Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Austrijanci wrote:
Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja Holocher-Ertl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.

gospođa Jela wrote:
Iako je najgora kriza u Hrvatskoj prošla, za gospođu Jelu to ne znači ništa. Kaže da se ovim bavi još od 90-ih, kada je u Zagreb stigla kao izbjeglica iz BiH, i da nikad nije bilo gore.

"Sav narod je otišao, nitko više ne kupuje. Ma, znaju uzeti dva krumpira, eto tako vam je danas", tvrdi nam.

Jutarnji list wrote:
Hrvatska će pak do 2040. godine iskusiti ogroman pad stanovnika radne dobi, za čak 520 tisuća, kako je nedavno upozorio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, pozivajući se na podatke i projekcije Eurostata. Nedostatak radne snage bit će, stoga, jedan od glavnih ograničavajućih faktora gospodarskog rasta, a imamo tri rješenja na raspolaganju, koja treba kombinirati jer nijedno samo po sebi nije dovoljno:

Jozo Stjepanović wrote:
Misli on da država hitno mora donijeti konkretne mjere da se pomogne Vukovaru i Slavoniji ili će tu u suprotnom vrlo brzo ostati prazni prostori.

Marijana Petir wrote:
Najavljeno je financiranje mladih poljoprivrednika u iznosima do 100 tisuća eura. Ima li u Hrvatskoj interesa mladih za radom na zemlji jer se iz Slavonije mlado stanovništvo iseljava?

– Svjesna sam da su brojni mladi ljudi napustili našu domovinu te se uistinu nadam da će izdvajanje 100.000 eura po mladom poljoprivredniku utjecati na njihovu odluku da ostanu na svojoj djedovini i očevini i da se bave poljoprivredom. No, novac sam po sebi neće biti dovoljan ako se ne riješi pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i jednakopravnom položaju na tržištu.

Jadranka Dimić wrote:
Tri posto je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom se neće spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava”, upozorila je. Dimić je osudila prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da bi se dio zaposlenika iz javnih službi trebao prebaciti u javni sektor.

poslovni.hr wrote:
Poduzetnicima u Hrvatskoj nedostaje u ovom trenutku najmanje 35.000 radnika, a oni koji rade, njih milijun i pol financiraju oko 1,2 milijuna umirovljenika za čije mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, ponovno je po tko zna koji put ponovila Hrvatska udruga poslodavaca na prošlotjednom radnom ručku s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem. Sa sustavom na rubu pucanja po šavovima nervoza poslodavaca, time jasno i radnika, je razumljiva; oni koji rade podnose teret financiranja svih koji su što objektivno, a što koristeći prilike, izašli s tržišta rada.

Marina Perić Kaselj wrote:
Samo 2017. Hrvatsku je napustilo više od 47 tisuća ljudi, a doselilo se tek 15-ak tisuća, što nas dovodi do negativnog migracijskog salda od gotovo 32 tisuće ljudi. Na koji rezervoar doseljenika uopće više možemo računati?

- Prirodni nacionalni rezervoar/bazen Hrvata iz BiH, poglavito onih iz bosanske Posavine, trajno je izgubljen. Ako zanemarimo etničku pripadnost, nešto radne snage povlačimo iz BiH, Kosova, Srbije, a u zadnje vrijeme i iz Ukrajine. Uočava se poremećaj na hrvatskom tržištu radne snage. S jedne strane, izvozimo visokoobrazovane stručnjake poput liječnika, informatičara, elektrotehničara i drugih, a uvozimo fizičku radnu snagu osobito u području građevinarstva, prerađivačke djelatnosti i slično.

Krešimir Butković wrote:
Nakon dugog istraživanja ove regije, nakon depopulacije kakva se ne pamti, otkrili su da mlade iz Hrvatske, ali i regije u pečalbu tjeraju niske plaće i loša lokalna politika. Naravno, nakon desetak kolumni o tome da nam se država pretvara u jednu veliku pelenu, gotovo mi se gadi išta više pisati o emigraciji, ekonomskoj situaciji i političkoj indoktrinaciji – sve nam je bolje, odlično nam je.

Slobodna Dalmacija wrote:
Nekada je iz ovih šest naselja bilo i 50 puta više osnovaca, ali je demografska devastacija započeta prije više od pola stoljeća ispraznila domove gore od kuge i kolere. Zapravo je cijeli ovaj kraj, kao i tolike druge prostore u Hrvatskoj, u drugoj polovini prošlog stoljeća odlazak na "privremeni rad", u slučaju cijelog tijaričkog kraja u Njemačku, spasio od gladi i neimaštine svake vrste, ali dugoročno ga je demografski opustošio.

Aleksandra Bertelt wrote:
Tako da nerijetko naši ljudi nakon nekoliko odrađenih tjedana u kontinuitetu, uzmu par slobodnih dana i "skoknu" kući. Tu se, ovisno iz kojeg ste dijela Hrvatske, radi o pet, šest sati vožnje autocestom - veli Aleksandra Bertelt, čiji mobitel neprestano zvoni jer je interes, veli, za zapošljavanjem u Austriji ove godine premašio sva očekivanja.

- Mogu zamisliti kako će to izgledati u siječnju 2020. godine, kad padnu sve administrativne barijere za naše radnike. Sada je potrebno dobiti radnu dozvolu, za koju se pobrinu poslodavci ako u Hrvatskoj pronađu potreban kadar, a kad ni toga više ne bude, navala naših radnika će biti još veća - konstatira.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Vaša firma trenutno posreduje u zapošljavanju liječnika u Danskoj. Možete li otkriti koliko se liječnika zaposlilo u toj zemlji u posljednju godinu dana i koliko je sada zainteresiranih?

- U razgovoru s kolegama na sajmu karijera u bijelom došli smo do brojke od otprilike stotinjak doktora i medicinskih sestara koji su u ovom trenutku u postupku prijave na natječaje, obavljanju intervjua, neki već u fazi učenja jezika, a mnogi i u zadnjoj fazi samoga preseljenja. Kako smo suradnju s Danskom tek započeli, nemamo brojke već preseljenih kandidata jer sami procesi traju između 10 do 12 mjeseci, ali trenutno imamo brojne prijavljene na aktualne natječaje u Danskoj.

Ante wrote:
– Ma kako će živit. Staro umire, mlado biži, dica se ne rađaju, nema nikoga. U Dobranjama ima dvanaest zaselaka, ma da je sve skupit, ne znam jel ima sedamdeset duša. Ima ovi srednjovječnih "mladića" ko što je taj do vas – upire prstom na našeg domaćina Miju Čubelića – ali neće da se žene. Nekada je u selu bilo oko tisuću stanovnika, pa kada bi mladići krenuli na silo, to se pivalo, veselilo, cika, vriska, sve bi ozvanjalo od života, a danas nikoga. Imali smo školu, ambulantu, dućane, poštu, koja zapravo nikada nije ni radila, a i župnika. Sada nemamo ništa, pa ni popa. Kad je šta, svećenik dolazi iz Ciste Velike. To je problem, ali šta ćete. Imam naših popova svuda, a evo, mi ga u selu nemamo. Volili bi da je bliže nama. Oni razumu naše potribe, njima si se moga pojadat u svakom trenutku, a ovako sve se nekako okrenulo i zasukalo. Nekada davno naše je selo pripadalo župi Radobilji sa sjedištem u Katunima, ona je bila matica dvanaest okolnih crkava jer je njihova najstarija – sjetno će Ante.

Gari Cappelli wrote:
Kao najveći problem sektora istaknuo je manjak turističkih radnika, dodavši kako se s tim problemom susreće i dobar dio Europe. Iznio je kako hrvatski turizam zapošljava oko 150.000 ljudi. Za potrebe sljedeće turističke sezone, naveo je, Hrvatskoj će trebati 15.000 djelatnika, što će se nastojati osigurati povećanim kvotama za strane radnike i prekvalifikacijom. Ocijenio je da hrvatski turizam nije bio spreman na znatan odlazak radnika u inozemstvo.

Sadik Krasnić wrote:
'U Njemačkoj im je dobro. Dobili su posao i stanove, djeca idu u školu, od tamošnjeg socijalnog su dobili sve što im pripada. Javljaju se, dođu preko ljeta, dođu popravljati svoje kuće, vidjeti kako ide legalizacija njihovih kuća, priključak za struju i vodu, dođu na Đurđevdan. Vratit će se oni kad-tad, znam ih u dušu. Njihova su djeca ovdje rođena, ovo je njihova zemlja. Otišlo bi i više ljudi, ali smo ih na vrijeme uspjeli zaposliti, najviše u Čistoći', rekao je predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije Sadik Krasnić.

Index.hr wrote:
MANJI porezi, manje države, više pravde - glavne su poruke odaslane s današnjeg druženja s poduzetnicima održanog u organizaciji stranke Pametno u Zagrebu, na kojem su sudjelovali Hrvoje Bujas, Stevica Kuharski, Hrvoje Prpić, Dražen Oreščanin i Antun Lucić, a razgovor je moderirao ekonomist Vuk Vuković.

Hrvatska se posljednjih godina suočava s masovnim iseljavanjem. Deseci tisuća ljudi, pogotovo mlađih, svake godine odlaze u inozemstvo, u zemlje s jačim ekonomijama, s višim životnim standardom. Iako posljednjih godina imamo ekonomski rast, on se i dalje kreće ispod tri posto, što je znatno manje nego u usporedivim zemljama istočne Europe, tako da Hrvatska, u usporedbi s drugima, zapravo propada.

Slobodna Dalmacija wrote:
I danas mi se srce stisne kad se prisjetim sveopćeg veselja i radosti Hrvata u ljeto 2013. i ulaska Lijepe naše u veliku obitelj europskih država. I sama sam odjednom postala "ponosna" Europljanka i sve mi je tada izgledalo "divno i krasno". Otvorile se granice, možeš u bilo koju zemlju samo s osobnom, ne treba ti putovnica, azil, puste dozvole...

No, u godinama koje su galopirale jedna za drugom osjetila sam da se moje srce drukčije "stiska" nego tog ljeta, bolje reći grči se, dok sam gledala izvještaje o masovnom iseljavanju mladosti koja autobusima i avionima napušta tu istu Lijepu našu. Da se odmah razumijemo, nisam ja protiv EU-a, ali me boli i osjetim taj grč kad vidim opustjela sela i zatvorene škole, table na kućama "Prodaje se"...Ili, kad i danas sretnem nekog poznatog i kaže mi "znaš, i moje dite je otišlo".

Nekako sam u sebi mislila da je taj val iseljavanja jenjao, makar kad se radi o našoj Šibensko-kninskoj županiji u kojoj, ako ništa drugo, ono turizam raste i cvjeta. Ali, nije tako...

Ivica Brkljača wrote:
Takav snažan pad ukupnog broja nezaposlenih prvenstveno je rezultat emigracije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2013. do 2017. iz Hrvatske je odselilo gotovo 150 tisuća građana, a iz inozemstva se istodobno doselilo 62 tisuće ljudi, dajući time negativni migracijski saldo od 87.299. No, stvarna brojka vjerojatno je dosta veća jer DZS evidentira samo one osobe koje se službeno odjave, stoga ćemo za pouzdanije podatke morati pričekati novi popis stanovništva.

Jutarnji list wrote:
U posljednjih pet godina otišao je svaki šesti stanovnik. Preostalih tri i pol tisuće ljudi živi u 38 naselja, do njihovih kuća se većinom dolazi makadamom. Preostala radna mjesta većinom su u državnim tvrtkama i institucijama poput policije, suda ili pak Hrvatskim šumama. U napuštenim tvorničkim pogonima nekad je bilo više radnika nego danas stanovnika na ovom području, izvještava Dnevnik Nove TV.

Izgradnjom autoceste promet je počeo zaobilaziti Gračac, autobusni kolodvor više ne radi, a Ličkom prugom ne prolazi ni desetina nekadašnjih željezničkih linija.

Kolinda Grabar Kitarović wrote:
Za kraj je govorila o izazovu nedostatka radne snage i katastrofalnim demografskim kretanjima.

- Nastave li se trendovi, broj osoba u radnom kontingentu smanjit će se na 1,8 milijuna - rekla je i dodala kako će broj starijeg stanovništva porasti. Smatra da se na taj problem moramo još više usredotočiti. - Moramo što prije uskladiti obrazovnu politiku s potrebama tržišta rada - izjavila je.

Moj Posao wrote:
Poslodavci izuzetno teško dolaze do građevinaca, krovopokrivača ili keramičara, vodoinstalatera ili instalatera centralnog grijanja. U metaloprerađivačkim obrtima i poduzećima licencirane varioce "traže povećalom", bravare i tokare također. Građevinci kukaju za zidarima, tesarima, armiračima.

Problem oko pronalaska radne snage muči poduzetnike u cijeloj zemlji muči, pa nisu iznimka ni oni u Donjem Miholjcu, piše Glas Slavonije.

U jednoj tamošnjoj prerađivačkoj industriji direktor proizvodnje, koji je želio ostati anoniman, za Glas Slavonije je ispričao kako izgleda njihova potraga za radnicima. On pojašnjava da radnike za proizvodnju u pravilu zapošljavaju nekoliko puta godišnje. Proteklih godina velika je fluktuacija kadra, jer mnogo njih napušta tvrtku, odlazi u inozemstvo, a na njihovo mjesto dolaze drugi. Nove su radnike uglavnom pozivali na osnovi zamolbi za zaposlenje koje su kontinuirano pristizale u kadrovski odjel. Ove godine bili su prisiljeni prvi put objaviti javni poziv za zapošljavanje.

Veliki su problemi s nedostatkom ljudi tehničkih struka - električara, strojaraca, bravara, nužnih za normalno odvijanje tijeka proizvodnje. Kako bi ih zadržali, njima se posebno odobravaju veće plaće, jer će inače otići.

poslovni.hr wrote:
Došla su vremena da se tvrtke moraju dodatno obučavati kako bi privukle i zadržale radnike. Svakodnevno više od 180 hrvatskih građana odlazi trbuhom za kruhom u druge zemlje Europske unije ostavljajući katkad i dobro plaćena radna mjesta, zbog čega su časopis Lider i Udruga U4HR pozvali niz predavača na konferenciju u Zagreb da govore o načinu upravljanja ljudima. Konferenciju je otvorio ministar rada Marko Pavić, koji kaže da je država osigurala dovoljno novca, a na tvrtkama je da radnicima ponude poslove koji nude dodatnu vrijednost, piše Večernji list.

Svjetski mediji wrote:
Hrvatska nije prva zemlja, piše Reuters, koju je snašla ovakva situacija. Mnoge druge, bivše socijalističke zemlje suočile su se s istim problemom – odljevom mladih mozgova u bogatije zemlje zbog otvaranja granica i slobode kretanja unutar Europske unije.

Poslodavci traže od hrvatske vlade da se povisi godišnja kvota zapošljavanja stranih državljana, no međunarodna novinska agencija smatra kako to neće riješiti problem jer kvalificirani radnici radije odlaze u druge zemlje Europske unije gdje se nude veća primanja i bolji uvjeti rada.

“Poslodavci u Hrvatskoj ne mogu povećati plaće jer neće više biti profitabilni“, rekao je Tomić za Reuters.

Lovre Meštrović wrote:
"Ako u ovaj čas nedostaje ljudi, imate milijune Hrvata vani, i ima onih koji bi došli, samo Udbu treba poslati na spavanje, kako ne bi više priječili dolazak hrvatskih migranata u matičnu zemlju svojih očeva i djedova", poručio je Meštrović. Najavio je nove prosvjede ako, kako je rekao "vlast potpiše Marakeš".

Tijekom njegova govora među nazočnim su se čuli uzvici: "nećemo Arape," "izdaja," "masonerija".

MMF wrote:
"Iseljavanje i starenje stanovništva uzrokuju manjkove radne snage. To također predstavlja izazov za dugoročnu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. To zahtijeva pravilno usmjerenu preobrazbu u dinamičnije gospodarstvo i učinkovitiju državu", ističu iz MMF-a.