Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

seebiz.eu wrote:
– Zbog nedovoljnog broja vozača na tržištu rada Komunalno društvo Autotrolej nije u mogućnosti zaposliti dovoljan broj profesionalnih vozača potreban za održavanje postojećeg voznog reda. Upravo zato, Komunalno društvo Autotrolej prisiljeno je privremeno izmijeniti vozni red i to spajanjem linija, skraćivanjem vremena rada linija i smanjenjem broja polazaka. U najfrekventnijim periodima radnog dana zadržat će se postojeći broj polazaka kako bi usluga Autotroleja ostala na istoj razini u vrijeme dolaska i odlaska građana na posao i u škole. Naime, zanimanje profesionalnog vozača izuzetno je deficitarno, pa tako u Primorsko-goranskoj županiji uopće nema evidentiranih nezaposlenih vozača D kategorije koja je potrebna za obavljanje posla vozača autobusa. Autotrolej stoga natječaje za zapošljavanje vozača objavljuje i u ispostavama Zavoda za zapošljavanje izvan županije i to uz pogodnost osiguranja smještaja. Nažalost, niti ova mjera ne daje željene rezultate«, stoji u priopćenju, uz napomenu kako je Autotrolej, u dogovoru sa Zavodom za zapošljavanje pokrenuo osposobljavanje 12 nezaposlenih vozača C kategorije, o trošku Društva, za stjecanje D kategorije. Također, pokrenuta je i prekvalifikacija zainteresiranih nezaposlenih radnika za stjecanje kvalifikacije i polaganje ispita D kategorije za upravljanje autobusom

Index.hr wrote:
Možda najkonkretniji prijedlog imao je rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbieri, čije riječi Universitas prenosi.

"Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prof. Alfio Barbieri predložio je, zajedno s MZO-om, obaveze studentima da moraju odraditi u zemlji određeni broj godina, a u suprotnom da moraju platiti studij. Zbog nedostatka radnih mjesta, međutim, predložio je slobodni odlazak bivšim studentima koji u roku od dvije godine ne nađu zaposlenje, no istodobno bi i sveučilišta trebala preispitati svoje kvote", prenosi Barbierijev stav posljednji broj Universitasa u 2018. godini.

seebiz.eu wrote:
Osijek je posljednjih godina dobio znatno više autobusnih linija za inozemstvo, jer mnogi odlaze u potrazi za poslom

„Od 2013. su moja njemačka i moja hrvatska domovina u istom klubu. On se zove: Europska unija. U Hrvatskoj, najmlađoj članici EU-a, odrasta generacija koja ratove u bivšoj Jugoslaviji poznaje samo iz priča. Mladi ljudi, koji su rano dobili mogućnost legalnog rada u Njemačkoj", piše novinarka njemačkog lista Die Tageszeitung (taz) Sara Tomšić u svojoj reportaži iz autobusa na liniji Stuttgart - Vukovar. Ona navodi da u kontinentalnim dijelovima Hrvatske skoro uopće nema posla, da stopa nezaposlenosti među mladima iznosi 23 posto te da je 2017. zemlju napustilo oko 80.000 hrvatskih građana.

srednja.hr wrote:
A često isticani pad broja stanovnika, čini se počinje ostavljati sve vidljvije tragove i na pojedinim društvenim skupinama.

Tako je primjerice u akademskoj godini 2012./2013. u Hrvatskoj bilo 188.285 studenata, dakle gotovo 30.000 više nego u prošlom semestru.

Slobodna Dalmacija wrote:
Ako se to dogodi, KPH će – po drugi put u povijesti – nestati s političke scene.

– Sve je to namještena igra. Zastrašivali su nam članove, ljudi nisu mogli plaćati članarinu, otišli su raditi u Njemačku.

Hrvatski generalski zbor wrote:
Hrvatski generalski zbor u takvoj propagandi vidi i prepoznaje elemente specijalnog rata protiv Republike Hrvatske, pogotovo kada se sugerira mladim ljudima kako je bolje i pametnije da se isele iz Hrvatske prikazujući blagostanje u zemljama useljavanja.

Helmut Fenzl wrote:

- Uz zadržavanje postojeće mirovine umirovljenicima nudimo dodatne prihode, ugovor o radu na pola radnog vremena na radnom mjestu prodavača-blagajnika, a onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja. Uz ove pogodnosti umirovljenicima nudimo i mogućnost izbora fleksibilnog radnog vremena - dodao je Fenzl.

Jutarnji list wrote:
Problem kroničnog manjka radnika, zapošljavanjem umirovljenika nastoje ublažiti i u zaštitarskoj industriji. Procijenjeni je manjak radnika u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, otkrivaju nam u zaštitarskom društvu Sokol Marić, oko 23 posto ukupno zaposlenih zaštitara.

Večernji list wrote:
Oni su pokazatelj da može postojati i drugačija Hrvatska, privlačna za život mladim obiteljima koja demantira mantru vodećih političara da se mladi iseljavaju zbog slobode kretanja jer se najviše iseljavaju iz općina i gradova u kojima nemaju perspektivu za život. U unutrašnjosti je najviše općina s pozitivnim prirastom u Međimurskoj županiji, a problematično je što su gradovi u zagrebačkom prstenu, Velike Gorica, Zaprešić, Sveta Nedjelja koji su godinama imali više rođenih od umrlih izgubili pozitivan prirast.

Jutarnji list wrote:
Drugi značajan razlog izrazito negativnih demografskih kretanja leži u iseljavanju. Broj iseljenika iz Hrvatske raste još od izbijanja posljednje krize, a vrhunac doživljava posljednjih godina, nakon što su gotovo sve članice EU otvorile svoja tržišta rada za hrvatske državljane. O kakvim se razmjerima demografske katastrofe radi možda najbolje svjedoči podatak da je broj emigranata iz Hrvatske u 2017. godini bio čak 6,3 puta veći nego 2008. godine, te da se broj odseljenih u druge članice EU u istom razdoblju povećao za čak 30 puta, i to najviše u Njemačku i Irsku, ističe se u analizi HGK.

Miljenko Gočin wrote:
Predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin kaže da u Hrvatskoj nedostaje vozača jer gotovo nitko ne pokazuje interes za to zanimanje. Da ima tog interesa, objašnjava, onda bi ti novi vozači mogli zamijeniti one koji su otišli raditi u inozemstvo. Prema njegovu mišljenju, država i prijevoznici pritom su krivo postupili kad su problem nedostatka vozača riješili njihovim uvozom.

Gočin kaže da su se tako radne dozvole za vozače iz godinu u godinu povećavale, ali i da je u međuvremenu presušio izvor vozača iz uvoza, a to su Srbija, BiH, Makedonija i Crna Gora. Za njega je ključno da se domaće ljude motivira za to zanimanje, i to boljim uvjetima rada i većim plaćama.

Stjepan Šterc wrote:
Mislim da u strukturi useljenih u Hrvatsku ne dominiraju umirovljenici, ali ni mladi povratnici. Nije još realno očekivati da će se mladi vraćati jer nismo još ništa kao zemlja napravili da se vraćaju, od poticaja, porezne politike, politike prema iseljeništvu. Bit će i dalje pojedinačnih povrata umirovljenika i nezadovoljnih koji nisu uspjeli u inozemstvu, ali to nije značajan pokazatelj – kaže Šterc.

Napominje da mu kolege znanstvenici iz Njemačke javljaju da veliki broj hrvatskih državljana uzima njemačko državljanstvo, čime se brišu kao Hrvati u Njemačkoj. Šterc zaključuje da će i dalje biti povratka iz inozemstva, od umirovljenika do pojedinačnih nezadovoljnika koji nisu uspjeli vani, ali ne u značajnom broju.

narod.hr wrote:
Godine 2016. u Njemačku je doselilo 57.476 hrvatskih državljana, a 2017. njih 53.050. Time je 2017. godine po prvi put od 2006. broj hrvatskih državljana koji su doselili u Njemačku pao u usporedbi s godinom ranije.

Godine 2006. u Njemačku su doselila 8543 hrvatska državljana i od tada taj broj raste iz godine u godinu, a posebno se povećao 2013., kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju i kada je iznosio 25.200.

Visoko potkrovlje wrote:
Razlog "uvoza" radne snage vrlo je jednostavan. U Hrvatskoj jednostavno nema interesa za rad u građevinarstvu.

- Većina naših građevinara je otišla raditi u inozemstvo, kod nas je u Hrvatskoj nastala "rupa", a mi moramo do kraja dovesti preuzete projekte - kazuje Majer.

Jutarnji list wrote:
Od svih deprimirajućih analiza relativnog položaja Hrvatske u Europi i svijetu kojima smo izloženi posljednjih godina uvjerljivo je najgori graf napravljen na osnovi podataka Svjetske banke koji pokazuje broj građana od 1960 do 2017. godine. Stanje u 2017. je jako loše, ali to nije ništa u odnosu na zaključak do kojeg se dolazi promatrajući trendove. Trend nije loš, nego katastrofalan! Od 1960. do 1990. broj stanovnika Hrvatske povećao se za 15%. Od 1990. do 2017. broj stanovnika se smanjio za 15%. U 2017. u Hrvatskoj je živio jednak broj stanovnika kao i 1960. godine!

Slobodna Dalmacija wrote:
"Kasno Marko na Kosovo stiže". Mladi se odselili, starčad pomrla, a na tim njihovim kamenim kućicama, koje li ironije, danas raste samo čuvarkuća. Prema drevnom vjerovanju biljka je to koja štiti kuću i obitelj od požara, bolesti, zlih sila…

Lider wrote:
Navest ću samo jedan drastičan primjer s kojim sam upoznat iz prve ruke: od jedne generacije, 35 magistara molekularne biologije, školovanih na zagrebačkom sveučilištu, njih čak 33 danas radi i živi izvan Hrvatske! Koliko je hrvatsko društvo investiralo u njihovu edukaciju, a plodove njihovog znanja će ubirati netko drugi. Ako bismo to promatrali s poslovne strane – potpuno promašena investicija.

Dragutin Kamenski wrote:
– Nažalost, u okruženju nema radnika koji su nam potrebni – kaže Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada, jedne od vodećih građevinskih tvrtki. Kamenski smatra da će Hrvatska za radnike morati potegnuti sve do Ukrajine, možda čak i do Indije ili Filipina jer ih nema ni u susjednim zemljama, a ništa bolje od hrvatskih poslodavaca ne stoje ni tvrtke u Rumunjskoj, Bugarskoj, Albaniji, Mađarskoj ili Češkoj. Kamgrad je prije godinu i pol uvezao dvjestotinjak građevinara iz Albanije te će im produljiti radne dozvole.
– Puno smo radili na njihovoj edukaciji jer nisu imali potrebne vještine i znanja, ali u regiji nema ljudi i moramo strpljivo raditi s onima koje imamo – kaže vlasnik Kamgrada.

Slobodna Dalmacija wrote:
Uza sve to, činjenica je da broj novorođene djece u cetinskom kraju, neovisno o tome u kojem rodilištu ugledaju svijet, rapidno pada. O tome zorno govori podatak iz 1996. godine o 547 novorođenčadi samo u rodilištu u Sinju. U usporedbi s prošle godine prijavljenih 368 rođenih beba, manjak je za paljenje zvona na uzbunu.

To je posljedica razvojnog zaostajanja koje su hrvatskoj mladosti priredili političari koji su vodili ovu zemlju i tako ih nagnali u emigraciju. Stoga manjak novorođenčadi i iz sinjskoga kraja danas treba tražiti u Irskoj, Njemačkoj i drugim zemljama u koje je emigrirala hrvatska mladost.

jutarnji.hr wrote:
Visoka stopa iseljavanja mladih u kombinaciji s niskom stopom nataliteta značajno su narušile dobnu strukturu uz prevagu starog stanovništva. Loše politike umirovljenja koje su nagomilale broj prerano umirovljenih još su jedan u nizu problema domaće ekonomije pa što se čini logičnije nego to staro i prerano umirovljeno stanovništvo vratiti na tržište rada te istovremeno riješiti problem nedostatka radne snage. Možemo tako zaključiti kako zapošljavanje umirovljenika i nije toliko loše kao ideja, koliko je problematičan niz okolnosti koje su dovele do potrebe za istim, a koje i dalje ostaju prisutne.

Ivan Čipin wrote:
Do 2013. godine udio djece koju su u Njemačkoj rodile hrvatske državljanke, a koja nisu automatski rođenjem stjecala pravo na njemačko državljanstvo, bio je iznimno nizak, od pet do sedam posto. Dakle, većini novorođene djece barem je jedan roditelj najmanje osam godina legalno boravio u Njemačkoj, što ukazuje na to da su je rađali potomci nekadašnjih doseljenika s dovoljno dugim boravkom u Njemačkoj ili hrvatske državljanke koje su ulazile u brak s njemačkim državljaninom ili pak strancem koji dovoljno dugo boravi u Njemačkoj.

Međutim, od 2013. situacija se dramatično mijenja: udio djece koju su rodile hrvatske državljanke, a koja nisu rođenjem stekla njemačko državljanstvo, već je 2013. narastao s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva!

- To znači da nijedan roditelj gotovo polovice djece koju su rodile hrvatske državljanke u Njemačkoj tijekom 2017. nije barem 8 godina boravio u Njemačkoj, što pak ukazuje na to da se dobrim dijelom radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se nedavno odselile u Njemačku - kaže dr. Čipin

Marko Sarađen wrote:
Njegova tvrtka trenutno broji 150 zaposlenih, među kojima je dvadesetak iz Bosne i Hercegovine, a zbog povećanja poslova treba ih još. Vlada je, za razliku od prethodnih, ove godine na vrijeme utvrdila godišnju kvotu zapošljavanja stranaca i povećala je te se poslodavci, pa tako i šibenski, ne moraju brinuti oko kvote. Prostora ima, ali kako stvari stoje, nema više radnika u zemljama u okruženju koji bi mogli doći raditi u njihove tvrtke.

– Nije problem dobiti radnu dozvolu ili obnoviti je, samo ako nađete radnika, koji nas zbog dodatnih troškova košta 15 posto više nego domaći. Na žalost, to je naša stvarnost, a bojim se da će biti i sve teže, kaže Sarađen.

Jutarnji list wrote:
I jedno i drugo je, zapravo, bilo očekivano: masovno odseljavanje iz Hrvatske nakon ulaska u EU, i to velikim dijelom mladog stanovništva u dobi za stvaranje obitelji, moralo je dovesti do pada broja novorođenih u matičnoj zemlji i, istovremeno, povećanja u zemlji odrednici, što je za većinu hrvatskih iseljenika Njemačka.

Hrvatska pada u demografski minus već više od 20 godina, no politika to nije registrirala kao ozbiljan problem. Kad je, suočena s masovnim egzodusom nakon dugotrajne krize i otvaranja europskih granica, uvidjela da je stanje postalo neodrživo, demografija je deklarativno postala najveći hrvatski problem. Kojem hitno treba rješenje.

poslovni.hr wrote:
Pitanje iseljavanja programera postalo je aktualno unazad pet godina zbog munjevita rasta domaće softverske industrije te početka digitalne transformacije ostalih industrija. Prema analizi HGK u 2017. domaća IT industrija težila je 22,07 milijardi kuna od čega je 6 milijardi ostvarila u izvozu, 4649 tvrtki zapošljava 28.347 ljudi uz prosječnu neto plaću od 7722 kune. No, one su za sve IT stručnjake, posebno programere, znatno veće u inozemstvu. S druge strane, s domaćih fakulteta i inih obrazovnih institucija izlazi premalo stručnjaka. To je kulminiralo 2016. kad je prvi put iz RH otišlo više programera nego što ih je izašlo iz obrazovnog sustava. Tada je CISEx procijenio da ih je otišlo 4000. Ta se brojka do kraja 2018. možda popela i na 6000. Službene statistike nema. Zato se u tri godine pojavio ‘kanibalizam’ među IT tvrtkama, razdoblje intenzivnog preotimanja talenata i rani lov na talente po fakultetima i školama.

Ivica Pirić wrote:
- U Hrvatskoj vlada velika potražnja za radnicima, posebno u građevinarstvu, brodogradnji, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, kao i u drugim djelatnostima. Kada je riječ o ukrajinskim radnicima, dosad je bilo problema s izdavanjem viza i radnih dozvola za njih, ali sada će to ići puno lakše i brže - rekao nam je Pirić, koji u ukrajinskim radnicima također vidi spas za brojne djelatnosti u Hrvatskoj koje iz godine u godinu muku muče sa sve manjim brojem raspoloživih radnika.