tko želi raditi, snaći će se nekako, iako je tragedija i apsurd da svugdje u svijetu fali proizvodnih radnika i da nas svuda vabe, a da smo samo u svom gradu višak, govori nam razočarani uljanikovac i rezignirano zaključuje: "Šteta".

Samo metar dalje stup gradske rasvjete oblijepljen je ispranim plakatima s ponudama.

„Tražimo iskusne brodomontere i zavarivače za rad u inozemstvu (Trieste, Italija). Posao kreće od 1. 9. i traje 5 mjeseci. Plaća od 10-13 eura na sat. Radi se 8 sati dnevno uz mogućnost prekovremenog", piše u jednom od njih.

Trst i Monfalcone i ne izgledaju tako daleko kao neka druga europska brodogradilišta u kojima danas grade brodove dojučerašnji Uljanikovci.

- Uporno smo ponavljali da su ljudi naš najvrjedniji resurs i da su najveće bogatstvo Uljanika ti radnici koji žele raditi i znaju sagraditi brod. Ali, to su znali i drugi, i zato su nas, čim su se pojavile naznake problema, počeli svakodnevno obilaziti razni posrednici, a oni koji bi trebali brinuti o budućnosti Uljanika nisu se previše trudili spriječiti to.

Govorilo se o viškovima radnika, ali kad su se intenzivirali odlasci bez otpremnina, direktori i poslovođe nisu bili sretni što će morati otpustiti manje ljudi, već su se počeli brinuti jer su bili svjesni da su prvi otišli oni koje su oni željeli zadržati, dakle najbolji radnici.

No, ovo što se sad događa pravi je egzodus i pravo je pitanje ukoliko netko i donese odluku o spašavanju brodogradilišta i ulasku u program restrukturiranja, hoće li sutra uopće imati tko graditi brodove u Puli?, pita se jedan od Uljanikovih sindikalaca, svjestan da na horizontu nema dovoljno jasnih poruka o budućnosti koje bi mogle zaustaviti ili promijeniti ove negativne trendove.

VOA wrote:
"Raste broj ljudi koji odlaze iz Hrvatske. Samo u prošloj godini se 56.000 hrvatskih građana prijavilo u Njemačkoj. "Državotvorni" HDZ nije dokazao sposobnost ni da barem ublaži egzodus Hrvata. Nego je MUP uputio novi zakon o državljanstvu koji bi trebao povećati broj državljana. Ako se zakon usvoji, više neće biti potrebno znanje hrvatskog jezika ili kulture. Neće biti ni potrebno da ste ikada zakoračili na tlo Hrvatske. Potrebno je samo da imate jednog hrvatskog pretka i da položite prisegu.

Goran Vojković wrote:
Oni koji su trebali biti glasni - poslodavci, obrtnici, dioničari - šutjeli su i time jasno odobravali suludu politiku nesposobnih političara ove zemlje. Ne samo da su šutjeli već su i pljeskali. Pa sada, dragi poslodavci, sami konobarite, vozite dostavu, pišite ugovore, postavljajte laminate i varite ograde – samo je par postotaka vas vikalo protiv porezne presije i državne pljačke, ostali su šutjeli čekajući neku pinku. Kada ste tako pametni, ili osigurajte uvjete rada kakvi su u Austriji ili Njemačkoj, ili radite sami. I ne kukajte nam više. Dosadni ste i predvidljivi.

Hrvoje Balen wrote:
Dopredsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Balen rekao je da poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok ne dođe do promjena uvjeta poslovanja u zemlji.

– A to je posebno postalo vidljivo otkad smo dio zajedničkog EU tržišta na kojem se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše. Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili, rekao je Balen.

dr. Andrejevič Plenkov wrote:
Upitan misli li da će ova mjera zadržati radnike, u onim sektorima kao što su turizam, graditeljstvo iz kojih ljudi odlaze van, da će ovo biti mjera u kojoj će privatni sektor omogućiti tim radnicima, 13. plaćom nekakav bonus i da ih stimulira da ostanu u zemlji, Plenković je odgovorio: "To nije 13. plaća. To može biti božićnica, uskrsnica, regres, bilo što od tih neoporezivih primitaka, to jest davanja poslodavaca bez poreza. Mislim da je to jako dobro. Mnogi od njih su to htjeli i svi koji imaju ta sredstva na raspolaganju, možda će se sada kada na to nema poreza lakše odlučiti da daju dodatnu nagradu svojim zaposlenicima". "I to je bio smisao ove mjere", naglasio je.

Mario i Zoran wrote:
Razmišljaju li Mario i Zoran o povratku?

- Mi smo svoj životni put pronašli. U Hrvatsku ćemo dolaziti u obilazak rodbine, na godišnje odmore s obitelji, ali za stalno ne vjerujemo, odlučni su.

Obrovački skeptik wrote:
Nakon izlaska iz gradske uprave, na mostu nas je dočekao jedan ljutiti gospodin. Vidio je odakle smo izišli, ali nismo stigli Jurjevića pitati što misli o ovome:

– Ne znam što su ti rekli, ali slušaj: tek prije mjesec dana gradska vlast je donijela Strategiju razvoja za razdoblje 2018. – 2023., gdje se zapravo najbolje vidi što je trebalo raditi proteklih 20 godina, a nije napravljeno. U dokumentu se navodi da je glavna prednost u "naglom povećanju broja stanovnika"!? Da uz ime Ante Župana ne stoji ono "gradonačelnik", ne bismo ni znali da smo grad. Ovo je mrak – konstatirao je taj obrovački skeptik.