Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Jutarnji.hr wrote:
Tako je najopsežnije istraživanje srednjoškolske populacije u našoj zemlji pod vodstvom dr. Borisa Jokića i dr. Zrinke Ristić Dedić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo da čak 53 posto učenika u dobi između 15 i 18 godina najpoželjnije mjesto za život i rad vidi izvan Hrvatske, Istraživanje je obuhvatilo 13.301 učenika iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske, a razotkrilo je i da se više od polovine srednjoškolaca koji ulaze u 20 posto najuspješnijih u generaciji (52,3 posto) namjerava skrasiti izvan domovine. Nadalje, o odlasku van ozbiljno razmišlja i polovina onih koji ulaze u 61 do 80 posto uspješnih učenika.

Marko Pavić wrote:
Što se tiče tržišta rada, naglasio je ministar Pavić, "najveći problem u Hrvatskoj je pronaći kvalificiranu radnu snagu."
Rekao je i kako ga veseli što rastu prosječne plaće, te plaće u turizmu i građevini.

"Svjesni smo i pitanja iseljavanja te radimo brojne demografske mjere," kazao je Pavić.

Slobodna Dalmacija wrote:
Ovih dana u cijeloj državi jedna od najvažnijih tema je sveopće smanjenje broja učenika u školama. Objavljeni su tako podaci da u školskoj godini 2018./2019. na području Republike Hrvatske čak 117 područnih škola neće upisati niti jednoga prvaša, a nekolicina njih je potpuno opustjela.

U Vrgorskoj krajini demografski problemi su tema koja je aktualna već desetljećima, s posebnim pogoršanjem posljednjih godina. Stanovnika iza Biokova i Rilića je sve manje, a posebno je teško u opustjelim selima zapadnog dijela Vrgorske krajine gdje je nastupio demografski slom pa broj stanovnika nezaustavljivo stremi prema nuli.

Istok krajine održava se ponajprije zahvaljujući samom naselju Vrgorac, intenzivnoj poljoprivredi u Vrgorskom polju i Rastoku, građevinskim tvrtkama i velikoj Mesnoj industriji "Braća Pivac“, dok se velike nade polažu oživjelu Gospodarsku zonu Ravča i dugo obećavani tunel prema Drveniku. Čvrsto su Vrgorčani ukorijenjeni u svoj kraj, ali uz tradicionalne migracije prema Makarskoj i Splitu, i u Tinovom gradu je sve više migracija prema Irskoj i Njemačkoj.

poslovni.hr wrote:

Svota godišnjih doznaka iz Njemačke na bankovne račune u Hrvatskoj zadnjih se godina kontinuirano povećavala, a u 2017. iznosila je 187 milijuna eura, priopćila je za Hinu Središnja banka Njemačke u srijedu.
„Još 2013. je putem doznaka njemačkih banaka u Hrvatsku bio prebačen 121 milijun eura. Godine 2016. je već bilo prebačeno 149, a godinu dana poslije 187 milijuna eura“, priopćila je na upit Hine Ina Christ, glasnogovornica Središnje banke Njemačke (Bundesbank) sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.

Saša Novaković wrote:
Da bi ljudi ostali u Hrvatskoj, ključno je da se povećaju plaće i postanu što sličnije onima u zapadnim zemljama u koje Hrvati odlaze”, kaže predsjednik Uprave tvrtke Eko Međimurje iz Šenkovca pokraj Čakovca Saša Novaković, koji je prošli tjedan radnike brodogradilišta 3. maj i Uljanik preko medija pozvao da dođu raditi kod njega u Međimurje jer zbog nedostatka radne snage mora odbijati poslove naručiteljima iz Zapadne Europe i SAD-a.

Momir Karin wrote:
Jesmo li dotakli dno, ili možemo ići još i niže? Nadam se da ne. Ulaže se i situacija je sada lakša. S nama su ovdje i mediji. Oni su zaduženi da malo svjetlije pišu, da više naglašavaju pozitivne stvari koje nam se događaju u domovini. Danas se u Hrvatskoj nudi plaća od 1.500 €, stan i hrana, ali nešto se događa i ljudi odlaze vani. Je li to pomodarstvo ili više nemamo taj domoljubni osjećaj? Mi smo ’90.-ih dolazili ovdje, branili domovinu i nije nam bilo teško. Ne bi trebalo biti teško ni onima u radnom odnosu danas jer ostati ovdje nije samo ekonomsko nego i domoljubno pitanje prvoga reda. Zato se svi moramo potruditi da stvaramo što bolje uvjete i promijenimo klimu za one koji žele ostati i osobito one koji se planiraju vratiti. Djeci poručujem da je ovdje puno talenta, a to je velika stvar. Sve velike rijeke dolaze iz provincije, ne trebate imati kompleks da dolazite iz malog mjesta. Hrvatska ne smije sebi dopustiti kompleks provincija.

Mario Vinković wrote:

Krenite djeco sretan vam put,
u tuđoj zemlji nađite sreću.
Ne vridi biti tužan ni ljut,
iako dugo vidit vas neću.

Možda se jednom sve priokrene,
dođite kući, vratite nadu.
Orite zemlju, lomite stjene,
vratite ponos selu i gradu."

Index.hr wrote:
"Zadnjih nekoliko tjedana četvorica aviomehaničara su dala otkaz, a još nekoliko ih se sprema otići. Svi odlaze u inozemstvo, u Sloveniju, na Maltu, u Francusku gdje su plaće puno veće. Iako je ljudima teško prelomiti da odu, kad vide kakva je situacija u firmi i državi općenito, na kraju se ipak odlučuju za odlazak. Nama je u posljednje 3 do 4 godine otišlo skoro 80 aviomehaničara, to je oko polovica mehaničara.

Anton, gimnazijalac i student povijesti wrote:
RIJEKA Već duže vrijeme razmišljam o odlasku u Irsku, i otac mi je gore, ma nije samo stvar u financijama, uvjeti rada u Irskoj su definitivno bolji, odnos poslodavca prema radniku više me zanima nego novac, koji je ipak suštinski razlog zašto sam sada ovdje, kazao nam je danas dvadesetpetogodišnji Anton koji je iz Gospića došao u Hotel Bonaviju predati svoj životopis za rad u irskoj tvrtki Musgrave koja danas u Rijeci završava svoju potragu za radnicima po BiH i Hrvatskoj. Anton je završio gimnaziju i upisao studij povijesti, no nije ga završio. Radi kao konobar. Pitamo ga je li spreman već za deset dana krenuti u Irsku, ako ga pozovu.


– Za deset dana? Ovog časa sam spreman sjesti u avion – kazao nam je, nestrpljivo čekajući kad će biti njegov red za intervju na engleskom jeziku.

DW wrote:
Goruća tema masovnog napuštanja Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju najčešće se ilustrira primjerom liječnika. U pravilu se pritom smatra da oni odlaze isključivo ili makar prvenstveno zbog većih primanja na (sjevero)zapadu kontinenta, no značajna anketna istraživanja otkrivaju bitno drukčiju motivaciju. Baš kao što je pokazalo jedno recentnije propitivanje mnijenja u fahu, provedeno kod preko 1500 mlađih liječnika. Na prvome mjestu razloga za odlazak u inozemstvo nalaze se tako bolji uvjeti rada, a na drugom kvalitetnija organiziranost sustava. Veća plaća nalazi se tek na trećemu mjestu.

seebiz.eu wrote:
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, nedostaje čak 20.000 radnika – 3200 tesara, 2200 zidara, 380 armirača, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, 100 bravara, 80 zavarivača, 100 autoelektričara, 25 stolara, 10 puškara...

Domaći poslodavci stoga iskazuju stalnu potrebu za rastom godišnje uvozne kvote radnika, pa je ona za 2018. povećana na čak 35.000 stranaca. No, kako ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, obrtnici se žale da kvotu uglavnom "potroše" velika trgovačka društva, piše Glas Slavonije.

Jutarnji list wrote:
To je koncept na koji se 26-godišnji voćar, magistar agrobiznisa i ruralnog razvoja Sven Dorotić dosjetio nakon puno razmišljanja kako bi u svom voćnjaku u Brežanima Lekeničkim u Turopolju riješio problem radne snage za branje jabuka. Na nedostatak nadničara koji se ne javljaju na oglase ni za oko tri eura po satu upozoravaju voćari i vinogradari, preklinju državu da pojednostavi papirologiju za sezonsko zapošljavanje, ali ništa se ne mijenja.

Iako se ne može reći da je izmislio toplu vodu, Svenov oglas koji je prošle srijede postavio na Facebook profilu i nekim besplatnim oglasnicima vrlo brzo izazvao je zanimanje zainteresiranih koji najavljuju kako bi došli u berbu, kupili jabuke i uživali u prirodi.

Slobodna Dalmacija wrote:
Htjeli to priznati ili ne, mladi se iseljavaju. Toga nisu svjesni samo domaći poduzetnici, već i inozemni, kao što je tvrtka "König", koja je u potrazi za radnicima potrebnim u Njemačkoj stigla u Split na dvodnevno upoznavanje s potencijalnom mladom i vrijednom radnom snagom.

U jednom splitskom trgovačkom centru postavili su štand i raširili promotivne plakate sa sloganom: "Vaš novi posao u Njemačkoj!". Nisu trebali dugo čekati, stigli su i prvi zainteresirani, a među njima i potpisnica ovoga članka.

mons. Mate Uzinić wrote:
Mons. Uzinić je naglasio kako bez sebedarja, kao temeljne oznake blaženstava, 'nikakav zakon i nikakva demografska politika nam neće pomoći da promijenimo trend demografskog izumiranja našeg naroda i krenemo putem demografske obnove domovine.'

Ivan Čehok wrote:
– Znam da će građani reći da su plaće još uvijek male, no takav je splet okolnosti jer imamo dosta radno intenzivne industrije. Međutim, da je Vlada makar jednom intervenirala u Varaždinu, kao što to čini s Uljanikom, mi bismo danas bili Švicarska. Štoviše, bili bismo jedna od najbogatijih regija da je samo 20 posto od 30 milijardi kuna koje je otišlo za to brodogradilište uložila u Varaždin. Plaće rastu jer nema radne snage i poduzetnici govore kako će u stranim zemljama objaviti oglase s pozivom mladima da se vrate u Hrvatsku – naglasio je Čehok.

Ivan Pandžić wrote:Nakon velikog serijala o iseljavanju, 24sata pokreću i veliki specijal kojemu je cilj upozoriti vladajuće elite da smo porezno visokoopterećena zemlja i da zbog toga zaostajemo za bivšim tranzicijskim zemljama. I da se moraju napokon trgnuti i provesti reforme kako bi smanjili svu silu davanja koja država uzima iz džepa građana i poduzetnika bilo direktno ili indirektno, kroz namete i naknade kojih nekad nismo ni svjesni. Tablica koju smo izradili pokazuje zastrašujući podatak. Radnik koji ima 10.000 kuna ugovorenu bruto plaću, čak 5463 kune ostavi državi, gradu i njihovim tvrtkama. I to samo da zadovolji osnovne životne potrebe. Iako na ruke dobije prosječnu hrvatsku plaću od 6000 kuna, ne ostane mu dovoljno ni da bi otplaćivao ratu kredita ili plaćao podstanarstvo u Zagrebu. A većina hrvatskih radnika, njih čak 55 posto, ne zarađuje prosječnu plaću od 6000 kuna, ali plaćaju isti PDV na hranu, kućne potrepštine... Moraju platiti struju sa svim naknadama, kupiti benzin i ostaviti državi više od pola novca od svake litre. Dolazimo do apsurda da njemački radnik s prosječnom plaćom od 2000 eura ima jeftiniju hranu nego radnik u Hrvatskoj. I to zbog visokih domaćih davanja državi. Sljedećih dana objavit ćemo i sve namete koje plaćaju poduzetnici te zašto poručuju državi: ‘Želimo dati veće plaće, ne gušite nas!’.

Gordana Deranja wrote:Predložene porezne izmjene su kozmetika kako bi Vlada mogla reći da nešto radi. Sad kad imamo višak u proračunu, sad je vrijeme za ozbiljne reforme i rasterećenje od nameta od kojih ne možemo disati. Imamo nedostatak radne snage, mladi se iseljavaju, a ako želite privući kvalitetnu radnu snagu i kvalitetne investicije, onda to ne možete učiniti drugačije nego mijenjajući sustav i rasterećenjem gospodarstva. Jedino tako mogu plaće raste, a radnici neće odlaziti jer nemaju sigurnost radnog mjesta, plaće i mirovine. Ne treba otkrivati toplu vodu. Ugledajmo se samo na Irsku, zemlju koja je bila na dnu, ostajala bez stanovnika, a digla se snižavanjem svih mogućih nameta. Sad je zemlja useljavanja, došli su i investitori - kaže predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, inače uspješna menadžerica u brodogradilištu Tehnomont.

Domagoj Ivan Milošević wrote:
Što su glavni razlozi za povećanu emigraciju iz Hrvatske - to što su se ulaskom u EU otvorile granice, nedostatak kvalitetnih, odnosno dobro plaćenih radnih mjesta, ili nezadovoljstvo ukupnom situacijom u društvu, odnosno "slabim institucionalnim kapacitetom RH“?

- Popularno odredište za iseljavanje Hrvata, Irska, dobar je primjer kako se iz male i slabo razvijene zemlje, kombinacijom niskih poreza, spremnosti za tržišnu utakmicu, podršku vlastite dijaspore u relativno kratko vrijeme, kraće od jedne generacije zemlja može iz iseljeničke pretvoriti u useljeničku! Iz Hrvatske se građani iseljavaju zbog osjećaja da će bolje i sigurnije živjeti u uređenijim državama. Osim bolje plaće i standarda privlače ih sustavi u kojima vlada red. Ako želimo zaustaviti iseljavanje moramo se suočiti s odrazom u ogledalu. A to nas suočava s nužnošću provođenja dugoodgađanih strukturnih reformi, promjena sustava koji smo proizveli, a koji je narušio povjerenje građana u institucije. Građani više ne žele trpjeti proizvoljnost birokrata na svim razinama, klijentelizam kako kaže kolega Stier. Zakoni moraju biti jednaki za sve, a tržište otvoreno za pošten, transparentan i ozbiljan biznis. Država treba pomagati socijalno ugroženom pojedincu i obitelji, ali onima kojima je pomoć stvarno potrebna! Poremećaj sustava odgovornost je svih vlada nakon 2000., koji naša Vlada ima prilike relativno bezbolno ispraviti. Stoga se raspravu o problemu iseljavanja ne treba doživljavati kao osobnu kritiku, već kao inspiraciju za reforme

Slobodna Dalmacija wrote:
Ali povijest se ponavlja. I danas, istina ne tako puno, ali ipak zabrinjavajuće, odlazi se put Njemačke. Nema posla u Imotskoj krajini. Sada neke druge navade. Odlaze mladi bračni parovi s djecom, odlaze cijele obitelji. Ali i još nešto, sada odlaze majke, supruge, ostaju očevi s djecom, babama i djedovima. Ruku na srce ne u velikom broju, ali ipak odlaze. Netko treba uzdržavati obitelj.

Vecernji list wrote:
Iako su poslodavci u HUP-u i HGK i dalje podijeljena stava, čini se da su s odljevom hrvatskih radnika u inozemstvo i sve manje kvalificiranih radnika sve voljniji odreći se nedjeljnog profita. – Pevec je prvi veliki trgovački lanac koji je podržao Hrvatski savez za nedjelju – zajednički je odgovor čelnika uprave i sindikalnog povjerenika Peveca u STH Jurice Lovrinčevića i Eugena Perića.

poslovni.hr wrote:

S ova dva zakona se neće ništa riješiti i naše gospodarstvo tone zbog kroničnog nedostatka radne snage. Možda nije dramatično u Zagrebu, ali iz drugih regija dolaze apeli i traže od nas da se pronađu rješenja. Imamo posla više nego ikad, ali nema ljudi, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a na konferenciji oko mirovinske i porezne reforme.
Dodala je kako u Hrvatskoj nema reformi, a ove najavljene nisu reforme, već samo promjene. Istaknula je da Hrvatska ne prati trendove, što je također veliki problem.

- Mi kao poslodavci smo tu da upozorimo da je stanje postaje neizdrživo - kazala je.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić kazao da bi umjesto penalizacije trebalo uvrstiti razne bonuse i neoporezive dijelove plaća i mirovina. Istaknuo je da je konferencija upravo usmjerena na Vladu kako bi osluhnula potrebe poslodavaca kako bi mogli sačuvati radnu snagu i omogućiti im bolje plaće i beneficije.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Nažalost, "Mardešić" nije koristio nikakve poticaje za zapošljavanje. Već godinama nismo dobili niti jednog radnika sa Zavoda za zapošljavanje, iako imamo konstantno objavljen oglas u cijeloj Hrvatskoj. Zapošljavanje stranaca, koje je od ove godine omogućeno za našu djelatnost, velika je pomoć jer na otoku ne možemo naći radnike i bez zapošljavanja stranaca ne bismo mogli raditi punim kapacitetom. Naravno da bi bilo jeftinije i jednostavnije zapošljavati lokalno stanovništvo i voljni smo svakom dobrom radniku već nakon probnog roka ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, kaže direktorica "Mardešića" Marina Depolo.

Veljko Ostojić wrote:

Predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže kako se Hrvati itekako trebaju bojati liberalizacije austrijskog tržišta, jer domaći hotelijeri, iako svjesni da moraju dizati plaće, neće moći u tako kratkom roku biti konkurentni Austrijancima koji radnicima, pored 1500 eura neto konobarske plaće, daju onda još i 13. plaću, plaćeni smještaj i prehranu te još svakojake beneficije.

Franjo Turek wrote:
– Mi smo u elementarnoj nepogodi nedostatka radne snage. Okvir nije dobar i treba ga mijenjati. Na tržištu rada u Hrvatskoj postoje otvoreni natječaji za radna mjesta raznih vrsta, na koja se nitko ne javlja. Zašto ne bi u Hrvatskoj mogli zapošljavati strance kao u Sloveniji? – kazao je Franjo Turek, predsjednik HUP-ove udruge metalne industrije.

Dragan Munjiza wrote:
"U Hrvatskoj trenutno vlada problem nedostatka radnika. Baš sam razgovarao s kolegom koji mi je ispričao da Konzum ne može naći mesara, ni za 10 tisuća kuna neto plaće", izjavio je Munjiza, ustvrdivši da bi zabrana rada nedjeljom vjerojatno riješila dio problema nedostatka radnika.

"Treba nam evolucija, a ne revolucija"

"Nisam za zabrane, ali sam za ograničenje rada nedjeljom. U najvećim trgovinskim centrima, da ih trenutno vodim, ukinuo bih rad ne samo nedjeljom već i subotom navečer. Jer sada je najvažniji - zadovoljan radnik", naveo je Munjiza koji bi za razliku od nekih svojih kolega, prebacio pozornost s potrošača na radnike.

seebiz.eu wrote:
U najvećem domaćem trgovačkom lancu, Konzumu, napominju kako su od početka godine do danas zaposlili više od 1200 ljudi sa svim pogodnostima, poput božićnice, uskrsnice i regresa, piše Tportal.

"Najizraženiji nedostatak radne snage vidimo na području Grada Zagreba te u Istri i na Kvarneru, i to na pozicijama u maloprodaji, online prodaji i logistici. Kako bi privukao nove zaposlenike, Konzum je povećao plaće, nudi stimulativna primanja i prilagodljivo radno vrijeme", rekli su u Konzumu.

SPAR također muči nedostatak radnika u Zagrebu. "Osim Zagreba, primjetan problem s radnom snagom bilježe područja Istre i Dalmacije te sjeverni dio Hrvatske", kažu u Sparu.

U Lidlu poručuju kako tek povremeno imaju poteškoće u pronalaženju radne snage te ne mogu izbjeći negativne demografske trendove koji u Hrvatskoj utječu na raspoloživost zaposlenika.

Vlada je za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje 21.210 stranaca u Hrvatskoj.

'Domaći radnici već su u velikoj mjeri otišli u inozemstvo jer u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji mogu dobiti sigurnije poslove, a ne da, kao u Hrvatskoj, idu od posla do posla. Iako su u tim zemljama troškovi života nešto viši, više su i plaće, a tu je i niz pogodnosti zbog kojih odlaze', rekla je Iva Tomić, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu za tportal.