Gostiona "K navodniku" - topic za druženje

Lebowski wrote:
@realbear - ovdje si ti moderator Smile pa kako si zamislio - jer ovo generalna tema za rasprave, ili cemo svugdje pomalo?

Bilo bi dobro da se teme koje su čisti repozitoriji ne zagađuju već da se raspravlja na "egzodusu". Ako postoji potreba za još nekom temom (npr. više politički aspekti) - slobodno otvorite.

Pa da... otvorili smo ove "bočne" teme da imamo čist main topic, ali i da imamo brzu referencu na "pojmovnik", "statistiku", članke na "lelek i kuknjavu".

Samo da pozdravim kolegu cons-a, veliku nadu investiranja i machine learninga u Hrvata.

BTW, Monsi, somied, Lebowski, Ortak, netko drugi... Jel znate iz koje programskog jezika dolazi "cons"?

Lisp is a state of mind.

Koristi se čak i kod mene u energetici - AutoLISP.

Će da svi programišemo statistiku "egzodusa" tu na forumu za godinu, dvije... Što u Lispu, što u Haskellu, što u R/Pythonu

RealBear wrote:Će da svi programišemo statistiku "egzodusa" tu na forumu za godinu, dvije... Što u Lispu, što u Haskellu, što u R/Pythonu  

Teško.  

Ali lajkam optimizam.

Pozdrav svima,

prije svega pohvale na meta-egzodusu, jer tema na forum.hr je polako gubila smisao..."utjecaj egzodusa" mi je bio redovito subotnje štivo, ali došlo je do toga da sam morao isprogramirati robota koji je scrape-ao nekolicinu autora kako ne bi morao vrtiti i prolaziti 30-40 stranica OT-a:)

svaka cast Monsiju i RB-u koji su imali živaca prolazit sve ono na forumu. RB-a sam uhvatio kod drugog(?) pojavljivanja na Poslovnom, pa Ubrzanje oporavka, pa Utjecaj egzodusa, a posebno se radujem Brlogu (i nadam se nastavku aktivnosti i po tom pitanju), ipak su šoldi u pitanju:D

sjecam se i ja ponešto Lisp-a, jednom davno u njemu razvio ekspertni sustav u sklopu nekog projekta na faksu... ali ovdje je "cons" više kao drugi dio od "pros & cons" (contrarian pristup) i prvi dio od "consigliere", dobrog starog Kuma i uspomena na Italiju toliko o etimologiji nick-a...

To te ja pokušavam navući il na Clujure il na neki strong-type funkcionalni jezik poput OCAML-a

Why do hedge funds and financial services often use OCaml?
https://stackoverflow.com/questions/1924367/why-do-hedge-funds-and-financial-services-often-use-ocaml

“OCaml helps us to quickly adapt to changing market conditions, and go from prototypes to production systems with less effort ... Billions of dollars of transactions flow through our systems every day, so getting it right matters.” — Jane Street

https://www.quora.com/What-is-OCaml-used-for

https://blog.janestreet.com/why-ocaml/

RealBear wrote:To te ja pokušavam navući il na Clujure il na neki strong-type funkcionalni jezik poput OCAML-a  

haha, malo vjerojatno da cu se tuci s Wall Street quantovima, a za naše domace, neefikasno tržište u 80% slucajeva dovoljan je i excel
šta se ML-a tice, Python je sasvim dovoljan,... Ilmanenov "Expected Returns" se cita prije spavanja, a makro predikcije su one koje me trenutno najviše muce, tj. pitanje svih pitanja: kad ce krenuti "reversion to the mean" US stock market-a. dakle, pokušati nekako predvidjeti US recesiju, sacuvati vrijednost asseta na domacem tržištu, a onda se diverzificirati i kontraški hvatati US tržište u oporavku, ali po receptu g. Bogle-a samo pasivnim strategijama... zvuci tako jednostavno

cons wrote:
haha, malo vjerojatno da cu se tuci s Wall Street quantovima

Nikad ne znaš kad će "egzodus" pozvati na dužnost

Ortačino, sjedim ti za vratom.

Molim vas da ne komentirate po bočnim topicima.

RealBear wrote:
Samo da pozdravim kolegu cons-a, veliku nadu investiranja i machine learninga u Hrvata.

BTW, Monsi, somied, Lebowski, Ortak, netko drugi... Jel znate iz koje programskog jezika dolazi "cons"?

Nisan ti ja baš neki programer.    Na faksu san radija nešto sitno Matlaba i iman neke osnove R-a, ali sve je to slabo. Nadan se da ću se uskoro uvatit R-a malo ozbiljnije. To je u planu.

ericsson wrote:

Peti ortak wrote:
Po mom mišljenju lova iz EU fondova ne radi fundamentalnu razliku. Nije da nismo imali love nego smo je uludo trošili zbog pogrešno postavljenog sustava.

Misliš? A pazi ovo, naslov članka iz subotnjeg "Jutarnjeg lista:"

Kako su se znanstvene institucije pokazale našim najuspješnijim korisnikom sredstava iz EU fondova:
Samo u posljednjih 11 mjeseci iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) ugovoreni su projekti unaprijeđenja znanstvene infrastrukture vrijedni 1,5 milijardi kuna, a još 600 milijuna kuna trebalo bi biti ugovoreno u vrlo kratkom roku.

Istina je da smo mi i prije imali lovu, ali je sustav bio tako posložen da se ona dijelila po kriterijima koji nisu imali nikakve veze sa korisnošću ili izvrsnošću. Dok su, nasuprot tome, za povlačenje novca iz EU fondova ključni upravo korisnost i izvrsnost projekata kojima se aplicira za ta sredstva. A posebno mi je drago da su baš znanstvene institucije iz područja STEM znanosti najuspješniji korisnici sredstava iz EU fondova, i to iz dva razloga. Prvi razlog je taj što ih je naša politička vrhuška sustavno zanemarivala i zakidala (a zanemaruje ih i zakida i dalje - naravno, govorim o uspješnim institucijama i znanstvenicima iz STEM područja). A drugi je razlog taj što nas jedino značajan napredak na STEM području može odlijepiti od dna i približiti razvijenim EU zemljama.

Promaka mi je ovaj post. Sorry na malom kašnjenju s odgovorom. Vjerojatno se EU fondovi usmjeravaju po meritokratskijem principu nego šta bi to naši alfa-uhljebi radili, ali nisan siguran da je i to optimalno. Sigurno da postoji mogućnost da je ta lova poboljšala situaciju, ali ne vidin kako bi ona mogla bit "great juncture" koji Monsi spominje iz knjige "Zašto nacije propadaju".
A to pitanje o STEM područjima je isto zanimljivo. Nisan baš puno razmišlja o tome, ali mislin da postoji mogućnost mišanja uzroka i posljedice u tom slučaju. Možda ne donosi napredak u STEM području napredak gospodarstva ili institucija, nego obrnuto, uslijed gospodarskog rasta i promjene institucija imamo napredak u STEM području.

Ja volim ove lakmus testove pa bi se da sam ericsson zapitao sljedeće:

1. ŠBBKBB - da imamo "egzodus", a nemamo EU fondove
2. ŠBBKBB - da imamo EU fondove, a nemamo "egzodus"

Mislim da je vrijeme da Međed malo ode do Pojmovnika pa da se tamo pojave mean, median, variance, deviations, fat tail, heavy tail, long tail, skewness, kurtosis, degrees of freedom, momentum, čika Pareto i čika Weibull.

Sjajno napisano, Ortačino!

Peti ortak wrote:
Nisan ti ja baš neki programer.    Na faksu san radija nešto sitno Matlaba i iman neke osnove R-a, ali sve je to slabo. Nadan se da ću se uskoro uvatit R-a malo ozbiljnije. To je u planu.

Ne trebaš biti programer da bi programirao

Treba samo malo truda za dignuti sebi produktivnost sa ovim morem open-source softverskih alata brutalno.

Monsignor.m wrote:
Mislim da je vrijeme da Međed malo ode do Pojmovnika pa da se tamo pojave mean, median, variance, deviations, fat tail, heavy tail, long tail, skewness, kurtosis, degrees of freedom, momentum, čika Pareto i čika Weibull.

Mislio sam prvo definirat opcionalnost i pojasnit otkud dolazi "robusnost na krize", to je više spika, a manje formula. Da nam ne pobjegne čitateljstvo

BTW, meni pojmovnik najdraže čitat. Hvala svima na doprinosu i definicijama

Peti ortak wrote:

ericsson wrote:

Peti ortak wrote:
Po mom mišljenju lova iz EU fondova ne radi fundamentalnu razliku. Nije da nismo imali love nego smo je uludo trošili zbog pogrešno postavljenog sustava.

Misliš? A pazi ovo, naslov članka iz subotnjeg "Jutarnjeg lista:"

Kako su se znanstvene institucije pokazale našim najuspješnijim korisnikom sredstava iz EU fondova:
Samo u posljednjih 11 mjeseci iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) ugovoreni su projekti unaprijeđenja znanstvene infrastrukture vrijedni 1,5 milijardi kuna, a još 600 milijuna kuna trebalo bi biti ugovoreno u vrlo kratkom roku.

Istina je da smo mi i prije imali lovu, ali je sustav bio tako posložen da se ona dijelila po kriterijima koji nisu imali nikakve veze sa korisnošću ili izvrsnošću. Dok su, nasuprot tome, za povlačenje novca iz EU fondova ključni upravo korisnost i izvrsnost projekata kojima se aplicira za ta sredstva. A posebno mi je drago da su baš znanstvene institucije iz područja STEM znanosti najuspješniji korisnici sredstava iz EU fondova, i to iz dva razloga. Prvi razlog je taj što ih je naša politička vrhuška sustavno zanemarivala i zakidala (a zanemaruje ih i zakida i dalje - naravno, govorim o uspješnim institucijama i znanstvenicima iz STEM područja). A drugi je razlog taj što nas jedino značajan napredak na STEM području može odlijepiti od dna i približiti razvijenim EU zemljama.

Promaka mi je ovaj post. Sorry na malom kašnjenju s odgovorom. Vjerojatno se EU fondovi usmjeravaju po meritokratskijem principu nego šta bi to naši alfa-uhljebi radili, ali nisan siguran da je i to optimalno. Sigurno da postoji mogućnost da je ta lova poboljšala situaciju, ali ne vidin kako bi ona mogla bit "great juncture" koji Monsi spominje iz knjige "Zašto nacije propadaju".
A to pitanje o STEM područjima je isto zanimljivo. Nisan baš puno razmišlja o tome, ali mislin da postoji mogućnost mišanja uzroka i posljedice u tom slučaju. Možda ne donosi napredak u STEM području napredak gospodarstva ili institucija, nego obrnuto, uslijed gospodarskog rasta i promjene institucija imamo napredak u STEM području.

Ne samo po meritokratskijem principu, već je i apsolutni iznos bitan - megauhljebi nikad ne bi odvojili više od minimuma za čistu znanost (i zapravo i nije od kraja 80tih bilo odvojeno). Mislim da su svi znanstveni projekti iz spomenutih znanosti u periodu oko 2010. bili novčano na razini ovih nekoliko projekata - ali raspoređeni na cijelu državu i to po pravoj uranilovci (spektakularni stručnjaci s Nature-ima i Science-ima su dobivali samo ~2-3 puta više od najgorih uhljeba, one jadne šalteruše po općinama su ništa za te).

Dobra stvar kod europskih fondova/para je što je njihova raspodjela "normalna" (ne u Gaussovskom smislu), tj. onakva kao u modernim zapadnim društvima. Ako dođe npr. milijarda - ona se ne može rasporediti na hrvatski način gdje bi 40% otišlo na linearno povećanje plaća/socijale, 40%poticanju infrastrukture (u stilu "farbanja" tunela), 10% na neke glupe sentimentalnosti, te 10% na čisto gubljenje para... Tako da je efekt primjetan na ovako nisku bazu efikasnosti...

P.S. da mi se dalo čekat ovo iz novina, još bi bio i danas u Hr

[quote="RealBear"]

Monsignor.m wrote:Hvala svima na doprinosu i definicijama

Posebna zahvala, iz čisto sentimentalnih razloga, ide Ortaku. Srce mi je zaigralo kad je otvorio sa filozofijom znanosti. Do Lakatoša mi je već suza na oko kanula.

Interesantno je da je Lakatoš, uvjereni staljinist, pod stare dane prihvatio religijsku sliku nauke. Naravno, imamo i fotos koji o tome svedoči:

Monsignor.m wrote:Ja volim ove lakmus testove pa bi se da sam ericsson zapitao sljedeće:

1. ŠBBKBB - da imamo "egzodus", a nemamo EU fondove
2. ŠBBKBB - da imamo EU fondove, a nemamo "egzodus"

Mislim da je vrijeme da Međed malo ode do Pojmovnika pa da se tamo pojave mean, median, variance, deviations, fat tail, heavy tail, long tail, skewness, kurtosis, degrees of freedom, momentum, čika Pareto i čika Weibull.

Sjajno napisano, Ortačino!

Fala

Kako ste krenili još ćete i tečaj statistike pokrenit. Ako može Toni Milun matematiku možete i vas dva statistiku.  

Lebowski wrote:
Ne samo po meritokratskijem principu, već je i apsolutni iznos bitan - megauhljebi nikad ne bi odvojili više od minimuma za čistu znanost (i zapravo i nije od kraja 80tih bilo odvojeno). Mislim da su svi znanstveni projekti iz spomenutih znanosti u periodu oko 2010. bili novčano na razini ovih nekoliko projekata - ali raspoređeni na cijelu državu i to po pravoj uranilovci (spektakularni stručnjaci s Nature-ima i Science-ima su dobivali samo ~2-3 puta više od najgorih uhljeba, one jadne šalteruše po općinama su ništa za te).

Dobra stvar kod europskih fondova/para je što je njihova raspodjela "normalna" (ne u Gaussovskom smislu), tj. onakva kao u modernim zapadnim društvima. Ako dođe npr. milijarda - ona se ne može rasporediti na hrvatski način gdje bi 40% otišlo na linearno povećanje plaća/socijale, 40%poticanju infrastrukture (u stilu "farbanja" tunela), 10% na neke glupe sentimentalnosti, te 10% na čisto gubljenje para... Tako da je efekt primjetan na ovako nisku bazu efikasnosti...

P.S. da mi se dalo čekat ovo iz novina, još bi bio i danas u Hr

To nije sporno, ali pitanje je koliko bi to igralo ulogu da nema "egzodusa" kao katalizatora promjene.

Malo Derište wrote:

Monsignor.m wrote:Hvala svima na doprinosu i definicijama

Posebna zahvala, iz čisto sentimentalnih razloga, ide Ortaku. Srce mi je zaigralo kad je otvorio sa filozofijom znanosti. Do Lakatoša mi je već suza na oko kanula.

Monsi, znaš li jel Pike B živ? Dok san pisa post sitija san se njega i kako je podbada Whale na temi o slobodnom tržištu.

Peti ortak wrote:
Monsi, znaš li jel Pike B živ? Dok san pisa post sitija san se njega i kako je podbada Whale na temi o slobodnom tržištu.

Sjetim ga se i ja tu i tamo, prošao je kao meteor, ali ostavio neizbrisiv trag.
Whale je živa i zdrava, upravo mi je ona javila za starca Foču, a uskoro i ona odlazi u "egzodus".

Mod: obrisala je Yag svoj post pa sam počistio i marcuscata jer izgleda besmisleno

Pozdrav i dobrodošlica kolegi nullptr-u, sada izgleda imamo i c++11/14/17 programera na ovom našem forumiću o "egzodusu".

Nadam se da se svi skupa pripremate pomalo put UK i Holandijuma.    

Malo trivije o koleginom nicku (uz opasnost da budem išao Marici i Malom Derištu jako na živce, ali očito su nam više od 50% čitateljstva IT-ovci pa moram malo biti dosadan).  

Evo šta kaže legenda Sir Tony Hoare koji je izmislio null pointere o svojoj invenciji

CAR Hoare wrote:
Speaking at a software conference called QCon London in 2009, he apologised for inventing the null reference:

I call it my billion-dollar mistake. It was the invention of the null reference in 1965. At that time, I was designing the first comprehensive type system for references in an object oriented language (ALGOL W). My goal was to ensure that all use of references should be absolutely safe, with checking performed automatically by the compiler. But I couldn't resist the temptation to put in a null reference, simply because it was so easy to implement. This has led to innumerable errors, vulnerabilities, and system crashes, which have probably caused a billion dollars of pain and damage in the last forty years.

https://en.wikipedia.org/wiki/Tony_Hoare#Apologies_and_retractions

Monsignor.m wrote:

Tatjana Barančić wrote:
Plaće im rastu brže od profitabilnosti: 25.000 kuna je neto iznos primanja za iskusne radnike

Tajana Barančić, predsjednica Hrvatskih softverskih izvoznika (CISEx) i direktorica računovodstvenog servisa Astra poslovni inženjering u svom tradicionalnom pregledu, koji je ovog puta objavila u časopisu Mreža, navodi da je hrvatska softverska industrija lani generirala gotovo 10 milijardi kuna prihoda (9,89 mlrd. kn) od čega se izvoz popeo na tri milijarde kuna (2,95 mlrd. kn). Nadalje, softverska industrija u 2017. godini zaposlila je 1786 ljudi, prihod po zaposlenom povećao se na 604,3 tisuće kuna, a prosječna neto plaća povisila se na 8483 kune.  U ožujku ove godine prosječna plaća skočila je dodatno, na 9140 kuna. Barančić zato upozorava da kad se pogledaju relativni pokazatelji, znači stope rasta, postaje jasno da softveraši jure prema zidu.

Joj kako će ovdje "kreativna destrukcija" radit, mislim 600 tisuća kuna prihoda po zaposleniku je jako, jako malo, a bit će zanemarivo kad se meritokratski kapital spusti na Jadran privučen niskom stopom poreza na dohodak, a sa druge strane "egzodus" programera ubrza.

RealBear wrote:
Joj kako će ovdje "kreativna destrukcija" radit, mislim 600 tisuća kuna prihoda po zaposleniku je jako, jako malo, a bit će zanemarivo kad se meritokratski kapital spusti na Jadran privučen niskom stopom poreza na dohodak, a sa druge strane "egzodus" programera ubrza.

Ponudio sam danas belgijumskom naučniku stan u Splitu za ciglih pol milijuna eura, a on se kao prznica lecnuo uvrijeđen, kao oću ga oderat.  

https://www.webcams.travel/webcam/1426278305-split-building-site-west-gate-nova-pozicija  

Enola nam je bila velika nada, a raspizdili smo je