Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Jutarnji list wrote:
ALARMANTNI PODACI O EGZODUSU U NJEMAČKU, IRSKU I AUSTRIJU Svakog dana odlazi 180 ljudi, samo lani otišlo je 66 tisuća ljudi

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU. Sudeći po podacima o registraciji građana s hrvatskim državljanstvom u uredima Njemačke, Austrije i Irske - država koje su najčešće destinacije za hrvatske iseljenike - odljev stanovništva, unatoč proteku vremena od otvaranja granica i rastu hrvatskog gospodarstva, i dalje ne jenjava.

Institut za migracije i narodnosti wrote:Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje. S obzirom na demografske i gospodarske trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike.
Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada, kaže ona.

Tatjana Barančić wrote:
Plaće im rastu brže od profitabilnosti: 25.000 kuna je neto iznos primanja za iskusne radnike

Tajana Barančić, predsjednica Hrvatskih softverskih izvoznika (CISEx) i direktorica računovodstvenog servisa Astra poslovni inženjering u svom tradicionalnom pregledu, koji je ovog puta objavila u časopisu Mreža, navodi da je hrvatska softverska industrija lani generirala gotovo 10 milijardi kuna prihoda (9,89 mlrd. kn) od čega se izvoz popeo na tri milijarde kuna (2,95 mlrd. kn). Nadalje, softverska industrija u 2017. godini zaposlila je 1786 ljudi, prihod po zaposlenom povećao se na 604,3 tisuće kuna, a prosječna neto plaća povisila se na 8483 kune. U ožujku ove godine prosječna plaća skočila je dodatno, na 9140 kuna. Barančić zato upozorava da kad se pogledaju relativni pokazatelji, znači stope rasta, postaje jasno da softveraši jure prema zidu.

Navodi da su zbog nedostatka broja IT stručnjaka plaće počele prebrzo rasti, a interes softverskih tvrtki da povećaju profitabilnost i prihode, pojašnjava, to ne prati odgovarajućim tempom. Upaljenih crvenih lampica, ističe, ima stvarno mnogo. Primjerice, udio izvoza u prihodima softveraša stalno se odražava oko 30 posto, iako je ukupan rast izvoza u pet godina bio 40 posto. Nadalje, neto marža tih tvrtki je od 2014. do 2017. porasla s 7,7 posto na 8,6 posto što je, pojašnjava, i premali rast i premali postotak s obzirom na djelatnost.

Jutarnji list wrote:
U Hrvatsku su stigli prvi građevinski radnici iz Indije: 'Ovo je ostvarenje našeg sna!'

- Suprug je došao kući s idejom: ‘Dovest ćemo radnike iz Indije’. Ja sam samo odgovorila: ‘Dobro’, sjela za računalo i krenula istraživati. Guglala sam ‘indijski radnici’, ‘indijska kultura’ i slično. Otkrila sam da jako puno radnika iz Indije radi u Dubaiju i Saudijskoj Arabiji. Nakon nekoliko mjeseci stupili smo u kontakt s tvrtkom u Indiji, sa sjedištem u Mumbaiju, koja se već 43 godine bavi izvozom indijske radne snage na strana tržišta. Zove se Sterling Technical Stuffing LTD. Oni su postali naši partneri, potpisali smo ekskluzivni ugovor za Hrvatsku i Europu i, evo, prvi radnici su stigli - kaže nam Jasna Staraj, suvlasnica u tvrtki Inflow. koja je, prva u Hrvatskoj, zaposlila pet Indijaca građevinara.

Sudjelovali u velikim projektima
- Armirači, tesari, knauferi, električari... To su sve poslovi za koje nismo mogli naći hrvatske radnike. Raspisivali smo natječaje preko HZZZ-a, ali uzalud. Imamo nekoliko radnika koji su godinama kod nas, ali sve je više posla, a sve manje radne snage. Nikada nismo kasnili s poslovima, ali uvidjeli smo da bi moglo biti problema. Morali smo poduzeti nešto i rješenje je došlo doista u zadnji čas - govori Jasna Staraj.

24 sata wrote:
Svi se slažu da je njihovo selo raj na zemlji, ali kažu što im to vrijedi kada je u njemu sve manje ljudi. 
- Možda sam ja posljednja budala koja se odlučila da posadi nove površine pod vinogradom. Imam vina, ne prodajem ga, uglavnom poklonim, ali više ni to nemamo kome. Da samo vidite kako je nedjeljom ovdje tužno. Nikoga nema ni za pjesmu ni za kolo. Svakog dana čujem kako se netko sprema otići, oni koji imaju djecu školske dobi čekaju kraj školske godine, a oni koji imaju predškolsku djecu planiraju otići kako bi im djeca krenula u školu u novoj sredini - rekao je Stjepan. 
Utihnula su i polja oko Vrhovine, nekada su ovo doba brujali kombajni i traktori, jer je sezona žetve, toga više nema ili je se rijetko događa.

24 sata wrote:
- Žao mi je svih tih ljudi koji dolaze ovamo, činim koliko mogu da im pomognem – rekao nam je Ivan Šokić. Ima i onih koji idu na sigurno u Njemačku. U Kutini je u autobus ušao Vjekoslav Birčić (35) mladi inženjeri strojarstva koji ide u Frankfurt da preuzme ključeve od stana jer od 1. srpnja počinje raditi za jednu američko-njemačku tvrtku.

- Moja djevojka, koja trenutačno radi u Poreču na zamjeni u jednoj osnovnoj školi, niti nakon dvadeset predanih molbi za posao u Zagrebu, gdje smo planirali kupiti stan i početi zajednički život, nije dobila posao. Dolazi za mnom početkom rujna, tako da ćemo zajednički život i osnivanje obitelji početi u stranoj zemlji – rekao nam je Vjekoslav.

24 sata wrote:
- Velikim dijelom odlaze iz siromašnijih, ruralnih područja, okrenutih poljoprivredi, koji se s obzirom na stanje u toj privrednoj grani, napuštaju svom žestinom. Iz tih krajeva uobičajeno su išle migracije prema makroregionalnim centrima Hrvatske, koji sad također pokazuju negativan migracijski saldo. To samo svjedoči da nismo imali nikakvu makro-regionalnu strategiju, koja bi te ljude privukla u velike centre i zadržala u Hrvatskoj - kaže nam Šterc.

Davor Matić wrote:
Matić kaže da je tijekom posljednjih nekoliko godina kod nas vjerojatno zbog nedostatka kvalitetnih proizvodnih radnika na sceni jedan poseban oblik poduzetničkog nemorala.

- Intenzivno se vrbuju radnici i nude im se bolji financijski uvjeti koje ti radnici na kraju i ne dobiju. Do prije nekoliko godina to baš nije bio slučaj. Poduzetnici su bili etičniji i korektniji jedni prema drugima, a danas, u situaciji kada rijetko tko od njih zna i ima strpljenja obučiti radnika, otimaju ih od drugih. Stvori se dojam da se oporavlja tržište što se tiče prodaje brodova i onda bi svi otvorili malo brodogradilište. Kako nemaju radnika, vrbuju ih većim plaćama, a naravno, kako je ovo teško održiv posao, nakon godinu, dvije prestanu proizvoditi. Radnik se prevari, ali za to vrijeme je njegov bivši poslodavac već našao zamjenu, tako da ostane nigdje. Svi poduzetnici, ali i radnici svjesni su, ako imaju iskustva, kolika mogu imati primanja. I moj radnik i ja sa 33 godine poduzetničkog iskustva to znamo. Nama je to jasno. Druga su stvar poduzetnici bez iskustva. Oni mogu svašta obećati, a koliko će održati obećanje, druga je stvar - otkriva Davor Matić.

Kardinal Bozanić wrote:Danas smo svjedoci iseljavanja iz Hrvatske, osobito mladih školovanih ljudi i čitavih obitelji, zbog ekonomskih razloga. Ima ljudi koji ne pronalaze drukčiji način preživljavanja, i znam da im je teško ostaviti svoj dom i zavičaj, ljude i razne povezanosti. No, ima onih koji mogu birati, a koji svojim ostankom pomažu i drugima. Treba jasno reći da se ljubav toliko puta očituje ostajanjem. Za nas kršćane to je ostajanje ponajprije uz Boga, ali i uz druge ljude; ostajanje u svome pozivu, ostajanje uz Domovinu.

Kolinda Grabar Kitarović wrote:
DRŽAVU nismo stvarali da bi nam neki krajevi Hrvatske izumirali, nego da bismo svaki dio domovine unaprijedili radom i oplemenili životom, poručila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar- Kitarović u obraćanju uzvanicima na prijemu koji je u povodu Dana državnosti, 25. lipnja, priredila u svome Uredu na Pantovčaku.

MCZ wrote:
"U Hrvatskoj su ljudi naše najveće blago, jedini istinski resurs i vrijednost koju imamo. Posljednja ispitivanja među radnicima koji su potražili svoju sreću u nekim drugim zemljama pokazala su da ljudi ne odlaze vani samo trbuhom za kruhom kao što nam se prodaje jer su vani otišli mnogi koji su ovdje imali stalan posao i solidan život. To nam u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju predstavlja problem jer kako zadržati radnu snagu uz konstantan rast plaća i pritisak s tržišta rada, a da pri tom ostanemo konkurentni na vlastitom tržištu. Stalno tražimo nove modele stimulacije rada kako bi radnike potaknuli na što kvalitetniji rad i zadržali ih te imali 'win-win' situaciju za poslodavca i radnika. No mi idemo prema kraju, kao poslodavci više nemamo prostora.

Nagrada koju smo dobili nije samo zato što smo veliki izvoznik nego i što nam je bilanca zdrava, pozitivna smo i nadasve efikasna firma te mi kao takvi dolazimo do kraja onoga što mi možemo učiniti. Država kroz nastavak fiskalne i ostalih reformi treba odraditi svoj dio posla i smanjiti nam trošak rada jer mi dalje ne možemo. Potrebno je smanjiti poreze i doprinose na plaće, odnosno ukupan trošak rada. To je naredni korak na kojem ova Vlada mora raditi. Sve što je bilo poduzeto na državnoj razini je kozmetičke prirode s obzirom na dubinu problema. Svako rasterećenje plaća i troška rada za MCZ neće imati nikakav financijski benefit jer će sva rasterećenja ići izravno u veća primanja radnika. To je ključno u ovom trenutku", komentirao je Krpan.

Nikola Visković wrote:
- Imamo taj slobodan prostor u Lici, Slavoniji i Krajini, gdje bi se sirijski pastiri mogli baviti ovčarstvom i proizvoditi meso i vunu za Saudijsku Arabiju. Srpska imanja treba vratiti Srbima, ali im treba stvoriti infrastrukturu, samo što oni nisu zainteresirani: neki su se smjestili u Bosni ili Srbiji, a njihova omladina bježi s Balkana u Irsku i Njemačku. Srbi i Sirijci bi trebali naseliti te napuštene krajeve: Srbi za stalno, a Sirijci privremeno, ako žele. Ali Kolinda i 90 posto Hrvata mrze strance, i oni će tražiti Ukrajince, jer su po konzervativizmu i desničarenju bliski nama.
Konkretno, naš sugovornik tvrdi kako bi najbolje rješenje bilo da Hrvatska primi 20.000 Sirijaca.
- To su poljoprivrednici baš kakvi nama trebaju, oni su cijelu Arabiju opskrbljivali ovčetinom. Da im daš fine teritorije – naravno, ne srpske – oni bi bili jako zadovoljni. Ali Hrvatska šuti i o tome i o uzrocima građanskih ratova u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze. Prešućuje se da i Hrvatska šalje ili transportira oružje za sirijske pobunjenike, čime produžava sirijski građanski rat i stvara nove izbjeglice - zaključuje dr. Visković.

Anđelko Akrap wrote:
- Desetljećima govorim da su to restriktivne ludosti. Pa naučit će jezik kad dođu. Zakon o državljanstvu se mora liberalizirati - veli Akrap, koji drži da se Hrvatska ne smije odricati svojih izbjeglih građana srpske nacionalnosti, budući da srpska zajednica stoljećima obitava u Hrvatskoj.

Jutarnji list wrote:
Ima li građevinskih radnika na hrvatskome jugu za ovaj prvi natječaj na gradilištu Pelješkog mosta? Neslužbeno doznajemo da nema. Na burzi rada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nema nijednog građevinskog inženjera, što opet ne mora značiti da kineski izvođač u ovoj fazi neće naći željene radnike ako ih privuče dobrim plaćama i stimulacijama. Moguće da će dio građevinskih stručnjaka doći s kontinenta, a dio i iz susjednih zemalja, pa čak i iz Kine.

Gordana Deranja wrote:
"Mislim da je super stvar što je Hrvatska ušla u EU i sigurno je da je to donijelo puno toga dobroga: otvorilo se ogromno tržište što su naše gospodarske perjanice znale iskoristiti, a tu je i mogućnost kretanja, školovanja i odlaska mladih na studij. Ali, na žalost, otvorila se i mogućnost većih migracija i odlaska ljudi iz Hrvatske", kazala je Deranja odgovarajući na pitanja novinara na rubovima konferencije "Hrvatska kakvu trebamo" u organizaciji Večernjeg lista.

Deranja je kazala i kako je propuštena prilika za puno uspješnije povlačenje sredstava iz EU fondova.

"Ima tu još puno toga za raditi", kazala je.

Što se tiče iseljavanja, smatra da bi bilo slabije da je Hrvatska u EU ušla pripremljenija.

Glas Slavonije wrote:
Većina je ugostitelja u Osijeku u zadnjih nekoliko mjeseci doživjela da im neki od njihovih ponajboljih radnika daju otkaz i trbuhom za kruhom odlaze na sezonu. Često se to događa nenajavljeno te radnici odlaze bez odrađivanja, ugovorom određenog, otkaznog roka od 30 dana. Svoj nam je primjer ispričao vlasnik jednog dobrostojećeg kafića u Osijeku, koji je htio ostati anoniman.

U mojem ugostiteljskom objektu radila je jedna djevojka, jako dobra i vrijedna radnica. Radila je šest dana u tjednu po šest sati za plaću od 3500 kuna te joj je bila plaćena sanitarna knjižica. Jedan je dan dobila poziv s mora u kojem joj je rečeno da traže konobarice, naravno za duplo veću plaću i s plaćenim smještajem i obrokom, pa je ona već idući dan otišla na sezonu. Niti je to ikome najavila niti je odradila otkazni rok. U jednom danu ostao sam bez radnice. Dakle, našao sam se u situaciji u kojoj nisam znao tko će mi sutra odraditi smjenu i hoću li uopće moći otvoriti kafić. Nakon toga otišao sam se žaliti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, ali oni mi nisu mogli pomoći. Rekli su mi kako u našoj državi ne postoje instrumenti kojima bi se od takvih situacija zaštitili sami poslodavci - rekao je ugostitelj.

poslovni.hr wrote:
Tržište poslova za programere već nekoliko godina strelovito raste i trenutno je potražnja za programerskim kadrom velika, a čak nije dosegnula svoj vrhunac
U potrazi za kvalitetnim radnicima poslodavci postaju sve inovativniji. Najnoviji primjer je Serengeti, jedna od najbrže rastućih domaćih tehnoloških kompanija koju je 2007. osnovao Goran Kalanj. Na njezinoj web stranici i na društvenim mrežama osvanuo je oglas kojim svakome tko im preporuči developera nudi novčane nagrade, piše Prvi plan.

“Tržište poslova za programere već nekoliko godina strelovito raste i trenutno je potražnja za programerskim kadrom velika, a čak nije dosegnula svoj vrhunac. Uočljivo je spor pritok mladih programera na tržište rada”, kazali su u Serengetiju na upit o motivima za raspisivanje nagrade.

Nagrade – od 3.000, 6.000 i 10.000 kuna neto – tvrtka daje pod određenim uvjetima. Generalno, novčane nagrade za preporuku Serengeti nudi nakon što preporučeni kandidat uspješno odradi prvih šest mjeseci u Serengetiju.

Kolinda Grabar-Kitarović wrote:
Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je "riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika".

„Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči", upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

"Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava", dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara:

"Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli".

Jura Pavičić wrote:Egzodus specijalnim vlakovima 1972. nije bio samo egzodus: on je bio “referendum” na kojem su stotine tisuća ljudi glasovale da ne vjeruju partiji i socijalizmu. Napola svjesni toga, ljudi iz Papićeva filma zato se tako svojski i trse poručiti da nije tako.

Novi, današnji egzodus također nije samo egzodus - i on je “referendum” na kojem stotine tisuća ljudi “glasuju”, poručujući da ne vjeruju u Propali Projekt (PP) nacionalističke, ortačke i klerikalne Hrvatske. To “glasovanje” Bozanić je jako dobro shvatio. Zato on sa svojega privilegiranog tvrdalja na Kaptolu i kori ogorčeno “određene krugove koji sustavno i suptilno promiču ruganje Domovini s pozivima da je se napusti”. Zato i napada one koji “lome svaku novu iskru nade, obeshrabrujući pokušaje da se gradi na istini”.

Nisam kriv ja, poručuje nam Bozanić. Nismo krivi mi i država koju smo po svojem kroju kreirali, nije kriv konkordat, nisu krivi prebendarski vrtovi, ni Kutle, Todorić i Gucić, nisu krivi Mamić u Međugorju i Vrbanović s dlanom na srcu. Krivi su lažni glasnici. Krivi su kolumnisti i novinari, opozicija i fejsbuk, News Bar i Oliver Frljić. Krivi su, jer “obeshrabrujuće” poručuju da ovo društvo nije dobro. A Bozaniću ono jest dobro. Jest - zato što ga je Bozanić ovakvim i načinio.

Josip Jović wrote:
Zabrinjavajući trend iseljavanja iz zemlje, koji je poprimio dramatične razmjere, ima puno uzroka. Neki odlaze doslovce zbog kruha, a neki tražeći kruha kod pogače. Neki opet zbog usavršavanja u struci, neki iz pomodarstva, neki u želji da poboljšaju svoj standard, neki u potrazi za iluzornom srećom. Mnogima opet smeta uznapredovali sustav korupcije, privilegija i nepotizma.
(...)
Čudna se i medijska kampanja vodi, a koja na svoj način potiče iseljavanje. Česte su reportaže o ljudima koji su u Irskoj ili Njemačkoj pronašli unosan posao, poštovanje, sreću i zadovoljstvo. Ne možete vidjeti reportažu iz jedne od katoličkih misija gdje dolaze brojni mladi ljudi očajnički tražeći pomoć od svećenika, ili reportaže o ponižavajućim poslovima koje novi gastarbajteri obavljaju i o uvjetima u kojima oni žive.

Jutarnji list wrote:
- Ne pitajte me ništa. Kad se samo sjetim živosti i života u ovom našem selu samo što mi ovo moje staračko srce ne pukne. Al' nek' sam doživila još jedan kakav takav kirvaj u svom rodnom selu. I tom se danu radujem. Bila bih još radosnija da doživim da mogu proslaviti još kojeg svetog Petra i Pavla ovdje u Tulniku, pa makar nas bilo još i manje - kroz suze je tužnim riječima prokomentirala jedna starica svoje dojmove od koje novinari nisu uspjeli niti ime saznati jer se grlo steglo kroz koje nije mogla izići niti jedna jedina riječ više.

- E da. Nekad se poslije svete mise ispred crkve igralo i pjevalo. U goste su dolazili brojni mještani iz okolnih mjesta, Buka, Malog Bilača, Pleterničkih Mihaljevaca, Knežaca, Kalinića, Velikog Bilača, Zarilca, Ciglenika, Svilna... Dolazilo se konjima i kolima poljskim putevima, a danas i kad svi imaju aute neki nisu došli u svoje rodno selo proslaviti kirvaj na svom ognjištu i ognjištu svojih roditelja - prokomentirao je starac Joza s nakrivljenim šeširom na glavi koji također nije mogao skriti gorčinu i suze u svom očima.

Davor Štern wrote:
Nedostaje nam radne snage. To je stari problem. Vi ste svojedobno još predsjedniku Tuđmanu ponudili organizaciju dolaska radnika s Filipina, tada to nije zaživjelo. Vi ste i dalje počasni konzul Filipina, postoje li i sada ideje o dolasku filipinskih radnika?

- Ideje postoje. Lani sam razgovarao s ministrom Markom Pavićem o ponudu da dođu filipinski radnici raditi u ugostiteljstvu i turizmu, što je sektor u kojemu su oni najbolji, on je tada smatrao da moramo prvenstveno raditi na doškolovanju naših radnika i pokušati alimentirati radnike iz našeg okruženja – iz BiH, Srbije, Rumunjske i Bugarske, ali i to se pokazalo nedostatnim. Prve grupe Filipinaca počele su dolaziti. Filipinci ljude na rad u inozemstvo šalju organizirano. Ne puštaju nikoga bez uredne radne dozvole. Pažljivo prate kamo ide njihova radna snaga, ne samo zbog kontrole nego time i osiguravaju kontrolu uvjeta pod kojima njihovi radnici u inozemstvu rade. Mislim da je taj proces počeo. Vidimo i da su Indijci ušli u sektor građevinarstva, gdje su oni jednako tako dobri. Mislim da ćemo se s vremenom morati pomiriti s time da ćemo imati nešto uvozne radne snage, u čemu ne vidim ništa loše.

Možemo li iskoristiti migracijski val kako bismo privukli potencijalne male investitore?

- Kada smo već dotakli tu temu, mislim da kada je o demografiji riječ, nije dovoljno prisutna ideja da se u Hrvatsku pokuša dovesti bogatije migrante. Prije svega mislim na bogatije obitelji iz Europe koje bi iz različitih razloga bile zainteresirane doći u Hrvatsku. Prije svega radi sigurnosti države, ugodnog okruženja i dobrih ljudi i potencijala koji Hrvatska nesumnjivo ima. Pogledamo li u povijest, u svim većim hrvatskim gradovima najbolje zgrade u njihovu središtu na sebi nose oznaku inozemnog investitora. Tu ima Nijemaca. Čeha, Židova, Mađara... Činjenica je da su ti ljudi između dva rata dolazili u Hrvatsku i ovdje ostavili svoj pečat. Nisu zbog toga ništa uzeli Hrvatima. A dolazak većeg broja takvih, ekonomski potentnih, imigranata mislim da bi ubrzao i povratak naših ljudi koji su otišli u inozemstvo jer smo mi izgubili našu unutarnju energiju.

Što im mi danas možemo ponuditi?

- Prije svega dozvolu boravka. Možemo ponuditi i državljanstvo. Moramo im, za početak, ponuditi infrastrukturu poput škola na engleskom jeziku za potrebe djece. Znam za nekoliko velikih svjetskih kompanija koje su odlučile napraviti sjedište u Beogradu isključivo zato što djeca njihovih radnika nisu u Hrvatskoj imala mogućnost školovanja. Takvi detalji su vrlo lako ostvarivi. Takvi ljudi Hrvatskoj u ovom trenutku trebaju. Moramo uvesti novu energiju kako bismo mogli osloboditi svoju. To je ujedno i jedan od najučinkovitijih načina da se zaustavi odlazak naših ljudi u inozemstvo. Bogati useljenici željeli bi i ovdje nešto pokrenuti, oni tako funkcioniraju. Mate Rimac i još nekoliko njemu sličnih domaćih zanimljivih poduzetnika u IT tehnologiji, koliko god da ih ja cijenim, ne mogu u Hrvatskoj pokrenuti novi poslovni ciklus. To mora biti veći broj ljudi s raznim specijalizacijama, s raznim afinitetima i specijalnostima koji bi takav proces pokrenuli. Bojim se da se o tome uopće ne razmišlja. Govori se samo o tome kako ćemo ljudima, da bi ostali, ponuditi veću plaću. Na osnovi čega ćemo to napraviti?

Kolinda Grabar Kitarović wrote:
Naglasila je kako će se povećavati broj tzv. mrtvih naselja, točnije onih u kojima nitko ne živi ili živi samo starije stanovništvo te da je prisutan velik egzodus mladih u države EU-a. ''Stvarni broj je i 2,6 puta veći u odnosu na službenu statistiku i iznosi oko 250 tisuća", kazala je i naglasila potrebu povratka tih ljudskih resursa u koje je država toliko uložila. Dodala je kako je lani Hrvatsku napustilo oko 80 tisuća ljudi, većinom mladih.

Glas Slavonije wrote:
Prema podacima Ureda državne uprave, u prvi razred osnovne škole na području Vukovarsko-srijemske županije upisano je ukupno 1348 učenika.
Broj prvašića,u odnosu prema lani, manji je za 183, ili za devet razrednih odjeljenja. U rujnu će u školske klupe u županjskoj Posavini sjesti 291 prvašić, upisano ih je 39 manje nego prošle godine.
(...)
Prema podacima PU vukovarsko-srijemske, od početka 2018. do 29. lipnja, zahtjev za prijavu privremenog odlaska izvan RH podnijele su 1274 osobe. Najviše zahtjeva (502), bilo je na vinkovačkom području, u PP Županja podneseno je 300 zahtjeva, PP Vukovar 207, PP Vrbanja 122, PP Otok 67, PP Ilok 49, dok je na području PP Tovarnik privremeni odlazak prijavilo 27 osoba. Ako se uzme u obzir podatak da je u prvih sedam mjeseci 2017. u Vukovarsko-srijemskoj županiji podnesen 2581 zahtjev za prijavu privremenog odlaska izvan RH, čak dvostruko više nego u prvih šest mjeseci ove godine, čini se da interes za odlazak ipak jenjava.
(...)
Na zabrinjavajuću situaciju na istoku županjske Posavine upozorio je i đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić koji je u prigodi obilježavanja 300 godina Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji poručio da je “opasno za hrvatsku budućnost što dopuštamo da ova tako osjetljiva i ranjiva granica u županjskoj Posavini danas ostaje bez svojih graničara”.

Marin Strmota wrote:
Govoreći o svojoj ostavci, koju je dao prije nekoliko mjeseci pred televizijskim kamerama, Strmota je izjavio da on nema problem s Murganić osobno, nego s političkom elitom. Doveo je u pitanje smisao najavljenog smanjenja stope PDV-a pitajući se bi li nam više koristilo smanjenje cijene kave u kafićima ili investiranje milijardu kuna od PDV-a u vrtiće.

Anđelko Akrap wrote:
- Moramo voditi računa da Hrvatska do 2050. u odnosu na popis iz 2011. gubi jedan milijun stanovnika u radnoj dobi. To znači da će veliki prostori naše zemlje biološkim izumiranjem ostati bez stanovnika. I mora se oblikovati nekakva politika da se to spriječi. I zato ove mjere koje je nedavno predsjednica predstavila pridonose rješavanju problema, ustvrdio je.

Dražen Mufić, čuvar baba i đedova wrote:
Zakon o brdsko-planinskom području, koji će u primjenu od 1. siječnja iduće godine, samo je jedna od mogućnosti za zaustavljanje procesa iseljavanja koji u ruralnim područjima traje već desetljećima, smatra gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić, jedan od članova povjerenstva koje je bilo uključeno u izradu novih odredbi 'brdskog' zakona, piše Novi list.

- No, uz državu, o očuvanju ljudi na ovom području moraju razmišljati i lokalne samouprave i to kroz osmišljavanje projekata i načina kojima će privlačiti investitore i mlade ljude na život u ovim područjim – govori Mufić te najavljuje vrlo zanimljiv projekt u kojega Grad Vrbovsko kreće iduće godine i planira ga realizirati deset godina.

– Uz to što ćemo i dalje stvarati uvjete kojima ćemo raznim pogodnostima privlačiti ulagače kako bi rastao broj novih radnih mjesta, mi iduće godine planiramo ići i korak dalje, pa ćemo u proračunu za 2019. godinu izdvojiti pola milijuna kuna namijenjenih uređenju postojećih kuća koje se ne koriste. Te bismo kuće ponudili mladim obiteljima koje su spremne doći i raditi na području Grada Vrbovskog, a prednost će prve godine imati ljudi koji ovdje već žive i rade, ali nemaju na zadovoljavajući način riješeno stambeno pitanje. Naravno, cilj nam je da ponudu proširimo i na ljude iz drugih sredina koje na taj način želimo privući u Vrbovsko i ostala naselja našega kraja. Svjesni smo da na taj način ne možemo odmah privući puno mladih ljudi, ali bismo bili zadovoljni kad bismo, primjerice, privukli deset obitelji. Jer, s takvim poticajnim mjerama namjeravamo nastaviti i dalje, a kad bismo svake godine imali taj prosjek od deset obitelji, onda bismo za deset godina privukli stotinjak obitelji, a to bi značilo povećanje od 400 do 500 novih stanovnika, što nije nimalo zanemarivo – govori Mufić.

100posto.hr wrote:
Marica je tada imala 60-ak godina. Spremala se u penziju. Dala je svoj obol boljitku. U bivšoj je državi sudjelovala u radnim akcijama, gradila je autoceste svojim golim rukama i pritom veselo pjevušila partizanske himne, a onda, kad smo konačno dobili državu, radosno je uplaćivala u državni proračun kako bi naši političari preplatili svaki mogući kilometar autoceste. Presude još uvijek većim dijelom čekamo, iako smo još u predpristupnim pregovorimo navodno riješili problem tromog sudstva i sveprisutne korupcije.

Bila je presretna jer nije ni slutila da će žene koju godinu nakon nje u starosnu penziju moći sa navršenih 67 godina, a nastavimo li se i dalje orijentirati prema nama nedostižnim nordijskim standardima, umirovit će nas sa 72. Osim toga, zahvalna je i državi i Uniji što uz svoj tanani kućni budžet ipak lakše diše otkako je njezina 40-godišnja kćer, inače majka i supruga te školovana medicinska sestra, otišla u Njemačku ne da bi radila kao medicinska sestra nego njegovateljica. Sve je bolje nego sa svih strana preopterećeni hrvatski zdravstveni sustav, čak i gnojni dekubitusi dok su provjerene švapske kvalitete.

Plamenko Barišić wrote:
“Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.

Branko Grčić wrote:
“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.

Lider wrote:
Lider iz pouzdanih izvora saznaje da postoji interes stranih kompanija za ulazak u vlasništvo državnih tvrtki Borova i Meisa. Zanimljivo je da se taj interes probudio ne zbog želje za preuzimanjem proizvoda, proizvodnih pogona ili tržišnih udjela već zbog radnika, kojih u obućarskoj industriji kronično nedostaje. Haix je glavni kandidat za preuzimanje dvaju državnih obućarskih gubitaša.

Igor Žonja wrote:
Ukupan broj jedinstvenih prijava u prvih 6 mjeseci 2018 je svega 2% manji od ukupnog broja prijava u prvih 6 mjeseci 2017. Na pad najviše utječu deficitarne kategorije zanimanja (graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo, IT i telekomunikacije).

"Procjenjuje se da je Hrvatsku u posljednjih sedam godina napustilo 300.000 ljudi, što bi bilo skoro 43.000 ljudi godišnje. Međutim, procjena za 2017. je još gora i pokazuje da je zemlju napustilo 82.000 ljudi. U istom tom razdoblju, mi bilježimo prosječan godišnji rast broja oglasa od 4% do 2011. godine, da bi od 2017. godine taj rast iznosio ogromnih 34% i nastavio uzlaznu putanju. U ovakvim uvjetima, svega 2% manje jedinstvenih prijava na oglase zvuči nevjerojatno, no to je dokaz da uspješno dolazimo do novih korisnika. No prosječan broj prijava po oglasu je značajno manji jer veliki rast oglasa ne prati isto tako veliki rast prijava. Imigracijska politika je naša nužnost, no paralelno s time treba iskoristiti naše unutarnje rezerve. Naime, Hrvatsku navodno napuštaju nezaposleni i oni koje rade u privatnim tvrtkama što znači kako je sada idealna prilika da se prepolovi broj zaposlenih u javnom sektoru te im se pomogne u prekvalifikaciji i siguran sam kako će većina njih naći posao na tržištu rada.“, kaže Igor Žonja, direktor MojPosao.