Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

poslovni.hr wrote:
Mladi žele ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj, ali su svjesni činjenice da je odlazak u druge, razvijenije države EU-a jedini izlaz u potrazi za poslom i boljim životom. Na EU pritom gledaju potpuno instrumentalistički – kako oni sami i njihova obitelj od nje mogu imati koristi – pokazalo je istraživanje provedeno u sklopu projekta Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo »Odredište EU: budućnost mladih u Hrvatskoj«.

Jutarnji list wrote:
Tu dolazi do izražaja ogromna ovisnost mladih o cijelom sustavu i vladama jer jedino što vide kao izlaz je da spakiraju kofere i odu - jedino im u pomisli na odlazak prestaje apatija. Znači, ovdje nisu spremni ni pokušati nešto promijeniti, smatraju da im je lakše pretumbati cijeli svoj život iz korijena, otići u nepoznato i krenuti ispočetka jer ne vjeruju da se ovdje išta može promijeniti. To je dramatičan nalaz. Tim više što su nam ispitanici u fokus grupama iskazivali uvjerenje da su im ljudi pristojniji i pravedniji izvan Hrvatske. Isti ljudi!”.

Marko Repecki wrote:
Sjetite se ovih brojki kad čujete da se vladajući hvale rekordno niskom nezaposlenošću. Da, nezaposlenost jest rekordno niska, ali razlozi za to su najgori mogući - radna snaga masovno napušta Hrvatsku.

Index.hr wrote:
Zakonom o pripravništvu već se srednjoškolcima omogućuje učenje i ostanak kod potencijalnog poslodavca. A da bi Marjan Šarec dobio potporu Ljevice, pristao je na zahtjev da se poveća minimalna plaća koja je sada oko 640 eura.

Do 2021. godine minimalna plaća bit će povećana na oko 730 eura. I dok sindikalisti pozdravljaju ovu odluku, poslodavci se plaše da će to smanjiti konkurentnost pa traže od vlade da smanji poreze.

Ipak, nastave li privlačiti investitore koji nude iznadprosječne plaće, rast će i životni standard. Ne samo Slovencima nego i susjedima koji svaki dan trbuhom za kruhom prelaze zajedničke granice.

Ivan Čipin wrote:
Od 70 do 75 posto iseljenih iz Hrvatske živi u Njemačkoj, a zadnjih je godina, kaže, Irska hit destinacija, u koju odlazi sve više mladih, a od ulaska Hrvatske u EU hrvatskim državljanima je u Irskoj izdano 21.000 PPS brojeva (poput našeg OIB-a).

"Glavni razlozi za iseljavanje su ekonomske prirode, u Hrvatskoj ili nema posla ili su poslovi slabo plaćeni, a one koji se odluče iseliti vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom. U Hrvatskoj vlada ortački ili rodijački kapitalizam (op.a. oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti). Ekonomija je kod nas tako umrežena da ne dozvoljava normalan razvoj slobodnog ekonomskog tržišta kao što ga ima Irska. Ona doslovno ima pravi liberalni kapitalizam, onaj protiv kojeg se mnogi naši bore. Irska ima niske poreze, niska davanja na plaće, ljudima ostaje puno više od plaće nego kod nas. I kod njih nisu tako velika socijalna davanja kao kod nas. Uz to su uspjeli stvoriti tako veliki broj dovoljno plaćenih radnih mjesta", smatra dr. Čipin.

Jutarnji list wrote:
Ugovor o početku radova potpisali smo 31. prosinca 2014. godine, a s radovima smo počeli 23. siječnja 2015. godine. U te tri godine došlo je do tektonskih promjena na tržištu građevine i nedostatka radnika.

U svakoj od faza radova na gradilištu je netko od radnika nedostajao - od električara do keramičara. I sve je to utjecalo da se oduži vrijeme izgradnje bolnice, pojasnila je Hrstić.

rijekaonline.hr wrote:
Riječki javni prijevoznik Autotrolej priopćio je da nema na raspolaganju i ne može pronaći dovoljno vozača autobusa, o čemu smo već pisali i ranije. U siječnju je privremeno već izmijenjen vozni red i smanjen broj polazaka na gradskim linijama, a od danas se mijenjaju i vozni redovi prigradskih linija – kako piše Nacionalni Portal, prenoseći Hina-u.

Određeni vozni redovi sada imaju manji broj polazaka, neke linije su spojene, dok je nekim linijama skraćeno razdoblje prometovanja. I na gradskim i na prigradskim linijama će se u najfrekventnijim razdobljima, u vrijeme dolaska i odlaska građana na posao i u škole, zadržati postojeći broj polazaka. Novi vozni redovi objavljeni su na web stranici KD Autotrolej.

Iz Autotroleja su obrazložili da zbog nedovoljnog broja vozača na tržištu rada to komunalno društvo ne može zaposliti dovoljno profesionalnih vozača te su prisiljeni privremeno izmijeniti vozni red.

Jutarnji list wrote:
- Kvalitetnih radnika je svakim danom sve manje i ukoliko im danas ne ponudite posao, njih sutra nema. Graditeljstvo prednjači po odlasku radnika u druge zemlje, naveo je kao pojašnjenje. Na njegovim gradilištima trenutno je oko 200 građevinara. Veli i da je administracija spora, pa primjerice građevinsku dozvolu za zgrade u Puli, čija je gradnja trenutno stopirana, čeka godinu dana. Problem je, pojašnjava, što je najprije trebao dobiti dozvolu za prethodne uvjete, odnosno osigurati infrastrukturu.

mojposao.net wrote:
Više od milijun Ukrajinaca popunjava praznine na poljskom tržištu, Moldavci dolaze u Rumunjsku i Bugarsku, za Srbe se tuku Slovaci, Česi i Mađari, dok su Bosanci prvi izbor i za Hrvatsku i za susjednu Sloveniju, odakle je stigla vijest da je jedna tamošnja tvrtka iz automobilske branše svima koji im dovedu ili preporuče radnika obećala 250 eura stimulacije. Slične stimulacije odavno se isplaćuju i u Poljskoj. Hrvatska se ove godine prilično agresivno uključila u utrku za radnicima davanjem zelenog svjetla za 50.000 novih radnih dozvola, za razliku od, recimo, Rumunja, čija je vlada dopustila 20.000 novih stranih dozvola.

Index.hr wrote:
HRVATSKI turizam suočava se s velikim nedostatkom radne snage. Radnici iz unutrašnjosti, pogotovo iz Slavonije, koji su do sada spašavali sezonu, pronašli su bolje poslove u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj pa sada dio radnika na Jadran dolazi iz susjednih zemalja, primjerice iz Srbije.

Jesu li napadi iz mržnje uplašili sezonske radnike iz susjednih zemalja?

No nakon napada na srpske vaterpoliste koji se prije nekoliko dana dogodio u Splitu, to dolazi u pitanje, jer bi mnogi od njih, zbog osjećaja nesigurnosti - mogućnosti da zbog “krivog” naglaska ili nekakve oznake na majici dobiju batina - mogli odustati od posla u Hrvatskoj i preusmjeriti se na neke druge destinacije, dalje na Zapad.

mojposao.net wrote:
Osim spomenutih mogućnosti, i ove godine planiramo uložiti značajne napore u poboljšanje materijalnih uvjeta radnika poput povećanja osnovne plaće za sve radnike te nastavka usklađivanja koeficijenata pojedinih radnih mjesta s tržištem rada. Neke od ostalih mjera su povećanje iznosa dodataka za rad blagdanom te povećanje iznosa otpremnina pri umirovljenju. Već u prošloj godini smo povećali iznos božićnice za 1000 kn te povećali broj dana godišnjeg odmora u odnosu na iznose propisane Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva. Stalno zaposlenim radnicima, od ove godine, planiramo ponuditi i policu dodatnog zdravstvenog osiguranja. Već nekoliko godina primjenjujemo sisteme nagrađivanja po učinku koje iz godinu u godinu nadograđujemo kako bismo bili što transparentniji i u konačnici adekvatno nagradili izvrsnost.

VIDEO Kako je tvorac zida plača na imotskom kolodvoru HDZ-ovcima pokvario rođendansku zabavu…

Pravi show priredio je u nedjelju navečer HDZ-ovcima Imoćanin Tony Rebić poznatiji javnosti po zidu plača na imotskom kolodvoru. Na tom zidu sazidanom od crvenih cigli prije godinu dana Tony je došao na ideju da na svakoj cigli zapiše po jedno ime onih Imočana koji su zbog krize doslovno ‘trbuhom za kruhom’ potražilo svoje bolje sutra u nekoj od europskih zemalja. I tako Tony marno zapisuje iz dana u dan, a imena sve više.

Možemo slaviti samo propast

– I sve to sa našim novcem, još da ih mi častimo. Želio sam poručiti da nije vrijeme za proslave dok grad tone, dok se svakim danom iz ove naše napaćene Imotske krajine iseljavaju mlade obitelji. Odlaze svi, odvode djecu. I što bi mi to, a pogotovo oni koji su na vlasti trebali slaviti u Imotskom. Mogu slaviti jedino propast cijele Imotske krajine – onako za sebe nastavlja Tony svjestan da će ga mnogi osuditi, ali i velik dio njih podržati.

Lider wrote:

U kojoj je mjeri digitalizirana javna uprava i o poteškoćama pronalaska ICT stručnjaka za rad u tome sektoru govorio je Gršić. Javnu upravu zaobilaze ICT stručnjaci jer je tamo plaća manja za 35 posto u odnosu na privatni sektor. No Jerbić tvri da nije problem u visini plaća nego u proizvodnji potrebnih kadrova, obrazlažući to činjenicom kako je u sektoru znanosti i dalje na snazi zabrana zapošljavanja te da FSB-e, primjerice proizvodi isti broj inženjera kao i prije 40 godina te da nema promjene upisnih kvota što je nepojmljivo s obzirom na razvoj novih tehnologija i potrebe tražišta rada za tim kadrom.

mojposao.net wrote:
Šibenskim ribarima nedostaje radnika. Samo u Tribunju, najistaknutijem ribarskom punktu u Šibensko-kninskoj županiji s jedinom ribarskom lukom na obali, nedostaje 50 radnika u ribarstvu, piše šibenski.hr.

Stanje je alarmantno i za posljedicu ima da ribari vezuju brodove za kraj, zapitani nad daljnjom egzistencijom svoga posla i obitelji. Na zadarskom području takvih je zasad 15-ak, navodno, čulo se nedavno na sastanku u Obrtničkoj komori ŠKŽ o temi od vitalnog značaja za cijelu gospodarsku granu. Sudjelovali su predstavnici Šibensko-kninske županije, Županijske obrtničke komore, Ribarske zadruge Adria-Tribunj, Lagura Galeb, županijskog Ceha ribarstva te predstavnici cehova ribarstva obrtnika iz Vodica, Murtera i Šibenika, no koliki je točno deficit radnika u ribarstvu šibenskog kraja, zasad nije točno utvrđeno. Na županijskom području inače je sedam većih i dvije manje plivarice (srdelare), a koća je nešto više od 20, s time da je nedostatak radnika više izražen kod plivaričara.

Jutarnji list wrote:
- Pokušavamo na sve načine doći do liječnika. Na istoku županjske Posavine osigurani su im moderni stanovi. Kompletno su uređeni i vrhunski opremljeni apsolutno svime, liječnici samo trebaju doći s koferima i osobnim stvarima. Režijske troškove spremne su preuzeti općine. Osigurani su automobili i odlični uvjeti za rad, ali na natječaje se unatoč tome nitko ne javlja – zabrinuta je ravnateljica Doma zdravlja Županja Luca Lešić. Dodaje da je potpuno izostao i interes liječnika iz susjednih država, BiH i Srbije.

Slobodna Dalmacija wrote:
Posebno je veliki problem sa studentima medicine s područja Makarske rivijere odakle se naprosto ne upisuje medicina. Na ovaj ćemo način teško izdržati egzodus koji nam se događa i koji već postaje neizdrživ - susretljiva i informativna je bila Luetić.

Koliki su problem male plaće, to uopće nije upitno. Kada liječnik sa 7500 plaće mora k tome platiti i podstanarstvo, pita se, veli Luetić, ima li sve to smisla. A mladi ljudi se više ne libe ići vani, gdje su uvjeti bolji. Paradoksalno je, međutim, da ustanova ne smije povećavati plaće jer postoji kolektivni ugovor i postoje inspekcije.

Slobodna Dalmacija wrote:
Našeg sugovornika smo pitali i otkud dolazi ta silna rezignacija, iz koje mladi izlaz nalaze tek u odlasku u inozemstvo. Konkretno, iseljavaju li se mladi iz Hrvatske isključivo iz ekonomskih razloga, ili se tu krije još neki uzročni đavo?

- Duboko sam uvjeren da su ekonomski razlozi iseljavanja mladih samo jedan od faktora koji objašnjavaju pojačanu emigraciju. Mislim da je pogrešno ignorirati društvenu i političku klimu koja je izrazito nepoticajna - kaže Kovačić, te nabraja društveno-političke faktore koji mlade tjeraju na odlazak iz Hrvatske: raširenost političke korupcije, smanjene slobode medija, relativizacija općeprihvaćenih civilizacijskih dosega, obrazovni sustav koji je više područje ideološke borbe nego emancipacijski alat mladih, pravna nesigurnost koju hrvatsko pravosuđe perpetuira u najmanju ruku neobičnim presudama, zatomljavanje progresivnih kulturnih praksi, ograničavanje rada civilnog društva...

Jutarnji list wrote:
U ZTC-u priznaju da su suočeni s odlaskom radnika. “Nismo u položaju da možemo plaćama zrakoplovnih tehničara konkurirati drugim sličnim poduzećima u Austriji, Sloveniji, Irskoj”, navodi se u odgovoru ZTC-a Jutarnjem. Tvrde da je broj raspoloživih mehaničara poslovna tajna.

Ne demantirajući odlazak 21 licenciranog mehaničara, u odgovoru navode da “broj mehaničara koji su prošle godine otišli iz ZTC-a nije ni približan broju kojim raspolažemo”. Po njihovim tvrdnjama, zbog odlaska “nekolicine djelatnika ZTC-a priprema protupožarnih zrakoplova za protupožarnu sezonu neće biti upitna”.

Iako je prema odgovoru iz ZTC-a “otišla nekolicina djelatnika”, tvrtka je od MORH-a zatražila da iz Zrakoplovne baze u Zadru u ZTC uputi nekoliko zrakoplovnih tehničara koji bi trebali obaviti praktični dio obuke petorice novozaposlenih mehaničara. Dakle, ZTC nema dovoljno licenciranih tehničara koji bi mogli obučavati novozaposlene mehaničare. Kako doznajemo, MORH je odobrio slanje četiri mehaničara iz Zadra u Veliku Goricu, a ZTC im plaća sve troškove.

Večernji list wrote:
– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća – govori Šterc. I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

Jutarnji list wrote:
Kako je turizam najpropulzivnija hrvatska gospodarska grana i država je uslišala njihove molbe te stvorila preduvjete za masovno zapošljavanje stranaca iz zemalja izvan Europske unije tako da je kvote za izdavanje radnih dozvola s 9000 iz 2017. i 31.000 iz prošle godine, u 2019. podigla na čak 65.100, od kojih će biti produženo 15.000 dozvola već izdanih prijašnjih godina. U dogovoru s poslodavcima država je, dakle, procijenila da nedostaje 40-ak tisuća novih radnika. Prema podacima iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čak 15.600 stranaca, triput više nego prošle godine, traži se za rad u ugostiteljstvu i turizmu, od toga čak 12.000 pomoćnih radnika – 7000 stalnih i 5000 sezonskih - ali i 1300 kuhara i 1400 konobara. Nestaju i sva druga hotelijerska zanimanja, pa se tako u turizmu može zaposliti 200 stranih pekara, a u prehrambenoj industriji njih još 500, kao i 300 slastičara, 200 mesara… Jedan veliki lanac pekara, doznajemo, već je u pregovorima oko zapošljavanja velikog broja Filipinaca jer u Hrvatskoj jednostavno ne mogu naći dovoljno ljudi koji znaju i žele peći kruh i peciva iako im nude iznadprosječnu plaću. Hrvatski poslodavci iz inozemstva mogu dovesti i 17.800 građevinskih radnika, što je gotovo dvostruko više nego lani, ali i 300 vozača autobusa, 170 vozača kamiona, 200 vozača automobila, 55 liječnika, 50 medicinskih sestara…

Goran Vojković wrote:
Ne dvojimo da će ovakva kampanja biti uspješna. U toj siromašnoj županiji, Karlovačkoj, gdje bivši tvornički pogoni uglavnom proizvode ambroziju, a tisuće noćnim autobusima idu za Njemačku, HDZ će dobiti najviše glasova. Uredno će za kampanje tisuće njih gledati u binu s Tuđmanovom slikom (makar bi pola sadašnjih HDZ uzdanica sam Tuđman potjerao iz ureda), na izborima desetine tisuća stati u red kako bi svoj glas dale Plenkoviću i HDZ-u, a uvečer će namještati Skype kako bi im djeca dala tjedni izvještaj s rada u Njemačkoj. Jer to su Hrvati. Narod koji voli da im se pričaju bajke i da ih se laže – a prema HDZ-u i Hans Christian Andersen je samo običan amater.

seebiz.eu wrote:
Trenutno je u sindikat učlanjeno oko 3500 liječnika, a zadnjih godina došlo je do pada broja članova. No, upozorava Čulinović-Čaić, HLS ne bi mogao ispuniti sadašnje kriterije o reprezentativnosti čak i da se u njega učlani svih 7000 liječnika iz javnog zdravstva.

HLS stoga predlaže da se, s obzirom na manjak liječnika, masovni odlazak i činjenicu da nema tko raditi, liječnici proglase strukom od posebnog nacionalnog interesa, pa da im se kao nositeljima djelatnosti u zdravstvu prizna reprezentativnost.

Republika Irska postala je sinonim za iseljavanje mladih iz Hrvatske u potrazi za boljim životom, ne bez razloga.

Deset puta, naime, povećan je broj ljudi koji su iz Hrvatske u Irsku odselili od ulaska naše zemlje u Europsku uniju 2013. pa do kraja 2018. godine, u odnosu na razdoblje od 2002. godine do ulaska u EU., objavio je Centar za populacijske longitudinalne studije.

U zanimljivoj analizi demografskog profila Hrvata u Irskoj autora prof. dr. Ivana Čipina, demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelja CLPS-a, korišteni su podaci Središnjeg statističkog ureda Republike Irske - broj imigranata u Irsku procjenjuje se prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacijskog broja sličnog našem OIB-u, koji se koristi za brojne potrebe - od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija

mojposao.net wrote:
adnici koji ostanu u njegovoj tvrtki 6 mjeseci, dobivaju poticaj od 1000 kuna, a zadrže li se godinu dana nagrađuje ih sa 2000 kuna! Svojim zaposlenicima, osim božićnice, daje i dodatnih 45 kuna za svaki mjesec radnog staža. Prosjek plaće u tvrtki je 4000 kuna, a vlasnik tvrtke Josip Knežević posebno ističe kako kod njega nema prekovremenih, radi se 42 sata tjedno, a vikendi su slobodni.
– Segment smrznutih pekarskih proizvoda je trenutno u ekspanziji, a s obzirom da iz Slavonije mladi odlaze sve više i više, odlučio sam uvesti poticaje kako bi zadržao radnike, kaže Knežević.