Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Anton Katunar wrote:
RIJEKA - Tijekom ovoga mjeseca moramo pobrati između 250 i 300 tona grožđa, s više od trideset hektara vinograda na zahtjevnom terenu, zbog čega u sezoni berbe zapošljavamo više od dvadeset ljudi. Domaće radnike za taj je posao postalo izuzetno teško pronaći u dovoljnom broju pa smo se zadnjih godina odlučili dio radne snage dovesti iz Albanije i Bosne i Hercegovine i nismo pogriješili. Dečki iz Albanije koji kod nas rade već duže od pola godine pokazali su se vrijednim i odgovornim radnicima, a bude li takvih i među sezoncima koji nam pristižu za nekoliko dana, ne samo iz Albanije, nego i iz BiH i Slavonije, sigurno ćemo i dijelu njih ponuditi stalan posao, kaže Anton Katunar, poznati vinar i vinogradar s otoka Krka, ovjenčan brojnim priznanjima i nagradama s domaćih i međunarodnih smotri vina.

Blaženka Divjak wrote:
Demografski problem Hrvatske očituje se i u smanjenom broju učenika. Kako će se to odraziti na novu mrežu škola koju treba donijeti?

- Istina je da se broj učenika smanjuje i od toga ne možemo pobjeći, ali trend pada malo se usporava što je dobra vijest. Škole u Hrvatskoj sigurno mogu podupirati puno veći sustav s puno više učenika, ali moramo razumjeti da ima dijelova Hrvatske gdje su škole prazne i poluprazne, ali srećom i dijelova gdje su škole prepune i trebaju adekvatnu infrastrukturu.

Bero wrote:
"Slavonija je danas opustošena. Cilj nam je zaposliti i vratiti ljude, posebice one koji su otišli izvan zemlje, a to ćemo napraviti tako što ćemo potaknuti razvoj poljoprivrede, izgraditi prometnu infrastrukturu i popratnu stratešku industriju", poručio je predsjednik SDP-a.

Mirjana Čagalj wrote:
- U ovom trenutku potrebno je što skorije otvaranje novih kvota za sva navedena zanimanja jer se u priobalju građevinska sezona pojačava od rujna i listopada, pa se očekuje da će nedostajati radnika. Prema nekim saznanjima s terena, broj radnika koji nedostaje u građevinarstvu penje se i do 30 tisuća – kazala je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, dodajući da primaju i informacije od tvrtki s terena kako određeni broj radnika kojima je odobrena viza više nije u Hrvatskoj, nekima je poništena viza, a neki rade za hrvatske tvrtke u ostalim zemljama EU.

poslovni.hr wrote:
Trenutno iz ovog pogona izlazi oko 300 Clija 5 na dan. O koliko velikom i složenom pogonu se radi, dovoljno govore brojke koje nam je Bele predstavio. Revoz zapošljava 3400 radnika, od kojih oko 150 i Hrvata koji svakodnevno putuju preko granice na posao, uglavnom iz regije Karlovca, a svi proizvodni radnici rade u tri smjene jer je potražnja za Renaultom velika.

Slobodna Dalmacija wrote:
Prema privremenim podacima koje su dostavili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), školska bi godina trebala početi za 464.539 učenika osnovnih i srednjih škola, što je, ukupno gledano, 325 manje nego ih je bilo protekle 2018./2019. godine. I dok je u srednje škole, barem tako pokazuju brojke MZO-a, ove godine upisano 153 učenika više nego lani, odnosno njih 145.892, prava katastrofa događa se u osnovnome školstvu: manjak učenika u odnosu na lanjsku godinu zasad iznosi 478, čini se, ponajprije, zbog znatno manjeg broja upisanih prvašića.

Dok je lani, primjerice, u prvi razred osnovne škole krenulo 38.487 učenika, ove godine dosad se upisalo tek njih oko 38 tisuća, kažu u MZO-u, dodajući da upisni postupci negdje još nisu završeni.

Kako bilo, procjene su da ćemo u novu školsku godinu ući s 24 razreda prvašića manje nego lani, a što to znači za budućnost školskih učionica, ne treba posebno isticati. Recimo tek da smo u proteklih šest godina, od 2013./2014. do ove školske godine izgubili u osnovnim i srednjim školama ukupno 44.671 učenika.

jutarnji.hr wrote:
- Čim su ih vidjeli mještani zvali su policiju jer su mislili da se radi o migrantima - govori Marina, koja ih zbog toga izbjegava puštati s farme.

Neke stvari morali su učiti od nule, da obavljaju nuždu na toaletu, a ne oko farme. Kada su ih uputili na WC morali su im pokazati kako se to radi, jer oni na školjci ne bi sjedili, već stajali. Hranu si spravljaju sami, uglavnom su to pogačice, riža i jako začinjeno povrće, meso još nisu okusili. Marina im je pribavila piletinu koju su tražili, ali su oni računali da će im iz trgovine donijeti živu kokoš. U početku su uokrug sjedili na podu, a sada s ostalima sjede za stolom, iako prekriženih nogu na sjedalici. Veliki su gurmani, pa bi, kaže ona, ujutro dva sata pripremali hranu, a uvečer do dugo u noć bili na internetu. No, za pastirski posao, valja se odreći tih zadovoljstava.

telegram.hr wrote:
Ove godine uredi državne uprave 16 županija Ministarstvu su uputili čak 191 zahtjev za ustroj razrednih tijela s manjim brojem učenika. Prema informacijama Ministarstva, 160 osnovnih škola dobilo je traženu suglasnost, no ona je uskraćena u 14 osnovnih škola a 17 škola dobilo je djelomičnu suglasnost.

“Nažalost, zbog smanjenja broja učenika neki od učitelja moraju biti iskazani viškom. U skladu s propisima, učitelja koji je iskazan viškom zbrinjava se sukladno odredbama zakona i kolektivnog ugovora”, kažu u Ministarvu znanosti i obrazovanja. Ne preciziraju zašto su suglasnosti kasno stizale, nego napominju da se svake godine većina suglasnosti rješava i tijekom srpnja i kolovoza, piše Jutarnji list u utorak.

Emil Tedeschi wrote:
“Imamo dva resursa. Imamo ljude i imamo prirodu. Ljudi nam odlaze. To je sjajno, samo kada bismo imali ideju da se imaju gdje i vratiti. Do ulaska u EU mobilnost ljudi u Hrvatskoj je bila mizerna. Blagoslov je da mladi ljudi danas mogu studirati u Heidelbergu, Amsterdamu... Pa to je genijalno. Isto tako da Europljani dođu kod nas. No mi kad vidimo crnca, mi ga želimo linčovati u Splitu. Kad čujemo da netko govori srpski, mi ga bacimo u more. Kad vidimo azijata pred Markovom crkvom, mi se još uvijek smijemo i pokazujemo prstom. Nama je to čudno. Mi smo duboko zatvoreni u sebe, a jedina šansa nam je da se povežemo sa svijetom. Povezivanje nema veze s odbacivanjem vlastite tradicije, ni najmanje. I vrijeme je da si napokon odgovorimo što je bilo 1941. i 1945., jednom zauvijek. Ali da to prestane biti pokrivač svih naših modela jer je to besmisleno. Svijet se odredio, samo se mi nismo odredili jer su nečiji djedovi, očevi, stričevi... so what. Bili su i njemački, pa su Nijemci danas najnaprednija nacija u svakom pogledu, prije svega u otvorenosti, inkluzivnosti, prihvaćanju drugačijeg, surađuju sa svim i nemaju problema, ali mi imamo problema sami sa sobom”, rekao je Tedeschi.

index.hr wrote:
DRŽAVNI zavod za statistiku (DZS) objavio je procjenu stanovništva Hrvatske u 2018. godini, koja pokazuje da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4,087.843 stanovnika, što je nastavak kontinuiranog pada jer je to 0,9 posto stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pad stanovnika od 0,9 posto znači da Hrvatska ima 36.688 ljudi manje, a pad su ostvarile gotovo sve županije osim Grada Zagreba, koji bilježi rast od 0,22 posto, i Istarske županije, koja broji 0,26 posto stanovnika više.

Najveći pad stanovnika imala je Vukovarsko-srijemska županija sa 3,04 posto manje stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika njih 1,975.052 su muškarci (48,3 posto), a 2,112.791 su žene (51,7 posto). Najmanje žena je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 posto, a najviše u Gradu Zagrebu (53,1 posto).

Među najstarijima smo u Europi

"U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe", navodi DZS.

Milan Kujundžić wrote:
Kujundžić je govorio i o liječnicima koji su zemlju napustili prije nego su doživjeli novo povećanje. Pritom je rekao kako je otišlo 600 liječnika. “Na sreću više od polovice se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku”, ustvrdio je pritom dodajući da zna nekoliko kolega koji se vraćaju iz Švedske, Velike Britanije, Njemačke. “Vraćaju se jer shvate da ‘nije u šoldima sve’. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novaca”, zaključio je.

index.hr wrote:
Iako je plaća od gotovo 10 tisuća kuna u Hrvatskoj iznadprosječna, IT stručnjaci u inozemstvu zarađuju daleko veće iznose, što je mnoge motiviralo da posao pronađu izvan Hrvatske, a poseban problem za zadržavanje ovog vrlo traženog profila stručnjaka su visoki porezi i doprinosi na plaće.

glasistre.hr wrote:
Grad Slavonski Brod odlučio je zaustaviti iseljavanje mladih obitelji na način da im je omogućio najam gradskih stanova za svega 1.000 kuna mjesečno.
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara pohvalio se da tako nešto nema nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Alan Sumina wrote:
Na komentar da, za razliku od predodžbe ljudi iz IT sektora kao liberalnih, on svojim izjavama ispada pro-regulativan, Alan Sumina je odgovorio: "Ne uzimam ja ništa paušalcima, vlada je donijela propise, ali porezi su previsoki za stupanj razvijenosti. Treba smanjiti porez na plaće. Razumijem da je obrt bio model za zaradu uz plaćanje nižih poreza. Problem je kada to počne zamjenjivati radni odnos."

"Mislim da arhitekt teško može na daljinu raditi za tvrtku iz Londona, a priroda posla IT sektora to omogućava. Samo tražimo da se definiraju uvjeti pod kojima se mogu angažirati paušalci i da to bude jednako za sve. Hrvatska IT industrija suočena je s odlaskom ljudi u inozemstvo, teško se razvija i teško može konkurirati s obzirom na nedostatak kapitala, ali se uz sve probleme uspjela razviti. Rumunjska je uspjela doskočiti tom problemu, ukinula je porez IT sektoru, ali kada bi se kod nas to dogodilo, javile bi se odmah i druge industrije", rekao je Sumina.

HGK wrote:
Navode da je prosječni životni vijek u Hrvatskoj jedan od najnižih u Europi i njegovo produženje vide kao glavni cilj državne politike. "Taj se cilj može ostvariti ne samo pomicanjem dobne granice, već prvenstveno u našem slučaju demotiviranjem i smanjivanjem prijevremenog odlaska u mirovinu. Veliki korak naprijed i rješenje većeg dijela trenutnih problema je osigurati ostanak mladih u državi, uz odgovarajući posao, kao i ostanak na poslu do 65. godine", istaknuli su iz HGK.

Frenki Laušić wrote:
Međutim, naši poduzetnici su još u stanju šoka jer prvi put od samostalnosti hrvatske države radnika nema dovoljno i plaće ne rastu zbog sukladnog povećanja produktivnosti, nego zbog zakona o ponudi i potražnji, ovaj put radne snage. Kao što se moglo očekivati, radnici u uslužnim djelatnostima su najtraženiji i takvih slobodnih radnih mjesta bilo je 1,6 posto, a u industriji i građevinarstvu 1,4 posto.

hrt.hr wrote:
Naposljetku, tu je i nedostatak radne snage u mnogim područjima, a Živković Matijević prije svega apostrofira građevinarstvo i ugostiteljstvo. "

- Iz dana u dan, to postaje veliki izazov za Hrvatsku, ne samo u kratkoročnom, već i dugoročnom pogledu, jer ljudski kapital je jedan od glavnih izvora potencijalnog rasta, upozorava.

jutarnji.hr wrote:
Usput ćete sresti dva, tri djeda na biciklu ili starom Zetoru. Što nije rastjerao rat, a onda i bijela kuga, ostalo je u ovom najtužnijem dijelu Hrvatske. Svi znaju da je i trećina od prijeratnih 15.000 stanova obmana, formalnost i brojka na papiru, jer prebivalište u Dvoru imaju i ljudi koji žive u Sisku, Zagrebu, Austriji, Njemačkoj, pa i onih 50 koji su u posljednje tri godine odselili na Island.

Ivan Pulić wrote:
Ivan Pulić jedan je od najvećih investitora u građevinarstvu. Njegova tvrtka "Quatro company" u Splitu gradi nove stambene zgrade i hotele. Kako pronalazi radnike? Stvara li mu nedostatak radne snage probleme?

Otišli u Europu
- Apsolutno! Imali smo veliki problem s keramičarima. Imam stalnog poslovnog partnera koji obavlja te radove, dobro surađujemo, kad završimo mi, oni rade zanatske radove, ali i ti su radovi poskupjeli 25 posto u tri godine - kaže Pulić.

Zašto? Prvi je razlog dvoznamenkasti rast turizma, što znači da se pojavio kapital čiji vlasnici traže gdje bi ga oplodili, a drugi što su banke snizile kamate na štednju, a država ju je oporezovala, pa se novac počeo slijevati u nekretnine, što je stvorilo potrebu za radnom snagom u građevinarstvu, no ona je otišla na bolje plaćena radna mjesta po Europi.

- Poskupjeli su armirano-betonski radovi, porasla je cijena željeza. Keramičari su digli cijene i do 40 posto, vodoinstalateri, električari također, ukratko, sve je išlo gore, što se na kraju odražava i na cijenu kvadrata koju plati kupac.

To ne znači da je nama dobit veća, dapače - manja nam je, jer je sve poskupjelo, uključujući i cijenu građevinskih parcela, koje su dosegle i tisuću eura po metru četvornom - kaže Puljić i dodaje da je interes za kupnju stanova unatoč svemu - velik.

Slobodna Dalmacija wrote:
Hoće li osiromašena i opustjela Lika postati inkubator naftnih prinčeva? Hoće li novine uskoro pisati o "šeicima iz Like i Gračaca", pitamo Natašu Turbić, načelnicu Gračaca.

- Ha, ha, ha... Pisat ćete što budete htjeli, a mi ćemo gledati da od takvih možebitnih otkrića naši stanovnici i ova općina žive što bolje – kaže Turbić (HDZ) koja je prvu informaciju o tome da je dio Općine Gračac ušao u istražno polje za naftu i zemni plin dobila u nedjelju kada su je prijatelji nazvali na telefon i rekli joj za namjere Agencije za ugljikovodike.

- Nisam o tome ništa prije znala, niti me itko pitao za dozvole. Moguće je da je sve to rađeno uz suglasnost Zadarske županije koja u svom prostornom planu treba imati označena istražna područja. Ja samo znam da je dobro da sami koristimo svoje prirodne resurse na najbolji mogući način, da smo kao zemlja što je više moguće energetski neovisni i da od sveg tog prirodnog bogatstva ovaj narod i ova općina imaju neke koristi – kaže Durbić i dodaje:

Pavo Ćorluka wrote:
"Nažalost, mi nismo zanimljivi ni azilantima", kaže Pavo Ćorluka koji se i osobno uključio u potragu za radnicima koji bi radili u staračkim domovima, no gdje god je pokucao, otkrio je da ljudi koji su u potrazi za boljim životom na Hrvatsku uglavnom gledaju kao na tranzitnu zemlju do koje će doći samo ako će ih ona odvesti dalje na zapad.

index.hr wrote:
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Obrovcu živi oko tisuću ljudi, a zajedno s okolnim selima ima ih oko tri tisuće. Mahom su to građani starije životne dobi kojima je liječnik prijeko potreban.

"Dođemo u Maslenicu, kod doktorice Artuković, tako da se sad snalazimo. Hoće li doći ovdje, nemam pojma", kaže Šime, stanovnik Obrovca.

Njegov sugrađanin Ivica za N1 kaže: "Otežava puno zato što čekaju ljudi, bude gužva tamo u čekaonici. Kako se snalaze? A šta ja znam, traže prijevoz, voze ih privatni auti i tako."

Ako uskoro ne pronađu zamjenu doktoru Jusupu, govore mještani, u gradu neće ostati nitko.

Index.hr wrote:
Jedan od ključnih razloga za veliki broj praznih mjesta na fakultetima svakako je smanjenje broja učenika. Hrvatska već godinama bilježi negativne demografske trendove.

Smanjenju broja učenika također značajno pridonosi i iseljavanje. Prema podacima Eurostata, do 2018., iz Hrvatske je u druge članice Europske unije iselilo oko 348.000 radno sposobnih građana, među kojima nešto više od 60 tisuća visokoobrazovanih. Pritom treba imati na umu da su nerijetko iseljavale cijele obitelji, odnosno roditelji s djecom.

jutarnji.hr wrote:
Ovo je samo jedna od mjera koja za cilj ima sprječavanje odlaska mlađih ljudi, posebice onih koji razmišljaju je li pametnije kupiti odnosno izgraditi kuću u općini Popovac – dodao je Kontak.

Osim ovog poticaja, objasnio je kako je iz općinskog proračuna izdvaja i po 5.000 kuna za svako novorođenče. Uz to, općina pomaže i u nabavu udžbenika, osigurava prijevoz srednjoškolcima, sufinanciranje njihova smještaje i dodjeljuje stipendije.

Inače, prema procjenama u posljednjih godina općinu Popovac napustilo je oko 500 ljudi.

index.hr wrote:
Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fizički preseliti, a neki će, kao što je i do sada bio slučaj, seliti poslovanje otvaranjem firme u inozemstvu.