Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

index.hr wrote:
PODIZANJE plaće osnovni je preduvjet zadržavanja domaćeg radnika, poručili su danas iz Koordinacije ugostitelja Hrvatske, napominjući da su sindikatima predložili dizanje plaća zaposlenika u ugostiteljstvu za 10 posto od visine plaće propisane kolektivnim ugovorom.

Predstavnici Koordinacije ugostitelja Hrvatske, kako se navodi u priopćenju, u utorak su se sastali s predstavnikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduardom Andrićem i predstavnikom Udruge nezavisnih poslodavaca Petrom Lovrićem.

Cilj sastanka bio je pronalazak rješenja za gorući problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj te osiguravanje kvalitetnijih uvjeta za rad, prvenstveno u vidu rasta plaće.

"Svjesni smo kako je podizanje plaće osnovni preduvjet zadržavanja domaćeg radnika", istaknuo je predstavnik Koordinacije Marin Medak napominjući da su dali prijedlog za podizanje plaća zaposlenika u ugostiteljstvu za 10 posto od visine plaće propisane kolektivnim ugovorom.

Milan Kujundžić wrote:
MINISTAR zdravstva Milan Kujundžić je poručio da vlada mora pronaći rješenje kako pomoći liječnicima i medicinskim sestrama ako ih želi zadržati u Hrvatskoj te da prema njima mora biti senzitivna.

"Kao resorni ministar uistinu držim da su opravdani i neophodni zahtjevi sindikata za povećanjem plaća sestrama i liječnicima s obzirom na složenost posla, stres, odgovornost, s jedne strane. S obzirom na potrebe europskog tržišta, mislim da vlada mora iznaći rješenje kako pomoći sestrama i liječnicima", izjavio je Kujundžić novinarima uoči sjednice vlade.

"Ljudi moraju biti plaćeni ako ih hoćemo zadržati u Hrvatskoj, a vlada mora imati senzitivnost što znače liječnici i sestre", dodao je ministar.

index.hr wrote:
"Kod nas u Slavoniji ima sve manje i manje ljudi. Moji su pokojni roditelji preselili u Slavoniju iz Imotske krajine da bi preživjeli. Sada se moji nećaci iz te lijepe Slavonije iseljavaju isto zbog toga da bi preživjeli. Promijenit ćemo to", rekao je pred kraj koncerta Škoro.

Al Jazeera wrote:
U skandinavskim državama i većini država Zapadne Evrope veći je broj doseljenih od iseljenih, negativan je jedino u Portugalu (-0,2)

U balkanskoj regiji primjetan trend iseljavanja, a pozitivan migracijski saldo zabilježen je jedino u Slovenji.

Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u Crnoj Gori – gotovo pet iseljenih na 1.000 stanovnika. Na drugom mjestu je Kosovo (-2,6), zatim Hrvatska (-1,4), Bosna i Hercegovina (-0,4) dok je u Srbiji migracijski saldo na nuli, odnosno, nema pada ali ni rasta broja stanovnika.

Detaljnije istražite u interaktivnoj mapi.

Izvor: The World Factbook, CIA, agencije

’Minister Cappelli's Kingdom of Accidental Tourism, All Overnight Stays are Equal.
As a foreign fly on the wall, I beg to differ!’

Aleksandar Vulin wrote:
"Slaviti zločinačku 'Oluju' mogu samo oni kojima je normalno da se polažu vijenci na grobove ustašama i kojima je normalno da se ne poštuje ni Ustavni sud, samo ako je omogućio uporabu ćirilice", rekao je Vulin. "Srbija ne želi ni pedalj Hrvatske, a sve manje je žele i Hrvati koji je masovno napuštaju", naveo je Vulin u izjavi koju prenosi Ministarstvo obrane.

Jutarnji list wrote:
Vrijeme će pokazati hoće li predloženo porezno rasterećenje rada mladih polučiti rezultate, ali s obzirom na starenje stanovništva, treba razmisliti kako aktivirati one u dobi od 55 do 64 godine koji niti rade niti traže posao, kako bismo se približili prosjeku EU od 60 posto aktivnih u toj kohorti. Na kraju, veseli što je Državni zavod za statistiku krajem srpnja objavio da je neto migracijski saldo u 2018. više nego prepolovljen u odnosu na 2017. (-13.486). Međutim, tek kada se izbriše negativni predznak, napravit ćemo prvi pravi korak. I 25 godina nakon tog dana, budemo li dosljedni i razboriti, zabilježit ćemo prirodni prirast stanovništva.

novilist.hr wrote:
- Ja sam prije dva mjeseca predao u policiji papire za dva djelatnika, jedna je gospođa iz BiH, a drugi je djelatnik koji dolazi iz Srbije. I dan danas ti zahtjevi nisu riješeni. Dobit ću ih valjda početkom rujna, kada mi više ne trebaju. Sada je već početak kolovoza, a mi još nemamo ljude. Činjenica je da se ne može naći ljude za rad i da u velikom broju ugostiteljskih objekata na ispomoć dolaze bake, djedovi, roditelji, stričevi... Jednostavno da se izgura sezona, jer mi nemamo personala. I kada nađete personal izvana, ne možete dobiti papire, ukazao je ovaj ugostitelj spomenuvši i kako je jedan formular na kat putovao 12 dana.

Slobodna Dalmacija wrote:
Takva sudbina nije mimoišla ni hrvatsku brodogradnju, pa ni gotovo cijelu metalsku industriju. U splitskom brodogradilištu i njegovu vlasniku DIV grupi, nakon mjeseci razmišljanja, rješenje za ovo pitanje odlučili su pronaći u – Indiji.

Kako doznajemo, već početkom rujna u "Brodosplitu" će počet raditi prva skupina radnika iz ove zemlje. Predviđeno je da će ih do konca godine biti oko dvije stotine.

Radi se o trenutačno mahom deficitarnim zanimanjima na hrvatskom tržištu rada, poput zavarivača, izolatera, cjevara… Iako se računalo da će s propašću "Uljanika" i trzavicama u "3. maju" pronaći deficitarni kadar, ti su ljudi mahom otišli raditi u škverove preko granice ili su promijenili branšu. Pri tome visina plaće nije bila presudna za neodabir Splita, već prvenstveno skupi uvjeti smještaja u gradu pod Marjanom za preseljenje obitelji i općenito ustručavanje od unutrašnjih migracija.

Jutarnji list wrote:
Hrvatska je u prvih šest mjeseci izdala 43.000 radnih dozvola za radnike koji dolaze izvan Europske unije. Jasno, većina dozvola izdana je za radnike u turizmu, no postoje i druge grane koje su zanimljive radnicima izvan Hrvatske.

Tako su neki slavonski poslodavci odlučili uvesti radnike iz Filipina i Nepala. HRT je bio u Petrijevcima gdje je obišao 17 Nepalaca koji su prije mjesec dana počeli raditi u tamošnjoj mesnoj industriji.

Posao pomoćnog mesara brzo su naučili, a jezične barijere prevladavaju zahvaljujući engleskom jeziku.

"Odlučili smo se za ovaj potez jer smo iscrpili sve druge mogućnosti. Osim toga mi kao poslodavac pružamo radnicima iz inozemstva smještaj, jedan plaćeni topli obrok, prijevoz i stručne edukacije na radnome mjestu", kaže Ivana Ravlić-Devald, izvršna direktorica Mesne industrije "Ravlić".

Bolji uvjeti u Baranju su doveli 43-godišnjeg profesionalnog vozača Hasana koji kaže da je u Hrvatsku stigao na preporuku prijatelja te da nije požalio.

U Hrvatskoj su najbrojniji radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije i to ponajviše jer nema jezične barijere. Nakon njih, najbrojniji su radnici s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, a ove godine se bilježi i veći broj Ukrajinaca, Indijaca, Filipinaca i Kineza.

Srećko Goić wrote:
Osim starenja stanovništva, tržište rada pogađa i iseljavanje mladih ljudi. Koliko smo kao društvo spremni na sve te promjene?
– Mobilnost radne snage je nešto s čime treba računati u suvremenom otvorenom tržišnom društvu. Iseljavanje u potrazi za radom, ali i zbog drugih razloga, privremeno ili trajno, normalno je u suvremenom svijetu, ali njegova je druga strana useljavanje. Aktivno i atraktivno tržište rada privlačit će kvalitetne zaposlenike iz inozemstva. Ulaskom u europske integracije Hrvatska se opredijelila za otvoreno tržište rada.

Iseljavanje mladih ljudi ne može se spriječiti ni zabraniti. Mladi ljudi iseljavaju se ne samo zbog ekonomskih razloga, i to će se uvijek događati. Mislim da je za naše društvo i državu važnije naći način kako tu mobilnost mladih ljudi, pa i starijih, pretvoriti u snagu i dobitak, a ne gubitak. Iskustva i znanja koja ti (mladi) ljudi stječu u inozemstvu, poznanstva, pa i zarade, mogu biti vrijedan resurs s kojim se oni mogu vratiti u zemlju. Poljska je tu dobar primjer. Nedugo nakon ulaska u EU, velik broj Poljaka otišao je živjeti i raditi u zemlje Zapadne Europe.

Dejan Kovač wrote:
"Također, smatram da je potrebno prekinuti vječne priče o ustašama i partizanima, o prošlosti. Ako ćemo za dvije godine bankrotirati, onda je nevažno što je bilo u prošlom stoljeću. Oko 300 tisuća ljudi je otišlo u inozemstvo a da nitko nije ni trepnuo, a mi se bavimo poviješću. Što mislite kako će taj val iseljavanja utjecati na ekonomiju? Ne moraš biti doktor znanosti da znaš da ako ti iseli skoro 10 posto stanovništva da će ti se za toliko smanjiti i ekonomija", kaže Kovač.

telegram.hr wrote:
Za one koji ne znaju: Otok je jedan od 128 gradova u Hrvatskoj. Službeno, prema popisu stanovništva iz 2011., grad ima 6.343 stanovnika, no Zvonko Jelić, bivši dogradonačelnik i dugogodišnji vijećnik još u vrijeme dok je Otok bio općina, kaže da se taj broj prepolovio zbog silnog iseljavanja s istoka Hrvatske. Po Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Otok, mjestašce u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nadomak tromeđe Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, ne bi mogao imati status grada, jer, definirano je spomenutim zakonom, ”grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu povijesnu, pridonu i gospodarsku cjelinu”.

jutarnji.hr wrote:
Osim u berbi voća problemi se javljaju i u vinogradarskim poslovima. Mali vinogradari navode kako je i njima sve teže naći potreban broj sezonaca za berbu grožđa, što ih koči u planovima za sadnju novih vinograda i proširenje proizvodnje. Ističu da u potragu za sezoncima kreću već u proljeće, međutim u vrijeme kada znatan broj ljudi odlazi na rad u inozemstvo, ni to im puno ne pomaže, jer ono što danas s nekim dogovore, za mjesec-dva ne vrijedi. Kažu kako se uglavnom oslanjaju na stariju radnu snagu, jer mladi taj posao ne žele raditi ili brzo odustanu. Na iločkom će području stoga dio sezonaca uzeti iz susjedne Srbije, piše Glas Slavonije.

Fra Antiša wrote:Splitski fratar mladima: Bog vas je postavio u Hrvatsku, a ne u Irsku

Mladima je poručio da ne odlaze iz Hrvatske radi materijalizma te da ih je Bog, udjeljujući im darove, postavio u Hrvatskoj.

"Bog vam je udijelio tolike darove, sposobnosti, talente i postavio vas ne u Irsku, Švedsku i Njemačku, nego u Hrvatsku. I vi odlaskom iz Hrvatske zatvarate nebo jer osiromašujte Lijepu Našu svojim darovima i svojim sposobnostima. Nemojte dopustiti da vas materijalizam odvede daleko od Lijepe Naše, da vam kupi jednosmjernu kartu i onda dođete natrag i onda kažete: 'Ovdje nema sposobnih, ovdje nema vrijednih, ovdje se ne isplati živjeti'", rekao je fra Ante Čovo. Mladima je poručio i kako nema ljepšega života, ugodnijega i duhovnijeg života od Hrvatske.

"Ostanite gdje vas je Bog zasadio", istaknuo je gvardijan svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Čovo i pozvao političare, medije, znanstvene i kulturne ustanove da, kako se izrazio, "ne zatvaraju nebo nad hrvatskim čovjekom".

"Molim sve one koji u Hrvatskoj imaju lokalnu, izvršnu, zakonodavnu vlast da vode računa o svakome čovjeku i da ova zemlja koja je tako lijepa i dobra, koja je bogata umom i srcem, bude jednaka i pravedna za sve", rekao je fra Ante Čovo obraćajući se nazočnima na središnjoj misi na blagdan Velike Gospe.

Jutarnji.hr wrote:
Ove zime, naime, javnost je saznala kako zagrebački Hrvatski studiji pripremaju novi dvopredmetni studijski program pod nazivom studij demografije i hrvatskog iseljeništva. Riječ je o integriranom petogodišnjem programu koji bi se unutar HS-a kombinirao s drugim dvopredmetnim grupama poput filozofije, hrvatskog ili sociologije. Ideator i tvorac programa studija demografije je glasoviti bajker-demograf Stjepan Šterc, čovjek koji je u 59. godini doktorirao, u 65. otišao u mirovinu na PMF-u, da bi sad iz mirovine reaktivirao status kako bi postao šef nove studijske grupe.

poslovni.hr wrote:
Masovni odlazak hrvatskih građana u inozemstvo potaknuo je dva ozbiljna procesa na tržištu rada, jedan je da je došlo do rasta plaća, a drugi da se tržište znatnije otvorilo starijim radnicima, piše u ponedjeljak Večernji list.

jutarnji.hr wrote:
Korisnik pod imenom Udruženje ugostitelja Pula kaže kako se najoštrije protivi prebacivanju poslova državnih službi na druge, a posebno ih ljute novi troškovi. "Sve ove mjere neće bitnije utjecati na smanjenje sive ekonomije, ali će utjecati na to da će poduzetnici i obrtnici zatvoriti svoje djelatnosti i pobjeći u inozemstvo", navodi.

jutarnji.hr wrote:
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara (HSS MS – MT) neprestano upozorava na alarmantan nedostatak medicinskih sestara i tehničara koji zbog loših uvjeta i potplaćenosti odlaze raditi vani, a apelirali su i na Vladu da proglase tu profesiju deficitarnim zanimanjem i povećaju upisne kvote.

Sindikalna čelnica Anica Prašnjak upozorila je da u Hrvatskoj nedostaje 12.000 sestara, a u nekoliko je navrata poručila i kako će nas "progutati tržište Njemačke i Europe, a da nismo poduzeli nikakve korake da se zaustavi nemili trend odlaska u inozemstvo" .

Armin Tatarević wrote:
- Plaće za koje radimo su vrlo male, dok su uvjeti rada očajni. Pravosudni policajac s višegodišnjim stažom mjesečno dobiva 5000 kuna neto, vim dodacima. Ljudi ne žele raditi u takvim uvjetima i jednostavno odlaze iz sustava, što na obalu, na rad u turizmu i ugostiteljstvu, što u inozemstvo, gdje se uglavnom bave građevinom - žali se Tatarević. Posljedica je toga, dodaje, da njihov poslodavac, a to je država, onemogućava odlazak u mirovinu svima, osim onima koji imaju uvjete za starosnu mirovinu.

Ivan Koprić wrote:
"Upravo je kapacitet temeljna bolest hrvatske lokalne samouprave. Ne toliko onaj fiskalno-financijski, nego temeljni ekonomski kapacitet. Taj je kod velike većine manjih i srednje velikih jedinica na iznimno niskoj razini jer imaju slabu gospodarsku aktivnost, oslonjenu na tradicionalne djelatnosti, ponajprije poljoprivredu, što im onemogućuje da čak i uz neke značajne promjene poreznih propisa namiču dovoljne vlastite prihode. Ako nema prihoda, onda ne mogu biti oslonac razvoja, ali ni, ne nudeći radna mjesta, oslonac demografskog očuvanja. Zato je oko 80% hrvatskog prostora u depopulaciji: šanse školovanja, zapošljavanja i kvalitetnijeg života traže se u najvećim urbanim centrima, i to samo u ekonomski propulzivnim dijelovima zemlje", navodi Koprić.

Glas Slavonije wrote:
O nepovoljnoj demografskoj slici Hrvatske govore i podatci o upisima prvašića u prve razrede osnovnih škola. Prema privremenim podatcima iz ureda državne uprave iz lipnja ove godine, čak 137 osnovnih škola u Hrvatskoj u novoj školskoj godini nije upisalo ni jednoga jedinog prvašića!Zbog toga, ali i zato što inače imaju jako malo učenika, zbog čega dolazi u pitanje smisao postojanja takvih škola, 12 područnih škola diljem Hrvatske, prema informaciji potvrđenoj u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, od jeseni će privremeno prestati s radom dok se ne popravi situacija s brojem učenika. U prošloj školskoj godini bilo je osam takvih škola. Riječ je, najviše, o područnim školama iz Primorsko-goranske, čak tri, Šibensko-kninske s dvije, ali i iz drugih županija, pa i jedna iz Istarske. Portal srednja.hr podsjeća kako osim Grada Zagreba i Međimurske županije, svaka županija ima bar poneku školu u kojoj nije upisan nijedan prvašić.

Marijana Puljak wrote:
Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno, na Facebooku se osvrnula na nedostatak liječnika i medicinskih sestara.

- Prvo su otišli zidari, niste se bunili jer vam zidar nije trebao. Zatim su otišli keramičari, niste se bunili jer vam keramičar nije trebao. Otišli su informatičari, niste se bunili, sin vam nije informatičar. Sad su otišli liječnici i medicinske sestre, vrištite jer vas nema tko liječiti. Uvijek ista priča. Kad će buđenje? - napisala je.

Darko Horvat wrote:
Nakon pozdravnog govora glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, okupljenima se obratio Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

"Mjerama želimo postići demografsku revitalizaciju Hrvatske kako bismo imali dovoljan broj radnika i kvalitetne radne snage, porezni sustav koji će biti afirmativan i imati karakter investicijskog okruženja te u konačnici poreznu reformu. Dakle, uz demografski, Hrvatska ima još jedan problem, a to je kvalitetna radna snaga", poručio je Horvat.