Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Saša Cvetojević wrote:
Radnici će naći isti ili bolji posao. Vodoinstalatera nema. Plinoservisera čekaš danima. Majstora za klimu ili solarni sustav plaćaš zlatom. Keramičara, zidara, tesara, automehaničara. Čekam roletara, majstora za popraviti stolariju, krovopokrivača sam molio i kumio, od ovih za alarm i vatrodojavu sam spizdio...

Bazenaš mi je frendov frend, zvao ga 5x tijekom ljeta, odustao, sad krpam sam kaj znam, kaj ne radi - preskočim.

Za oprati pločice keramičke, tip bio, dao cijenu, nikad ga više nemreš dobit.

Doma mi je hrpa stvari neispravno, ali odustao sam. Koristim dok ide i prodat ću prije kuću nego se s majstorima izboriti. Dobar i agilan majstor bit će bogatiji od direktorčića u gore spomenutim firmama. Zaradit će više nego ministar.

Kad oni krenu zarađivati, moći će si priuštiti više odlazaka u restorane, neće sami uređivati vrtove, trebat će ljude za čuvati djecu i voditi domaćinstva.

Posla će biti, radnike smo otjerali.

Pilanari wrote:
Pilanari upozoravaju da je i u njihovoj djelatnosti sve više izražen nedostatak radnika i da bi to moglo biti ograničavajuće za buduća ulaganja.

Prema iznesenim podacima, prerada i proizvodnja namještaja u Hrvatskoj zapošljava oko 35.000 radnika, a sa šumarskim sektorom ukupan broj zaposlenih doseže 53.000.

Boris Vujčić wrote:
z HNB-a u idućoj godini predviđaju nastavak rasta trenda zaposlenosti, iako postoji problem nedostatka radnika, a anketa HNB-a pokazuje da je poslije pretjerane regulacije to postao najveći problem gospodarstvenika. Vujčić je upozorio na značajne strukturne probleme u gospodarstvu, poput slabog rasta ukupne proizvodnosti, a zbog kojih su trenutne stope rasta na nedostatnoj razini.
Upozorava da bi demografska kretanja - starenje i iseljavanje stanovništva - mogla dovesti do smanjenja doprinosa faktora rada rastu BDP-a i ukupne produktivnosti. Kako napominje, to smanjivanje radno sposobnog stanovništvo na neki način treba nadoknaditi. Tu se, napominje, javlja problem dodatnog pritiska na mirovinski i zdravstveni sustav, zbog čega je izuzetno važno "pametno osmisliti nastavak" mirovinske reforme. Kada je riječ o novim tehnologijama, one imaju mnoge prednosti, kao što su povećanje produktivnosti, ubrzavanje alokacije resursa na globalnoj razini, kao i poboljšanje kvalitete života, prvenstveno tehnološkim napretkom u zdravstvenom sustavu.
S druge strane, smanjuju potražnju za određenim zanimanjima, a upravo uslijed rasta produktivnosti, dovode do pada udjela rada.
Vujčić ističe da će razvoj tehnologije na tržište rada donijeti znatne promjene, a kako se društvo na to treba pripremiti i ponuditi rješenja u području gospodarstva. Pritom ističe ulaganje u vještine koje roboti ne mogu razviti, poput kreativnosti, a kao važno navodi i suradnju poduzeća i fakulteta, u smislu obrazovanja za zanimanja koja su poslovnoj zajednici potrebna.
"Obrazovanje je ključ, ako ne počnemo mijenjati obrazovanje, ne piše nam se dobro", poručuje Vujčić. Napominje i da država mora razmišljati i o prilagodbi poreznih politika, zatim o regulaciji, distribuciji dohotka, mirovinama i sl.

Eko Međimurje wrote:
Tvrtka Eko Međimurje u petak je izvijestila kako je novim kolektivnim ugovorom osiguran rast plaća zaposlenika te tvrtke za osam posto, a istodobno je pozvala Vladu da hitnim mjerama zaustavi iseljavanje radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske.

Iz tvrtke u priopćenju navode da je prošli tjedan potpisan kolektivni ugovor kojim je ugovorena veća osnovica za obračun plaće, tako da će plaće zaposlenika od 1. listopada biti veće za osam posto.

poslovni.hr wrote:
Nude im stalno zaposlenje, natprosječne početne plaće (i do 11.000 kuna), stručna usavršavanja, no unatoč tome magistara farmacije u Slavoniji i Baranji ni za lijek, pa ih traže čak i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Najmanje desetak magistara farmacije u ovom trenutku traži se u ljekarnama na području grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, samo u Ljekarnama Srce pod ingerencijom Županije na posljednjem natječaju tražila ih je pet, a kod privatnika je ista situacija.

Marin Pucar wrote:
Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, naglasio je kako trebamo Hrvatsku koja će biti demografski prosperitetna, okrenuta izvozu i globalno konkurentna.

"Ono što nas sve zajedno zaokuplja posljednjih godinu dana jest demografija i gospodarski rast. Spomenut ću da smo sa sindikatima dogovorili da će Podravka sljedeću godinu dana izdvojiti 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda zaposlenika. A ključ razvoja hrvatskog gospodarstva je sretan radnik, s dobrom perspektivom i da ne razmišlja o tome kako će otići u inozemstvo" kazao je Pucar.

Stefan Vanoverbeke wrote:
Vratimo se na zaposlenike. Nedostatak kvalitetne radne snage prerastao je u najdramatičniji problem hrvatskog gospodarstva. Kako Ikea u Hrvatskoj izlazi na kraj s njim? Koliko je ljudi ukupno zaposleno i hoće li biti potrebe za dodatnim zapošljavanjima i ako da, o kojem broju ljudi pričamo?
Trenutačno je u zagrebačkoj robnoj kući Ikea zaposleno 460 zaposlenika, 80% na neodređeno. U godinu dana stvorili smo gotovo 100 novih radnih mjesta, a otvaranjem Designer Outlet Croatia stvoreno je još oko 400. Ponosni smo na ovaj dodatan doprinos gospodarstvu zemlje u kojoj poslujemo četiri godine. Odlazak radne snage u neke druge zemlje shvaćamo kao dodatan izazov i poticaj da Ikea još više ulaže u zaposlenike jer su oni ključ našeg uspjeha. Svojim zaposlenicima omogućavamo kontinuirane edukacije i potičemo ih da promijene različite pozicije tijekom rada u našoj tvrtki. Želimo da naši zaposlenici žive naše vrijednosti i kulturu, osobito mislim na zajedništvo jer samo timskim radom možemo postići velike rezultate. Vjerujem da su upravo to razlozi što brojni zaposlenici odluče provesti cijeli radni staž u Ikei. Među brojnim pogodnostima koje nudimo, spomenuo bih program lojalnosti zaposlenika 'Tack!' (na švedskom = hvala), u sklopu kojeg se zaposlenicima Ikea Grupe, koji su tvrtki barem pet godina, na godišnjoj razini uplaćuje dodatak za buduću mirovinu. Prošle smo godine uplatili dodatnih 1,2 milijuna kuna u poseban mirovinski fond za zaposlenike u Hrvatskoj kako bismo s njima podijelili dio ostvarenog profita. Vjerujemo u nagrađivanje lojalnosti i iskazivanje zahvalnosti kolegama koji ostaju i nastavljaju raditi za uspjeh cijele Ikea Grupe.

Der Standard wrote:
''U članici Europske unije Hrvatskoj egzodus stanovništva u međuvremenu poprima prijeteće razmjere za opstanak države'', konstatira Der Standard i navodi podatke Eurostata prema kojima se iz Hrvatske iselilo 14 posto stanovništva, dok je prosjek EU-a 3,8 posto.

''Iseljavanje iz regije se jedva može zaustaviti'', piše austrijski list te dodaje kako naročito Kosovo i BiH žive od novca koje u domovinu pošalju ljudi iz dijaspora. Na Kosovu novac iz dijaspore čini trećinu BDP-a, a u BiH 15 posto. Napominje se i da iseljavanje izaziva i razne sociopsihološke probleme, pa tako oni koji ostaju dobivaju osjećaj napuštenosti jer im rođaci i prijatelji odlaze u inozemstvo.

Na kraju članka navode se podaci do kojih je došao stručnjak za migracije Mathias Czaika, koji navodi da iseljavanje iz istočne u srednju i zapadnu Europu nije ništa novo. Naime, on navodi da je prihod po glavi stanovnika u istočnoj Europi 1910. godine bio 28 posto nivoa u srednjoj i zapadnoj Europi. Danas je 33 posto.

Dragan Markovina wrote:
Ljudi za kojima očito postoji potreba na domaćem tržištu rada masovno bježe iz praktično posljednje preostale industrije koja je ključna puniteljica proračuna i to operativno čine u gradu kojeg je zahvatio nevjerovatan turistički bum posljednjih godina i u kojem je rad u turizmu ostao gotovo jedina preostala opcija za domaći svijet. Što iz toga možemo zaključiti?

Večernji list wrote:
– Da, pitali su ga kolege bi li se vratio za takvu plaću. Ali, odgovor je i tad bio ne... Radilo se o konobaru, koji je kod nas imao 7800 kuna. Često završi tako da nam dobar konobar ili kuhar, kojeg možemo platiti najviše tih sedam-osam tisuća kuna, odradi nekoliko sezona, usavrši se i ode za boljom plaćom u Njemačku ili negdje drugdje. Recimo, tražite 200 sobarica za sezonu, a stigne 30-40 molbi. Potražnja je tolika da do zadnjeg trenutka, dok sezonac ne siđe s trajekta, nismo sigurni hoće li nam stvarno i doći. Mi smo na otoku, ali znamo za slučajeve s kopna da se sezonce preotima na kolodvoru. Čekaju se autobusi iz Slavonije i ljude nagovara i mami većom plaćom... – kazuje nam direktor kadrovske službe jedne hotelske kuće u Primorju, koji ističe da su se ove godine nekako pokrpali strancima, ali da će dogodine, ne povećaju li se uvozne kvote, biti samo gore.

Jutarnji list wrote:
Cijene izvođenja građevinskih radova su porasle, tako da je porasla stabilnost naše tvrtke, a istovremeno su porasle i plaće naših zaposlenika. Zapošljavamo isključivo domaće radnike, iz Slavonije i podizali smo im plaće prošle godine, a planiramo to učiniti i do kraja ove godine. Jedino na taj način, kao i uz činjenicu da rade u stabilnoj tvrtki možemo zadržati radnike i zaposliti nove, kaže Škorić. Prema njegovim riječima danas radnici te tvrtke prema kolektivnom ugovoru imaju zajamčenu najnižu plaću od 3750 kuna. Ovisno o stručnoj osposobljenosti i koeficijentu koji imaju, eventualnom radu na terenu ili ovisno o prekovremenom radu radnici mjesečno zarađuju od četiri pa i do sedam tisuća kuna. - Rijetki su oni koji dobiju plaću nižu od pet tisuća kuna. Imamo primjer radnika koji su angažirani na gradilištu u Cavtatu, koji mjesečno zarade i do deset tisuća kuna. Inženjeri imaju fiksne plaće, od tisuću do dvije tisuće eura - naglašava Škorić osnovne razloge zašto u Osijek-Koteksu uspijevaju zadržati kadar.

index.hr wrote:
Na sjeveru Gračaca je cijela Lika. Na jugu je od Dalmacije odijeljen Velebitom. Autocesta ga je dodatno izolirala od ostatka zemlje. Općina u kojoj se nalazi proteže se preko tisuću kvadratnih kilometara, najveća je u Hrvatskoj. Za Gračac javnost čuje eventualno zimi kad udolinu u kojoj se nalazi potpuno zatrpa snijeg.

U dva dana koja smo proveli ovdje, kroz cestu koja siječe centar grada nije prošlo više od stotinjak automobila. Barem se tako činilo. U najvećem restoranu za vrijeme ručka hranu je žvakalo tek nekoliko gostiju.

U Gračacu smo sveukupno vidjeli dva ili tri kafića. Odigrali smo partiju biljara u jednom. Kugle su prazno odjekivale udarajući o rubove stola. Unutra je, osim nas, bila samo konobarica. Kasnije su došla još trojica sredovječnih muškaraca i ispijala pivo za drvenim šankom.

Marko Pavić wrote:
"Mjeru pripravnik posebno promoviramo jer je poduzetnici ne koriste dovoljno. Ona omogućava da poduzetnici daju veću plaću, a da pola te plaće financira država. Ako netko želi zaposliti IT inženjera i dati mu plaću i 10.000 kuna, pola ukupnog troška će financirati država", podsjetio je ministar Pavić te istaknuo kako je udvostručen broj osoba koji se odlučuju za mjeru samozapošljavanja.

Želja nam je većim plaćama zaustaviti iseljavanje, rekao je i istaknuo da je u prošle dvije godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla za 100 eura.

Želimo stvoriti okvir da ona bude i veća, rekao je Pavić.

Jutarnji list wrote:
Na kraju predavanja odgovorio je na nekoliko pitanja nazočnih. Između ostalih, Ante Glibota, Imoćanin koji je 70-ih emigrirao iz Hrvatske nakon Hrvatskog proljeća, pitao je Plenkovića kako objašnjava da je 10 posto stanovništva pobjeglo od kada je on premijer.

Plenković je rekao da su se s fenomenom odlaska ljudi nakon ulaska u EU suočile sve nove članice srednje i istočne Europe i da se to može zaustaviti jedino osiguranjem boljih uvjeta za život i rad.

Predrag Bejaković wrote:
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da je povećanje plaća, pogotovo onih minimalnih, “načelno dobro, ali treba napraviti daljnje analize kako bi se vidjeli pravi učinci”.

- Plaće se najviše dižu u sektorima trgovine i turizma, nisam siguran da istu mogu napraviti i industrije s manjim prihodima. Rekao bih da su oni koji su to mogli, povećali plaće i to je svakako pohvalno, ali očekivano s rastom BDP-a. Sve ide tome da se minimalna plaća približi prosječnoj - naglasio je Bejaković.

Na pitanje hoće li to zadržati ljude u Hrvatskoj i smanjiti ogroman odljev radnika, Bejaković odgovara da će veće plaće sigurno pomoći ljudima, posebno onima koji su i inače zarađivali minimalac, ali da najavljena povećanja nisu dovoljna da odgovore od odlaska one koji su već napravili računicu.

Kolinda Grabar Kitarović wrote:
Mislim da zapravo ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela u javnom prostoru, nije dobra i dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske. Ako se osvrćete na SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s onim ljudima s kojima mogu u okviru svojih ustavnih ovlasti, s premijerom, Jandrokovićem i zaključila da nema potrebe za mojom reakcijom'', rekla je predsjednica, prenosi Dnevnik

Večernji list wrote:
I nakon što su shvatili da je kucnuo čas za pregovore, tvrtke su, pritisnute uza zid, najavile masovna povećanja plaća; mogu ih očekivati ili su ih već i dobili radnici Atlantica, Valamara, Peveca, Spin Valisa, Belupa... – U sektoru trgovine sada već kontinuirano za potrebe turističke sezone nedostaje oko 3000 trgovaca. Deficit radne snage postoji i u metalskoj industriji, drvnoj, elektro, prehrambenoj, poljoprivredi... – komentira direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović.

Sever wrote:Neće nam tko na grob imati otići, jer će svi napustiti ovu zemlju. Ovo je zemlja zombija. Mladi koji su otišli, ne vide perspektivu. Moramo im vratiti nadu u budućnost. Nije nam cilj držati govore, cilj nam je obvezati se pred vama da nećemo stati na ovome. Ako Vlada ne razumije poruku, mi radimo na pripremi pitanja za refrendum. Imamo iskustvo koje smo stekli zajedno s vama. Nećete moći prekrižiti toliko potpisa, koliko ćemo ih mi prikupiti. Naš narod vjeruje da nešto može ponovo učiniti. Nećemo hodati po cesti s batinama, trebaju se bojati samo olovke i papira. Tamo ćemo pisati, zaokružiti, a oni će slušati što narod kaže. Ako žele biti elita, trebaju biti ponizni pred narodom, dodao je Sever.

Slobodna Dalmacija wrote:
Iz Šibenika si? Znaš Marija Ušića?

E, onog što je piva onu pismu "Hrvatski će opet sin prolaziti kroz svoj Knin!" E, pa možeš mu reć da sad može snimit novu, jel se to reče, remake? Kakvi? Aj zapiši – "Hrvatski će opet sin prolazit kroz svoj Dublin!" - veli meni u u pero zajebant tek što sam u Kninu izvadio notes za radit reportažu pod radnim nazivom – "ajde vidit zašto se Knin iselija?"

Telegram wrote:
sljednjih dana dnevnim novinama dominira teza, da su za masovno iseljavanje ljudi odgovorne privatne kompanije koje radnicima daju mizerne plaće. Da su plaće veće, a poduzetnici manje pohlepni, pišu Večernji i Jutarnji, sve bi bilo OK. “Šteta da u selu nije ostalo nikog, tko bi vidio da poslodavci odjednom imaju za povišice”, sprdaju se u vikend izdanjima.

Ante Tomić wrote:
Poslodavci koji su se jednom u suzama kleli da nemaju za povišice svojim radnicima, odjednom su opazili da imaju. Našli su valjda neke pare u drugim hlačama, zavukle su se, mamicu im, između naslonjača i jastuka u fotelji. Minimalne plaće od dvije hiljade šesto u kratkom su vremenu narasle do četiri i po. I ne zaustavljaju se. Otkad je nestašica radne snage, poduzetnici dijele radnicima gotovo kao pijanci tamburašima.

Jutarnji list wrote:
- Pusti dolovi, prazni torovi. Nestali volovi, nestali jarmovi. Odoše konji ostaše ajmovi. Puste štale, još nekulko krave, što ih muzu stare babe. Selo se silom gasi, mili bože, tko će da ga spasi. Stari nestaju, mladi se ne kaju. Sitnog zuba nešto ima, al’ neće nitko k njima. Nitko neće čuvat ovaca, svi bi jeli pečenih janjaca - u dahu izrecitira Gojko, pa pita jel’ dobro.

Jutarnji list wrote:
Za usporedbu nam, znači, ostaje jedino susjedna Slovenija s kojom dijelimo povijest života u zajedničkoj državi. Slovenija je zemlja pozitivne migracije. Broj iseljenih Slovenaca svake je godine veći od broja onih koji se vraćaju u Sloveniju, ali broj stranaca koji se useljavaju u Sloveniju kako bi popunili ispražnjena radna mjesta veći je od broja iseljenog domaćeg stanovništva. Useljenici stižu najviše iz novih postjugoslavenskih država. Možda najbolju usporedbu Slovenije i Hrvatske dala mi je Siemensova nova direktorica u Hrvatskoj (intervju izlazi prekosutra u Globusu): “Na nekom poslovnom skupu u Sloveniji malo će tko govoriti o politici i o zbivanjima iz prošlosti, razgovara se o poslu i o budućnosti. Čini mi se da se slovenska poslovna zajednica tu pokazuje otpornijom i pragmatičnijom od hrvatske, gleda naprijed i ne da se uvući u političke razmirice. Tržište se ne opterećuje prošlošću”. Možda je to recept koji moramo naučiti.

Index.hr wrote:
Vidno opušteniji, HDZ-ovski dvojac razgovara s nama. Obojica se ravnomjerno uključuju i otkrivaju nam situaciju u Slunju. Katić nam priča kako se, na žalost, nalaze na ovom prostoru. Treći put u sto godina, grad je stradalnik u tri rata. Teško je počinjati iznova. Požega, neprepoznatljivo življi nego maloprije, priča kako su se vratili u Slunj i osnovali novu, veću postrojbu. Skupili su se iz Karlovca i Zagreba i onda, pod okriljem Oluje, ušli u svoj grad.

Pitamo ih u čemu je problem sada, 23 godine nakon kraja rata.

Nezaposlenost, odgovaraju obojica.

Hoćemo li naći posao u Slunju?

Postavljamo im hipotetsku situaciju:

"Imam 23 godine, završio sam fakultet, oženjen sam, a supruga je trudna. Ako se odlučim doseliti u Slunj, hoću li naći posao?"

"Jako teško. Trenutno ne vidim slobodnih radnih mjesta", otvoreno odgovara gradonačelnik.

Biskupi wrote:
Kritike zatim postaju još konkretnije. Za porezni sustav, zahvati u koji su, inače, krunski reformski dragulj ove Vlade, se kaže da demotivira rad i potiče iseljavanje visokoobrazovanih kadrova. Pritom, tako prikupljeni porezni prihodi, drže biskupi, “služe održavanju velikog i slabo učinkovitog i, još uvijek, nereformiranog aparata javne i državne uprave”.