Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

HUP-ovci wrote:
„Hrvatska udruga poslodavaca podržava Prijedlog odluke o izmjenama Odluke utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. koji je usvojen danas na sjednici Vlade RH, a kojim se povećava broj dozvola za zapošljavanje stranaca na 27.479 dozvola. Ova brza reakcija Vlade RH za svaku je pohvalu, a posebno s obzirom na veliku iskorištenost kvote za uvoz radne snage koja je premašila sva očekivanja i prognoze. Želimo također istaknuti da i dalje postoji potreba za dodatnim korekcijama kako bi se osigurao broj radnika sukladno potrebama koje su iskazali članovi HUP-a, a u čemu prednjači sektor trgovine – sada već kontinuirano za potrebe turističke sezone nedostaje oko 3000 trgovaca, a naročito na području Dubrovnika i Istre. U ostalim industrijama također i dalje postoji deficit radne snage - npr. u metalnoj industriji trenutno nedostaje 110 radnika, u brodogradnji 321, u drvnoj industriji 280, a elektroindustriji 120 radnika. Očekujemo od Vlade RH dopunu ovog Prijedloga odluke te želimo podsjetiti kako se Republika Hrvatska nalazi u vrlo sličnom položaju u odnosu na druge europske zemlje, s obzirom na stanje na tržištu rada koje trenutno svima predstavlja izazov u segmentu potrebe za uvozom dodatne radne snage.“

Predrag Bejaković wrote:
Dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije ističe da je smanjenje stope nezaposlenosti djelomično posljedica iseljavanja, ali i pozitivnih gospodarskih kretanja. Smatra da je bitno da su se mjere aktivne politike zapošljavanja proširile i još treba raditi na tome da se usmjere na osobe čija je zapošljivost najmanja. Dobro je, zaključuje, da se nezaposlenost smanjuje, ali time nisu riješeni svi problemi na tržištu rada. I Bejaković se slaže da još imamo malo zaposlenih dodajući da imamo puno mladih umirovljenika jer sustav ne potiče ostanak na tržištu rada.

Goran Vojković wrote:
VJERUJEM da nema Hrvata koji je radio ili radi u realnom sektoru a da nije čuo neku od gornjih rečenica. Ima već dvije godine otkako smo ovdje pisali – neke stvari u radnim odnosima napokon su se promijenile. Odlaskom mnogih na rad u Njemačku ili Irsku, napokon se u Hrvatskoj oformilo pravo tržište rada. A tržište znači da poslodavac i radnik pregovaraju o plaći i drugim uvjetima (godišnji odmor, službeni automobil, mogućnost daljnjeg školovanja), a ne da se na oglas javi 1000 jadnika spremnih raditi pod svim uvjetima.

Express.hr wrote:
Očito je riječ o trendovima koji su često čak i u puno gorim razmjerima prisutni po svim ili barem skoro svim "novim članicama" EU-a. Isti su i motivi; uvjeti života, odnosno sigurnost i uvjeti posla i rada, te visine plaća. Hrvatska je, doduše, vjerojatno jedinstvena po tome što bitan dio ljudi bježi zbog ideoloških prepucavanja iz Drugog svjetskog rata i zbog "stalnog vraćanja na 1991.". U našoj zemlji se pritom još uvijek ne govori koliki udarac iseljavanje predstavlja po ekonomiju Hrvatske, nego se rasprave uglavnom vode u smjeru "nestat će nas".

24 sata wrote:
Radnika nema ni za lijek. Drugu smjenu moram zatvarati kafić jer nema tko raditi. A kad ga i nađete, ako je dobar, brzo vam ga preotmu, a one nezainteresirane za posao nitko ni ne želi, no i brzo sami odu, požalio nam se vlasnik jednog zagrebačkog kafića.

Nebojša Biškup wrote:
Već danas se govori o nedostatku desetaka tisuća radnika u hrvatskom gospodarstvu. Koliko je, prema vašim procjenama, to "stvaran" problem, a koliko je tu riječ o nekvalitetnim i slabo plaćenim sezonskim poslovima koje je u stabilnom tržišnom okruženju (EU) uvijek teško popuniti?

To je stvaran problem kad ga promatramo iz aspekta nedostajućih znanja i iskustava koja su nam potrebna na našem tržištu rada. Međutim, ad hoc mjere kao što su povećanje kvota za uvoz radne snage određenih profila nisu dovoljne. Ta situacija može se riješiti samo dugoročnom politikom, bolje rečeno, s nekoliko dugoročnih politika, koje trebaju djelovati istodobno. Prvo je imigracijska politika - mi u Hrvatskoj danas još uvijek ne znamo koga želimo ovdje - kakve profile radnika i iz kojih zemalja ih želimo uvesti. Uz to, imamo poreznu politiku koja nije motivirajuća za poslodavce. Minimalna plaća u Hrvatskoj jedna je od najmanjih u Europi. Mislite li da bi Hrvati odlazili u tolikom broju van da je minimalna plaća u našoj zemlji šesti tisuća kuna? Ne bih rekao - bar ne u tako velikom broju. Uz to, minimalna plaća na tom nivou znatno bi povećala i potrošnju građana, a to je dobro za državu koja bi tako dobila više prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Državna potrošnja ne smije biti veća od državnih prihoda, a radnicima treba dati više novca baš zato da bi ga mogli više potrošiti. Što se tiče situacije sa sezonskim poslovima, odgovor je jednostavan. Nismo dosad ulagali u edukaciju i razvoj radne snage u turizmu. Dodatno, plaće u tom sektoru nisu prilagođene ponudi i potražnji.

HUP wrote:
"HUP podržava nastojanje Vlade RH za smanjenjem poreznog opterećenja poslodavaca i građana, a vidjevši prve prijedloge smatramo da postoji još prostora za značajnije rasterećenje troškova poslodavaca s obzirom na trenutno stanje na tržištu rada i potrebu za podizanjem konkurentnosti gospodarstva u cjelini", kaže se u priopćenju HUP-a.

U idućem razdoblju, kroz socijalni dijalog u razgovorima s Vladom i drugim socijalnim partnerima, HUP će doći do dodatnih mjera za rasterećenje gospodarstva, a posebno troškova poslovanja i ukupnog troška rada, poručuju.

24 sata wrote:
Hrvatsku svake godine napusti grad veličine Osijeka. Najviše odlaze ljudi u dvadesetima i tridesetima. Podaci Eurostata pokazuju kako se dosad iz Lijepe Naše iselilo čak 348.000 ljudi. Nastavi li se taj trend, našu zemlju bi u idućih pet godina moglo napustiti još rekordnih pola milijuna ljudi.

index.hr wrote:
POPULACIJA Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje rođenih, a više umrlih, sve kasnije se stupa u brak, i nikad nije bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017. godinu.

Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske.

Đivo Market wrote:
"Nije lako naći adekvatnog ljekarnika ili ljekarnicu. Malo tko želi doći na otok. Na zadnjem natječaju svega dvoje ljudi se javilo. Natječaj će se sada morati ponoviti, mislim da će biti raspisan već danas i apeliram na sve zainteresirane da se jave i da otok konačno dobije ljekarnika", kaže načelnik općine Mljet Đivo Market.

Udruzenje poslodavaca Federacije wrote:
Problem sa nedostatkom stručne i kvalitetne radne snage eskalirao je u posljednjih 7-8 mjeseci. Nema industrije u BiH koja se ne suočava sa takvim problemima, a veliki broj ljudi odlazi u Sloveniju, Austriju ili Njemačku poručuju iz Udruženja poslodavaca Federacije.

ekonomski analitičar Faruk Hadžić wrote:
Paradoks je da Bosna i Hercegovina ima registrovanu stopu nezaposlenosti od 35%, a da poslodavci najavljuju uvoženje radne snage

Slobodna Dalmacija wrote:
– Prvi problem je što se djelatnika ne može pronaći ni pod razno. Krenuo sam ga tražiti još ove zime, i ništa od svega. Za ovaj posao nema kvalificirane radne snage, što znači da najmanje dvije godine moram nekoga učiti poslu da bi proniknuo u osnove zanata, a za to vrijeme ljudi zovu, traže pomoć, sve je više hitnih intervencija. Prava je istina da se često iza srednjoškolskih diploma ne krije nikakvo znanje jer je praksa potpuno zanemarena, i da smo prisiljeni učiti ljude zanatu dok obavljamo svoje redovite poslove, a to je jednostavno fizički nemoguće – veli Brlek i podvlači da je preskupa država zakomplicirala problem s radnom snagom.

Slobodna Dalmacija wrote:
Hrvatski umirovljenik za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvario je mirovinu u iznosu od 1902 kune, a za tri godine rada u Njemačkoj - 204 eura! Ovo je slučaj za rubriku ‘‘Vjerovali ili ne‘‘, a novinari Glasa Slavonije otkrili su ga u Bukviku, nedaleko od Orahovice. Ivan Šalković sedamdesetih je godina prošloga stoljeća trbuhom za kruhom otišao na privremeni radu u Njemačku.
Radio je samo tri godine i zbog obiteljske situacije morao se vratiti.
- U Njemačkoj sam skupljao sekundarne sirovine, otpad i malo radio na ‘‘baušteli‘‘. Nikada se ne bih vratio iz Njemačke da me supruga nije ostavila i devetomjesečnoga sina dala mojoj majci. Mukotrpno sam radio, ali sam bio plaćen. A po povratku u Hrvatsku radio sam u ciglani i u poljoprivrednom poduzeću Orahovica te skupio 30 godina staža. Hrvatska mirovina prvo mi je bila 1350 kuna, a sada iznosi 1902 kune.

Slobodna Dalmacija wrote:
K tome samozatajna, pristojna, s malo riječi, osim na ispitu. Već radi, pristojno zarađuje u jednoj privatnoj tvrtki, k tome radi i honorarno. E kad joj tako dobro ide, pitam za planove za budućnost, ono, u šali, hoće li se skoro udavat', i slično, kada ona ispali "idem van iz Hrvatske". U trenutku sam bio zbunjen, ima posao, znanje, ide joj dobro, sve joj to kažem uz neizbježno i jedino logično pitanje: "Zašto se onda iseljavaš, zašto ideš van?" Odgovori: "Ne želim da o meni odlučuju gori od mene." To nije izjava nikakve bahate, umišljene osobe koja bilo koga želi povrijediti, ali ne želi niti zatvoriti oči pred realnošću koja joj dugoročno ne pruža perspektivu.

Boris Dežulović wrote:
Serbie!“.
Tako će, trideset godina kasnije, završiti veličanstveni projekti Velike Srbije i nezavisne Hrvatske, dvije plitke, blatnjave masovne grobnice na smrtovitom Balkanu. U zemlji će ostati samo mrtvi, živi će - kako je u svakoj razvijenoj nekrofilnoj kulturi vazda bio red – biti jedino leševi svetaca, a u ispražnjenim „grobnicama od zlata“ po savezničkom Zapadu trunut će kosti jadnika što su prije trideset godina povjerovali da su za situaciju u zemlji kompetentni samo grobari.
Kakav će to divan kraj priče biti!

mirovina.hr wrote:
U nedostatku radne snage, sve više poslodavaca poseže za zapošljavanjem umirovljenika, piše Glas Slavonije.

Prema mišljenjima stručnjaka, u toj se populaciji krije neiskorišten radni potencijal, budući da je dobar dio njih umirovljen u najboljim radnim godinama (neki i s manje od 50 godina starosti).

Jutarnji list wrote:Kako se živi? Živi se, živi, pa se umre... - kaže nam čovjek na izlazu iz Smokovića nedaleko od Zemunika Gornjeg, nekad jednog od većih ravnokotarskih mjesta, koje je nakon akcije Oluja ostalo bez ijednoga krova nad glavom. Zemunik Gornji, Nadin, Biljane, Polača, Stankovci... oslobođeni su, kao i cijeli potez sjeverne Dalmacije, zaleđa Zadra i Šibenika, ali i Lika, Kordun i Banija. Iako je “Oluja” Hrvatskoj vratila više od 18 posto okupiranog teritorija, 23 godine nakon vojno-redarstvene akcije država još uvijek nije uspjela vratiti život na te prostore kakav je nekada bio. Zapravo, prognanici su se vratili, ali su ponovno otišli, u neke bolje i uređenije zemlje, a izbjeglice se nikad nisu ni vratile, kako govori jedan od naših sugovornika.

Vecernji list wrote:
Hrvatska je i dalje u postotku najprivlačnija radnicima iz Bosne i Hercegovine, dok su na drugom mjestu radnici iz Slovenije koji bi željeli doći raditi u Hrvatskoj. Kod radnika iz obje zemlje nije došlo do promjene u odnosu na 2014. Na trećem su mjestu radnici iz Češke Republike, također bez promjene na listi u odnosu na 2014. godinu. Prema postotku radnika koji bi željeli doći raditi u Hrvatsku, na četvrtom su mjestu radnici iz Srbije, kod kojih je Hrvatska skočila za tri mjesta, a na petom su mjestu Slovaci, kojima je Hrvatska manje atraktivna nego prije četiri godine. Na šestom mjestu su radnici iz Austrije. Austrijski ispitanici koji žele doći raditi u Hrvatsku skočili su za sedam mjesta na šestu poziciju, a slijede ih Poljaci, Norvežani, Mađari i Finci. Mađarima je Hrvatska za čak 12 mjesta privlačnija nego u ispitivanju od prije četiri godine, dok su Finci 2018. daleko manje zainteresirani za dolazak u Hrvatsku zbog posla.

seebiz.eu wrote:

BEČ - Austrijski Der Standard raspisao se o nedostatku radne snage koji sve više pogađa istočne članice Europske unije, navodeći i inače ekonomski dobrostojeću Češku kao jedan od primjera. Spominju, naravno, i Hrvatsku.

Der Standard navodi da stručnjaci upozoravaju kako je uz iseljavanje jedan od ključnih problema izostanak rasta plaća unatoč gospodarskom rastu u istočnim članicama EU-a, a sve bi za nekoliko desetljeća moglo dovesti do ozbiljnih socioekonomskih problema. Prema projekcijama, ''do 2045. zemlje poput Češke i Slovenije izgubit će 18 posto radne snage, dok se predviđa da će Bugarska i Rumunjska izgubiti i više od trećine''.

I sve to iako je gospodarski rast u istočnoj Europi nakon svjetske financijske krize 2008. u prosjeku veći nego na zapadu kontinenta, dok se u međuvremenu i u većini tih zemalja i značajno smanjila nezaposlenost.

Slobodna Dalmacija wrote:
"Stare zgrade su uglavnom energetski neučinkovite. Kada obnovite fasadu, stan troši manje energije i cijena mu je automatski veća", objasnio je Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Novca će od jeseni biti i za obnovu vrtića, škola i svih drugih javnih ustanova. Prijave kreću 4. rujna, a zbog povećanog interesa veći će biti i budžet. Naime, umjesto 380 milijuna, dijelit će se 1,11 milijardi kuna.
No, pitanje je tko će radove izvoditi jer tržištu nedostaje fasadera i ostalih građevinskih radnika.
"Građevinske operative nema i veliko je pitanje kako će se to izvesti na terenu, s obzirom na manjak ljudi u građevinskoj industriji", rekao je Vujović, piše Dnevnik.hr.

Jutarnji list wrote:
Mehaničarima, električarima i limarima značajno je porasla vrijednost na tržištu rada, posla ima kao u priči, za deficitarna zanimanja daju se i godišnje stipendije od 9000 kn... Svejedno, interes za ove škole nije porastao, a pola učenika upisuje se tu samo zato što zbog loših ocjena nisu prošli nigdje drugdje. No, ima i pozitivnih primjera...

Nadbiskup Đuro Hranić wrote:
Međutim, Hranić smatra da je “najlakše otići iz Hrvatske”.

“Puno je teže ostati i, možda u težim i skromnijim uvjetima, u Hrvatskoj se boriti za bolju budućnost. Ostanak je, dugoročno, zasigurno odgovorniji, časniji i donosi puno više zadovoljstva, sreće i životne radosti”, ustvrdio je.

Slobodna Dalmacija wrote:
Prošle su subote u popodnevnim satima u Maloj vijećnici Grada Đakova održana čak četiri vjenčanja, piše Glas Slavonije. Za omanje Đakovo, rijetka pojava koja se ne viđa tako često. Dapače, ovakva se navala ne pamti već dugi niz godina. Mladi su se parovi izmjenjivali kao na "pokretnoj traci".
Pred matičara su od 18 sati nadalje redom izlazili mladi parovi iz Đakova i Đakovštine koji trenutno živote u inozemstvu, što u Njemačkoj, što u Irskoj. U svoj su rodni zavičaj došli samo kako bi se vjenčali. Velika svadba s crkvenim obredom tek treba uslijediti. Kada taj datum dođe, ponovno će se vratiti "kući".

seebiz.eu wrote:
S druge strane, kažu podaci koje je Novi list dobio od Hrvatske obrtničke komore, prikupljeni na terenu širom Hrvatske, obrtnicima nedostaje čak oko 20.000 radnika. Upravo im nedostaje armirača, za kojeg u ovoj školskoj godini škole neće biti, treba oko 380, tesara 3.200, kao i 2.200 zidara, 250 fasadera, 400 instalatera grijanja i klimatizacije, 200 plinoinstalatera, 250 vodoinstalatera, sto bravara, isto toliko autoelektričara, 80 zavarivača, i tako redom. Obrtnici su iskazali i nedostatak brojnih drugih zanimanja, ali bez brojčane kvantifikacij