Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Slobodna Dalmacija wrote:
Trilj je od 2011. godine, prema Zavodu za statistiku pao za 7,9 posto. Ali ne zabrinjava samo to, ozbiljnu ćete facu dobiti kad shvatite po kojoj stopi ili u kojim skokovima stanovništvo Trilja pada.

U 2011. godini na rad izvan Hrvatske otišlo je devet građana Trilja, godinu kasnije 17, tijekom 2013. godine 18, a 2014. godine bilo ih je 34 manje, u 2015. godini hrvatsko boravište s inozemnim zamijenilo je 45 Triljana i Triljanki, u 2016. godini 67, a tijekom prošle godine 81! Skoro svake godine, dakle, dvadesetak više, što bi značilo da će ih u ovoj, 2018. godini otići stotinu... Da bar griješimo.

Novi list wrote:
Prosječna dob darivatelja sve je viša. Ranija su istraživanja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM) govorila o prosječnoj dobi darivatelja krvi od 42 godine, no na području Primorsko-goranske županije statistike kažu da prosječni darivatelj krvi danas ima 50 godina. Darivanje krvi, prema pravilima, moguće je do dobi od 65, odnosno 70 godina. Slab odaziv mladih, prema tumačenjima transfuziologa, posljedica je ne samo nezainteresiranosti mlađe populacije za davalaštvo krvi, nego i masovnog iseljavanja mladih iz Hrvatske u zadnjih nekoliko godina.

Index.hr wrote:
O ISELJAVANJU mladih Hrvata iz zemlje pišu i francuski mediji. France 24 objavio je potresnu reportažu koju su njihovi novinari napravili s mladima koji odlaze iz zemlje na zagrebačkom autobusnom kolodvoru.

Pišu kako je u Hrvatskoj oko 27 posto osoba mlađih od 25 godina nezaposleno te kako jedna od tri osobe s diplomom ne može pronaći posao. Dodaju kako zato sve više mladih posao traži van granica Hrvatske.

"Unatoč naporima vlade, egzodus mladih u zemlje zapadne Europe se ne usporava", piše France 24.

Razgovarali s mladima koji odlaze iz zemlje

Svoj prilog započinju riječima kako hrvatska sunčana obala privlači turiste iz cijele Europe, ali ikako se iza tog sanjolikog krajolika kriju ekonomski problemi.

Labor shortages are not unique to Croatia - other emerging economies in Europe’s ex-communist east and southeast have also experienced a drain of young talent to the richer west of the EU, exploiting the right of free movement within the bloc.

But it explains analysts’ doubt that Croatia’s longer-term growth will surpass a modest 1-2 percent needed to rise to western levels of prosperity.

MojPosao wrote:
Ipak, to nije rezultat ekonomske ekspanzije nego masovnog iseljavanja koje je stvorilo paniku u poduzetničkim krugovima, na što je vlada 2018. odgovorila povećanjem kvote za uvoz stranih radnika na 38 tisuća.

Poslodavci bi željeli da Vlada u potpunosti odustane od režima zapošljavanja stranaca putem kvota, te da im se dopusti slobodno zapošljavanje ako u određenom roku ne nađu tražene radnike u zemlji.

A kvote stranaca koje se predlažu za narednu godinu su više nego impresivne.

Odluku o kvotama priprema ministarstvo rada uz prethodne konzultacije s poslodavcima, raznim komorama i strukovnim udruženjima tvrtki. Građevinski sektor je među prvima iskoristio ove godine dodijeljenu kvotu od blizu 12 tisuća radnika, a u prijedlogu će za 2019. godinu dobiti zeleno svjetlo za 18.500 stranaca. Nakon njih, slijedi turizam gdje će se moći zaposliti oko deset tisuća stranaca, a nove kvote će se odobriti i brodogradnj, prerađivačkoj industriji, prometnoj branši koja je ove godine zaposlila jedva pedesetak vozača.

Žele wrote:
Dok na tisuće mladih Hrvata svakog mjeseca napušta Lijepu Našu trbuhom za kruhom, takva sudbina neće snaći Joška, najstarijeg sina Željka Keruma, koji, kako nam njegov otac kaže, uspješno plovi poduzetničkim vodama.

- Šta će ići vani?! Ovdje ima pet-šest biznisa di radi uspješno. Mislim da ne namjerava seliti iz Hrvatske, zašto bi išao, ovdje ima par vrhunskih poslova. Dobar je i zna posao, zna zapet - pun je hvale za prvorođenog sina Željko.

Jozo Tolić wrote:
– To je kap u moru naših potreba, kad bi bilo radnika, domovi za starije i nemoćne mogli bi odmah zaposliti 2000 radnika, ali ih nema. Zovu nas sa svih strana, moja je procjena da će sustav socijalne skrbi vrlo brzo trebati 3500 radnika. Predložena kvota nije dovoljna, treba je povećati – kategoričan je Jozo Tolić, poduzetnik i predstavnik udruge vlasnika privatnih domova.

Tolić veli da su privatni vlasnici zatrpani zahtjevima za smještaj korisnika, no odbijaju ih, iako imaju prazne sobe, jer nemaju dovoljno osoblja.

– Ne možete uzeti ljude ako ih nema tko nahraniti i brinuti se o njima – kaže Tolić.

Plaća njegovateljice u staračkom domu kreće se od 3600 do 4000 kuna mjesečno, a medicinske sestre od 5300 do 5900 kuna.

– Dali bismo mi i tisuću eura mjesečne plaće kad bismo mogli toliko naplatiti od korisnika, ali ne možemo – kaže Tolić.

– Ne možete u Zagrebu naći čistačicu za dom da je platite zlatom – žali se Tolić.

Samo u ovoj godini, prema njegovim podacima, Hrvatsku je napustilo 1800 medicinskih sestara, otišavši uglavnom u Njemačku gdje zarađuju od 1800 do 2000 eura mjesečno. Kvota za 2019. razbijena je tako da se 41.810 dozvola odnosi za novo zapošljavanje, 6540 dozvola za sezonski rad u turizmu u te poljoprivredi i šumarstvu, 250 dozvola u okviru premještanja unutar društva te 15 tisuća produljenja starih dozvola.

seebiz.eu wrote:
Najveći broj dozvola iz Vladine odluke o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu odnosi se na djelatnosti graditeljstva, turizma i ugostiteljstva te prometa zbog najizraženijeg nedostatka radne snage u tim djelatnostima.

Od 50.100 dozvola za boravak i rad njih 41.810 je za novo zapošljavanje, 6.540 je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu (do 6 mjeseci), 250 dozvola je u okviru premještanja unutar društva, a 1.500 dozvola je za provedbu strateških investicijskih projekata za koje u ovom trenutku nisu poznata zanimanja potrebna za njihovu provedbu.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je kako se tom odlukom povećavaju kvote za zapošljavanje stranih radnika za 20.331 dozvolu više u odnosu na ovu godinu, od kojih je gotovo 13.000 za sektor turizma i građevine.

Time želimo osigurati stabilnost dotoka rade snage gospodarstvu i podupiremo gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen na 2,9 posto, poručio je Pavić.
- Istodobno radimo na tome da maksimalno aktiviramo domaću radnu snagu, i to prvenstveno kroz kampanje poput 'Zaposli se'. Od trenutačno 147.860 registriranih nezaposlenih na burzi imamo 20.211 otvorenih radnih mjesta, kazao je.

Podsjetio je kako je za aktivaciju 147.000 nezaposlenih osigurano 4,5 milijarde kuna. Nezaposlene anketiramo i pozivamo 18. siječnja iduće godine na Dane poslova u turizmu, na kojima ćemo spajati domaću radnu snagu s poslodavcima, a to ćemo raditi i za ostale grane, najavio je Pavić.

Broj odobrenih dozvola za graditeljstvo raste sa 11.755 na 17.800, što je povećanje za oko 6.000 dozvola, turizam raste na 15.611, što je povećanje za 6.681 dozvolu, poljoprivreda i šumarstvo za dodatnih 1483, te ekonomija i trgovina za 2200 dozvola.

Slobodna Dalmacija wrote:
Na posljedice bijele kuge, odnosno činjenicu da su na tom području krštenja i vjenčanja vrlo rijetka, a sprovodi vrlo učestali, prstom upire i sućurajski župnik fra Stipo Marčinković, dobar poznavatelj lokalnih prilika. Najznakovitiji negativni trend evidentan je u župi Gdinj, koja je 1909. imala 850, a na početku 2018. godine tek 67 stanovnika.

Zastrašujući je podatak da je u toj župi lani ubilježeno ukupno 12 sprovoda, a samo u prvoj polovini ove godine ispraćeno je 15 mještana i onih koji korijene vuku s tog dijela Hvara. Doduše, sedmero ove godine ukopanih živjelo je izvan Gdinja, ali i to govori kako se veliki broj ljudi desetljećima iseljavao iz svoje župe, u kojoj su, kao i u drugima, ostale samo starije osobe.

baka Ljube wrote:
Sjeća se naša sugovornica i Božića u El Shattu, gdje je kao izbjeglica provela malo više od dvije godine. Za nju ljepšeg Božića nije bilo. Nije falilo ni cukra ni brašna. Cijela bi ta pustinja na poluotoku Sinaju svijetlila od blagdanskih vatri. Bilo ih je, veli, dosta iz tih krajeva, a oni dica ko dica.

Samo u odnosu na današnju mlađariju bili su zadovoljni s puno manje. Kocka šećera bila je onaj vrhunac, onaj teško dosanjani komadić užitka za kojim je žudjelo svako dijete.

Sada se u selu mještani broje na prste jedne ruke.

poslovni.hr wrote:
Manjak radne snage osjeća se i u poštanskim uslugama pa je predviđeno da sljedeće godine uvezemo 300 poštara, 200 vozača i 100 šalterskih radnika u toj djelatnosti. U Hrvatskoj nedostaje čak i logopeda za koje je u 2019. određena kvota od 10 radnih dozvola. U socijalnoj skrbi sve je izraženiji nedostatak radne snage pa se taj problem namjerava riješiti, primjerice, uvozom pet psihologa, 10 socijalnih radnika, 100 njegovateljica, 150 medicinskih sestara i 50 čistačica.

Slobodna Dalmacija wrote:
Državna statistika ne daje objašnjenje rasta plaća, no izgledno je da je na povećanje primanja zaposlenih ponajprije utjecala demografija, odnosno masovno iseljavanje, zbog kojeg su mnoge djelatnosti ostale bez neophodne radne snage.

Manjak radnika, žale se i sami poslodavci, najizraženiji je u turizmu i ugostiteljstvu, kao i u građevinarstvu i brodogradnji, ali i u ostalim djelatnostima. Radnika nedostaje unatoč tome što je na burzi rada prijavljeno oko 148.000 nezaposlenih. Nadalje, na rast neto primanja utjecala je i porezna reforma.

Andrej Grubišić wrote:
Obzirom na činjenicu da su još jedino Bugari od bivšeg komunističkog svijeta iza nas po paritetu kupovne moći u EU, dojma sam da nas se pokušava uvjeriti da nije bogat onaj koji puno ima nego koji malo treba i traži. Istovremeno, trend iseljavanja jasno upućuje na to da Hrvatska ekonomija ne pruža dovoljno, ma što god karijerni političari o tome mislili.

Edi Zelić wrote:
– Najam prosječnog stana u Njemačkoj mjesečno iznosi od 700 do 1000 eura, na što ode znatan dio plaće. Osim toga, puno bolje prolaze parovi nego samci jer su porezne stope za ljude koji u Njemačkoj žive bez obitelji puno veće. Što se hrane, odjeće, goriva i ostalih troškova tiče, tu je Njemačka li-la s Hrvatskom. Usudio bih se reći da je u našim turističkim središtima, sve skuplje – Zelić će, koji dodaje kako mu je teško vjerovati da će se ljudi koji su u posljednjem iseljeničkom valu stigli u Njemačku, jednog dana, ipak, vratiti kući.

DW wrote:
2019. godina donosi uz sve te probleme i neke nove. Najveći problemi bit će svakako nastavak iseljavanja i nedostatak radne snage, ali i aktiviranje jamstava u Uljaniku i mogući potop proračuna težak više milijardi kuna.

Marko Repecki wrote:
Istovremeno, došlo je do snažnog pada broja stanovnika. Prema procjenama demografa, broj stanovnika u Hrvatskoj pao je ispod 4 milijuna.

Procjena Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu daje nešto veću brojku - 4,1 milijun stanovnika, no to je za oko 200 tisuća manje u odnosu na 2003. kada su prema istom izvoru u Hrvatskoj živjela 4,3 milijuna ljudi.

Jutarnji list wrote:
Zato se bez pretjerivanja može reći da je radnik u 2018. “osoba godine” u Hrvatskoj, a pozadina je ekonomski vrlo jednostavna i logična: poklopio se gospodarski rast i manjak radne snage. Da se razumijemo, ne tvrdimo da je postignut napredak u položaju radnika u Hrvatskoj niti da je živjeti od plaće postao lakši zadatak. Tvrdimo, međutim, da se događa promjena na tržištu, da radnicima raste pregovaračka snaga te da će poslodavci - oni koji već nisu - razvijati strategije njihova privlačenja i zadržavanja.

poslovni.hr wrote:
Iako se čini kako je godina na izmaku bila više nego burna pod znakom Agrokora, a nakon toga Uljanika, među velikim sistemskim problemima koji su nas mučili, a nastavit će se djelomično i u godini koja dolazi, ipak naglasak treba staviti na vraćanje u središte pozornosti jedne daleko važnije stvari za Hrvatsku - pitanja radne snage.

Naime, kako god se iz naše novinarske perspektive činilo da su dubioze u poslovanju Agrokora i sudbina nekada moćnog, a danas pomalo patetičnog Ivice Todorića udarne vijesti i koliko god se iz perspektive Istre, ali i ministara Zdravka Marića i Darka Horvata činila presudnom sudbina Uljanika, dugoročno gledano sve je to nevažno ako ova država ostane bez stanovnika i radne snage.

Vesna Rimac wrote:
Zapošljavamo krojačicu – za oko nam već duže vrijeme zapinje tiskanim slovima ispisan oglas u izlogu salona vjenčanica „Nikolina” u Županijskoj ulici, gdje više od pola godine neuspješno traže djelatnicu. Kvalificiranog kadra koji zna i želi raditi nema u Osijeku i cijeloj Slavoniji, kažu nam i u drugim salonima. Potraga za krojačicom pretvara se u nemoguću misiju i u drugim gradovima u Hrvatskoj, kazala nam je to Vesna Rimac, vlasnica salona „Nikolina”, koja je u tom poslu već četvrt stoljeća. Njezine se poslovnice nalaze u 14 gradova diljem Lijepe Naše – od Osijeka do Zagreba, a prisutni su i Austriji.

- Već više od šest mjeseci neuspješno tražimo krojačicu u Osijeku, i to na neodređeno. Nedavno smo tražili krojačicu i u Đakovu, i u tome smo uspjeli tek nakon pet mjeseci. Sada smo u potrazi za krojačicom i u Velikoj Gorici. Natječaj smo objavljivali i na birou i na portalima, ali još nitko se nije prijavio – razočarana je Rimac.

Slobodna Dalmacija wrote:
Nema uopće sumnje, Makarska i njezina okolica već za koji mjesec suočit će se s velikim problemom. U pitanju su radnici u turizmu i ugostiteljstvu. Točnije, njihov manjak. Još prošle godine nekako s proljeća, dolaskom prvih turističkih lasta, nema medija koji nije izvijestio kako na Makarskoj rivijeri nedostaje nekoliko tisuća sezonaca.

Išlo se do brojke od 6000 ljudi nužnih da bi sustav funkcionirao, a spas je došao iz Slavonije, Zagore, BiH... Ovom kraju u sezoni (koja je, nota bene, sve duža) nedostaje ne samo pomoćnih radnika za guljenje krumpira i sobarica sa završenom osnovnom školom, nego im kronično fali i stručnih radnika, educiranih, sa znanjem stranih jezika i svim ostalim vještinama što moderni turist treba.

Vlasnici hotela i agencija muku muču i s pronalaskom visokobrazovnog kadra, menadžera, voditelja hrane i pića, wellnesa... I ono malo stalno zaposlenih u turizmu do kraja sezone od umora više ne može reći ni dobar dan, a kamoli se nasmijati gostu. Ljudi su satrani, jer od silnog posla i manjka kolega koji bi ih zamijenili ne uspiju skrpati ni jedan slobodan dan tijekom dugoga i napornoga ljeta.

U kraju koji je gotovo sve karte bacio na turizam i od njega relativno dobro živi, najveći je problem kako tu gospodarsku granu održati i poboljšati, jer je to nemoguće bez radnika. A dugoročno bez edukaciranih kadrova i, naravno, stimulativnih plaća, odrezat će granu na kojoj sjedi.

Igor Pandžić wrote:
Zaposlenici Visage Technologiesa su mladi, u prosjeku imaju jedva 30 godina, a više od 30 posto zaposlenih čine programerke i inženjerke. To nije slučaj u svim IT tvrtkama, napominju.

Usprkos tim radnim uvjetima, priznaje Pandžić, i oni u Visage Technologiesu muku muče s nedostatkom radne snage. Traže inženjere i programere, imaju čak deset nepopunjenih radnih mjesta, a oglasi za posao stoje već neko vrijeme. Pandžić to pripisuje odljevu visokoobrazovnih kadrova.

Igor Žonja wrote:
Ipak, sve to nije dovoljno da ljudi prestanu masovno napuštati Hrvatsku, a dva glavna razloga za isto su ekonomski i nezadovoljstvo kako vlast upravlja na svim razinama. Javni sektor propušta jedinstvenu priliku za restrukturiranjem. Posloprimaca nedostaje, a u javnom sektoru ih ima drastično previše. To je loše jer stvara direktne troškove i nestimulirane ljude u javnom sektoru, umjesto da se javni sektor reducira, poveća stimulacija u istom, a poticaji od 2,5 milijarde kuna, uvećani za dio ušteda, iskoriste za edukaciju i ponovno osposobljavanje tih ljudi za rad u privatnom sektoru. Sredstva su sada usmjerena na kratkoročnu kupnju glasova umjesto u dugoročni prosperitet društva“, zaključuje Žonja.

Stjepan Šterc wrote:
- U Hrvatskoj posljednjih godina otprilike 16 tisuća ljudi više umire, nego što se rađa. 90 tisuća ljudi manje u posljednjih pet godina. A nikakvih ozbiljnijih reakcija nema. Zatim, imate podatak da se 2017. otprilike 47 tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske. Pretpostavka je da se u Njemačku, Irsku i druge zemlje iselilo vrlo vjerojatno i 80 tisuća ljudi te kada se sve to zbroji, Hrvatsku je napustilo 300 tisuća ljudi, naveo je najpoznatiji hrvatski demograf Stjepan Šterc zabrinjavajuće podatke gostujući u Studiju 4 HTV-a.

Index.hr wrote:
POLITIČARIMA su puna usta zaštite prava radnika, demografije i sličnog, a istovremeno imamo zakone po kojima ako poslodavac radniku želi platiti ručak ili plaćati vrtić za dijete, na to mora obračunati i platiti porez i doprinose jer se to tretira kao “plaća u naravi”.

U posljednje vrijeme zbog masovnog iseljavanja pao je broj nezaposlenih. Trenutno je ta brojka ispod 150 tisuća i iako je Hrvatska po stopi nezaposlenosti iznad prosjeka EU-a, radi se za naše prilike o rekordno niskoj brojci, zbog čega poslodavci imaju velikih problema s pronalaskom radne snage.

Donka Ćunko wrote:
3. Da, ta demografska katastrofa nije samo u Lici već je i nekoć bogata Slavonija opustjela. Zašto Crkva ne nudi neka rješenja za tu bijelu kugu?

- Upravo Crkvu smatram najodgovornijom za sadašnje propadanje naroda, jer demografska katastrofa nije u prvom redu političko pitanje, nego duhovni problem. Crkva i danas zakazuje jer ponavlja floskulu o iseljavanju, umjesto da osuđuje abortus i ističe problem nerađanja djece!