Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

Petar Šimić wrote:
- Najveći problem svih nas poduzetnika svakako je iseljavanje mladih, odnosno nemogućnost nalaženja adekvatnog proizvodnog kadra. Što se tiče investicijske klime na području Slavonije i Baranje, ključno je gospodarstvo, odnosno onog trenutka kada se gospodarstvenicima omogući značajno manji porezi i prirezi na plaće djelatnika te povećaju plaće djelatnika u netoiznosu, vjerujem da ne bi bilo iseljavanja - rekao je Šimić.

Glas Slavonije wrote:
Dok se u siječnju 2014. godine na natječaj Dječjeg vrtića Osijek, kojim se zapošljavalo 16 odgojiteljica, javilo čak 109 kandidata koji su prethodno dugo vremena na Zavodu za zapošljavanje čekali priliku za posao u struci, danas je situacija kada je pitanju stručni kadar za rad u vrtićima i jaslicama bitno drukčija.


Na natječaj gradske predškolske ustanove raspisan 5. lipnja kojim se tražilo 33 odgojiteljice, javilo se tek 36 kandidata, a kako je val umirovljenja prve generacije odgojitelja koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća završili studij predškolskog odgoja u sklopu nekadašnjeg Pedagoškog fakulteta tek krenuo, uskoro bi se moglo dogoditi da u osječkim vrtićima nema tko brinuti o djeci.

Milivoj Knežević Krunica wrote:
A kako se sada snalazite s radnom snagom?

- Imamo nedostatak kadra na svim razinama, od poslužitelja strojeva do inženjera. U Benkovcu i okruženju inače je veliki odljev radne snage prema inozemstvu. Za nas je otežavajuće i to što smo blizu mora, gdje nam i turizam odvlači znatan broj radno sposobnog stanovništva. Nemamo industrijsko okruženje, nema gotovih majstora i potrebno ih je školovati i trenirati. I najbolnije je kada vam odlazi radnik kojega ste obučili.

Kako to riješiti?

- Postaje klišej, ali je činjenica da radnici poslodavca puno koštaju, a malo dobiju. Vlada mora donijeti konkretnije mjere kako bi radnici ostali raditi u Hrvatskoj. Potezi moraju biti brzi, konkretni i osjetni. Jer je vrlo upitno hoće li se ulagati u Hrvatsku ako nema tko raditi. Mi raspisujemo natječaje za različita radna mjesta, a na njih se rijetko tko javlja. LTH u tome nije izuzetak, koliko sam imao prilike razgovarati s kolegama, slično je i kod poslodavaca iz ostalih sektora. S ovakvom tržišnom situacijom vezano za nedostatak radne snage pokušavamo se boriti na više načina. Povlačimo razne poteze kako bismo izašli u susret radnicima, zadržali ih te privukli nove, koristimo mogućnosti unutar grupacije da neke poslove privremeno izmjestimo na neku drugu proizvodnu lokaciju, nastavljamo s robotizacijom...

Slobodna Dalmacija wrote:
Za prijelaz novom poslodavcu radniku se obećavaju bolji uvjeti i veća plaća, a ako sa sobom dovede još kojeg kolegu dobiva i novčanu nagradu, i to od 300 do 500 kuna. Situacija je, kako sada doznajemo, takva da stalne radnike jedan dio trgovaca zadržava dajući im čak i dvostruko veću plaću (uglavnom na otocima op.a.), dok drugi dio prodavačima dijeli stimulacije, u iznosu oko 1000 kuna mjesečno.

Dragan Bagić wrote:
Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sociolog Dragan Bagić nam kaže da bivanje u EU-u i nije presudan čimbenik za uspješnost zemlje. Ključne su naše karakteristike, sposobnosti, pristup vođenju politike, vođenju poslovanja, itd. EU je malo promijenila taj hrvatski kontekst ali ne dovoljno da bi se bitno promijenilo naše djelovanje i ponašanje. Tako će biti i dalje, jedino što će EU te neke naše neefikasnosti i loš način upravljanja učiniti brže vidljivim. U idućih pet godina bi to moglo proizvesti i u Hrvatskoj neku vrstu šoka, na koji će se morati reagirati reformama. Npr., ulazak u EU ubrzao je iseljavanje iz Hrvatske i te je probleme s kvalitetom tržišta rada, ponudom poslova, cijenom rada - učinio je jako vidljivim. Problem je ubrzano eskalirao i izaziva neku promjenu, govori nam Bagić.

Ivo Grgić wrote:
Kako će odljev stanovništva iz Hrvatske djelovati na poljoprivredu?

– Za sada nemamo provediv odgovor na depopulaciju te se svemu iznova čudimo, a bilo je dovoljno vremena prije ulaska Hrvatske u EU da se prevenira ili barem pripremimo. Ako je depopulacija proces koji je tu, ona može biti i prilika za dio populacije koji ostaje u državi jer se resursi ne odnose. Za takvo promišljanje moramo znati što želimo od poljoprivrede, zatim je nužno potaknuti promet poljoprivrednim zemljištem radi okrupnjavanja te podržati takav projekt institucionalno i kroz raspoložive fondove Unije.

Nažalost, i dalje je nejasno što želimo od poljoprivrede, rasprava o poljoprivrednom zemljištu obuhvaća samo ono u vlasništvu države, a onda je i teško uspostaviti linije potpore, ne samo financijske, nego i svekolike druge. I moramo znati da se poljoprivreda kod nas još uvijek poistovjećuje s "poticajima" koje treba davati država i u glavama ljudi još je uvijek, nažalost, percepcija da je poljoprivreda djelatnost, ako ne i način života, "nižeg ranga".

Moderna poljoprivreda i politika ne zasniva se na "poticajima", nego potpori dohotku koja će se izgledno u budućnosti smanjivati. Jer se danas vodi "sukob" u smislu potpora između komercijalne/tržišno orijentirane tehnološki napredne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje koja je tržišno nekonkurentna, ali je od strateške važnosti (očuvanje ruralnog prostora) pa tko preživi u tom sukobu...

No, opet se postavlja pitanje, a tko će, recimo, brati jabuke, jagode, grožđe, mandarine, itd...? Hoćemo li i to rješavati uvozom radne snage?

– Naravno, ali što je u tome loše? Je li bolje da sve propadne, uz uvjet da ne vidimo "sumnjivu nošnju" ili, ne daj bože, čujemo "lepu pesmu". Zaboravljamo da su naši očevi isto tako u Njemačkoj pjevali nerazumljive pjesme ili prikazivali nepoznate običaje. Postoji i drugi put, a to je da se proizvodnja preusmjeri na proizvodnju za preradu, a ne konzumnu. Odluka nije samo na proizvođačima, nego i puno šira.

Hu Zhaoming wrote:
Što se tiče Pelješkog mosta veleposlanik je kazao da je potpisan ugovor, a tvrtka koja je dobila koncesiju za gradnju China Road and Bridge Corporation će do kraja srpnja preuzeti gradilište i 'od toga trenutka sat počinje odbrojavati ugovoreno vrijeme za izgradnju koje je kao što je poznato 36 mjeseci'.

- Uvjereni smo da će kineska kompanija završiti most u previđenom roku i s najboljom kvalitetom', kazao je kineski veleposlanik koji se osvrnuo i na priče u hrvatskoj javnosti o tome koliko će kineskih radnika doći u Hrvatsku i sudjelovati u izgradnji mosta.

- Rekao bi da to ovisi o potrebama same gradnje. Ako se ne želi da se probiju rokove onda hrvatska vlada treba osigurati dovoljno radnika na gradilištu mosta. S druge strane Kina ne dolazi raditi most kako bi osigurala posao za svoje radnike. Mi stvaramo preko 30 milijuna radnih mjesta za naše radnike kod kuće svake godine tako da ne dolazimo ovdje stvarati radna mjesta za Kineze. Želimo zaposliti što je moguće više lokalnih radnika na gradnji mosta posebno stručnih radnika, ali problem je s time taj što kad je objavljen oglas o zapošljavanju, ljudi nisu odgovorili pozitivno ili uopće. Možda plaća nije dovoljno atraktivna, ili su više okrenuti prema turizmu nego izgradnji mostova', zaključio je Hu Zhaoming.

Oleg Butković wrote:
O taksistima koji za ljetnih mjeseci dolaze raditi na splitsko područje iz drugih dijelova Hrvatske rekao je kako je novim Zakonom o cestovnom prijevozu liberalizirano taksi tržište.

"Taj zakon je omogućio da svi mogu raditi pod jednakim uvjetima i po jednakim pravilima i mislim kako je to dobra stvar jer smo dobili mogućnost da mladi ljudi iz drugih dijelova Hrvatske mogu raditi ovdje, a ne odlaziti iz Hrvatske. To znači kako ovaj zakon ima i demografsku mjeru", istaknuo je Butković.

Po njegovim riječima, proteklih godina, prije donošenja novog zakona, postojao je problem ilegalnih taksista te je u tom kontekstu spomenuo Uber. Na upit kako komentira zabrinutost taksista na hrvatskim otocima da bi im posao mogao biti ugrožen zbog dolaska taksista iz europskih zemalja, ministar je odgovorio kako razumije takvu bojazan zbog specifičnog života na otocima, ali, po njegovim riječima, na otoke neće dolaziti raditi taksisti iz europskih zemalja.

"Neće nitko doći, primjerice, iz Austrije na naše otoke raditi kao taksist jer nije to veliko i interesantno tržište. Moja je poruka taksistima na otocima - ne trebate se bojati, radite svoj posao i niste ugroženi", rekao je ministar Butković na okruglom stolu u Splitu na kojem se raspravljalo o ljetnim prometnim izazovima u turističkim gradovima koji je organizirala "Slobodna Dalmacija".

Kod Hakikija wrote:
Burek na Dolcu, mjesto koje slovi po najboljem bureku u metropoli, svojim gostima najavili su kako su prisiljeni raditi u samo jednoj smjeni.

- Radi manjka radne snage radimo jednokratno do 14 sati - natpis je koji stoji na njihovom ulazu.

Da traže radnike oglasili su i na društvenim mrežama. U oglasu za posao napisali su kako traže osobu koja bi bila za pultom i prodavala bureke, čistila stolove i terasu.

Nude plaću od 4000 kuna, ali očito u ovo doba godine nezaposlenima ipak primamljivije ponude stižu s juga gdje je sada velika potraga za sezonskim radnicima.

ICT HUP-ovci wrote:
"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

Ivica Brkljača wrote:
Očito je da promjene na tržištu rada utječu na cijenu samog rada. Snažan pad nezaposlenosti (prouzročen emigracijom dijela stanovništva), uz sve izraženiju potražnju za radnicima (zbog općeg rasta gospodarstva), gura plaće prema gore.

Plaće stoga rastu u gotovo svim djelatnostima, no kod djelatnosti u kojima postoji najveća potražnja (ili je pak najizraženiji manjak radne snage) dolazi i do najsnažnijeg rasta plaća.

Na kraju spomenimo i kako je očito da je niska zaposlenost jedna od najvećih strukturnih boljki Republike Hrvatke.

Ako gornjoj brojci zaposlenih u pravnim osobama dodamo i zaposlene u obrtu i samostalnim djelatnostima, dolazimo do podatka da je u Hrvatskoj (legalno) zaposleno oko 1,3 milijuna ljudi (broj je nešto veći na vrhuncu turističke sezone).

Zato su nužne politike koje će potaknuti dulje ostajanje u radnom odnosu, koje će ukinuti ograničenja ljudima koji žele raditi ili dodatno zaraditi (bez gubitka stečenih prava, poput umirovljenika) te što je moguće više reducirati porezne i kvaziporezne namete koji destimuliraju (legalni) rad.

Slobodna Dalmacija wrote:
Nasilni ugostitelj s Mljeta Vicko Sršen 'Konki' (43) proteklog je vikenda prvo svojim Lada Niva vozilom pokušao s uske otočne ceste izgurati Citroen Berlingo kojim je upravljao njegov susjed Zoran Luković 'Zuko', a potom je, kao u horor-filmu na njega nasrnuo i motornom pilom.
Samo je stjecaj sretnih okolnosti Lukovića i njegove prijatelje iz Splita spasio od stravične smrti.
(...)
Sršen se, navodno, nije bunio nego je pošao s pripadnicima Pomorske policije u Dubrovnik gdje je, nakon operativne istrage priveden u Državno odvjetništvo, da bi mu potom sudac istrage dubrovačkog Županijskog suda uzbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke odredio istražni zatvor.

Navodno je Sršen 'pukao' jer su ga taj dan napustili kuhar i konobari, dok mještani tvrde da nije čudo jer ih loše plaća te je mnogima ostao dužan.

Nikola Velicki wrote:
A problem radne snage?

- Sada smo kao država i kao gospodarstvo u cjelini suočeni s vrlo neugodnim i možda najopasnijim problemom do sada, a to je radna snaga i odlazak ljudi. Tu je najveća ugroza upravo za poljoprivredu, sela, ruralne krajeve koje, nažalost, rapidno gubimo. Država svojim mehanizmima od poreznih rasterećenja, posebnog tretmana takvih krajeva ali i posebnog tretmana domaćih poljoprivrednih proizvoda na tržištu općenito treba intervenirati, i to poprilično hitno. Tu stvari, nažalost, mogu biti nepovratne. Vrlo zahtjevna i relativno niskoprofitabilna djelatnost poput poljoprivredne će se, za razliku od primjerice turizma, vrlo teško nositi s takvim izazovima te, kao i u drugim zemljama EU, država svojim intervencijama, naprosto, mora zadržati sela i ljude u poljoprivredi. Gubitak sela, ljudi i domaće poljoprivrede najlošije je što si jedno ozbiljno društvo i gospodarstvo može dopustiti. Za to ne postoji cijena.

Glas Slavonije wrote:
Nakon otvaranja granica i tržišta rada Same Deutz Fahr Žetelice suočene su s problemom pronalaženja kvalificirane radne snage. Gotovog kadra teško je pronaći na tržištu rada, posebice zavarivača, lakirera i CNC operatera. Stoga su na određeno vrijeme zapošljavali i radnike s određenim iskustvom koji imaju bar minimalno znanja na tom području. Uz probni rad od mjesec ili dva obučavali su se pod nadzorom kvalificirane osobe koja vodi taj posao, a nakon obuke su i certificirani. Dugogodišnji sezonci već su bili izgubili svaku nadu će dobiti stalan posao, što je do prije nekog vremena bilo ravno dobitku na lotu, a sada su konačno dobili ugovore za stalno, što im jamči određenu sigurnost i otvara druge mogućnosti koje do sada nisu imali.
(...)
- Već smo u protekle dvije godine zapošljavali dio radnika na neodređeno vrijeme, ali ove smo godine odlučili za stalno zaposliti oko 50 novih radnika. U razdoblju od siječnja do kraja lipnja već smo zaposlili 25 radnika, a preostalih 25 ugovore o radu na neodređeno vrijeme dobit će početkom rujna. I odlučili smo povećati im plaće za 15 do 20 posto. Želimo svoje kvalitetne sezonske radnike zadržati u našoj tvrtki, a samim tim pridonijeti i smanjenju odljeva radnika s ovog područja - kaže generalni direktor Damir Kobaš.

Višnja Starešina wrote:
Kada bi pomirljivom zajedničkom sjednicom o demografiji premijer i Predsjednica uistinu barem malo zaustavili pražnjenje države i iseljavanje onih koji bi trebali biti temelj hrvatskog razvoja, opet nitko sretniji od mene. Ali iseljavanje ne mogu zaustaviti drukčije mjere, već drukčije upravljana država. I tu dolazimo do ključnog problema. Naš državni vrh uopće ne želi vidjeti da je problem u njemu. Već ga vidi u nama. I spreman nam još jednom objasniti… Sve dok i mi ne povjerujemo kao što u njemu vjeruju. Ispada da smo mi ‘nevjernici’ jedini neprijatelj. Zapreka pobjedi samoobmane.

Siniša Marović wrote:
Kako bismo se i osobno uvjerili u tu priču o nevjerojatnom otočkom ekonomskom čudu, reporteri 100posto zaputili su se na Brač. Postira, malena općina udaljena desetak minuta vožnje od trajektne luke u Supetru, dočekala nas je puna gostiju. A u njoj mladi, 28-godišnji općinski načelnik Siniša Marović, zovu ga u mjestu još i Šime.

„Je, točno je. Nema radnika. Kronično nam ih nedostaje, i to ne samo u ugostiteljstvu. Trebaju nam građevinari, radnici u industriji, jedva smo našli dvije odgajateljjice za novoizgrađene jaslice…“, referira u dahu načelnik Marović.

PIK Vinkovci wrote:
- Zbog nedostatka radne snage danas su u PIK-u Vinkovci drastično smanjene površine zasijane sjemenskim kukuruzom. Od nekadašnjih 100 do 150 hektara, danas se sjemenski kukuruz sije na samo 30 hektara. Radnika nema, nekada su na tome poslu uglavnom radili srednjoškolci, ali i odrasli sezonski radnici. Danas se radnika za ovaj posao ne može naći ni na Zavodu za zapošljavanje. Ipak, ove se godine za taj posao prijavilo 30 srednjoškolaca, što je dobro s obzirom na to da se prošle godine prijavilo samo njih četvero - kažu u PIK-u Vinkovci, dodajući kako je dnevnica 150 kuna za osam sati rada, pa je i to možda potaknulo sezonce da se prijave. Nekada je, kažu u PIK-u, u tim sezonskim poslovima radilo 150 do 200 radnika. Iako je konstruiran stroj za kidanje metlica, zemlja je prevlažna, a metlice rastu brže i prerastu visinu na koju je namješten stroj, a on se ne može prilagođavati visini.

Novi list wrote:
Nedostatak kadrova ponajprije se održava na kvalitetu usluge. Tako se može vidjeti kako na kupalištu petozvjezdanog opatijskog hotela gosti sami postavljaju suncobrane i ležaljke, kako predugo čekaju na ugostiteljsku uslugu....

Nedostatak radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva ključan je problem ove turističke sezone na hrvatskoj obali Jadrana. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traga se za još nešto manje od 15.000 radnika. Najtraženiji su prodavači, konobari, čistačice...

Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da na području Opatijske rivijere neki ugostitelji skraćuju radno vrijeme u »srcu« turističke sezone, zatvaraju kuhinje pa čak i cijele objekte jer ne mogu naći adekvatnu radnu snagu. Nedostatak kadrova ponajprije se održava na kvalitetu usluge. Tako se može vidjeti kako na kupalištu petozvjezdanog opatijskog hotela gosti sami postavljaju suncobrane i ležaljke, kako predugo čekaju na ugostiteljsku uslugu...
(...)
– Proces zapošljavanja stranaca je predug, traje i po nekoliko tjedana. Treba ga pojednostaviti, ubrzati i pojeftiniti. Smatram da je sada, u trenutku kada kronično nedostaje radne snage, pravo vrijeme da se potpuno liberalizira tržište radne snage i to na način da se domaćem čovjeku omogući da radi dva i više poslova, odnosno da mu se omogući da stupa u radni odnos s više poslodavaca. Tom maksimalnom liberalizacijom na domaćem tržištu pronašli bi one koji žele više raditi i zaraditi i osigurali bi potrebnu radnu snagu.

Naši ljudi ne odlaze u Irsku zato da bi gore radili 5-6 sati dnevno, oni odlaze gore raditi 12 do 15 sati, da bi za to bili plaćeni i zaradili – govori Mauricio Počekaj, predsjednik Udruženja obrtnika Opatija-Lovran-Matulji-Mošćenička Draga navodeći kako je na području Opatijske rivijere bilo podosta interesa za zapošljavanje žitelja Bosne i Hercegovine i Makedonije. Međutim, dodaje, kako se često događalo i kako su na rad stigli potpuno neadekvatni radnici te su zbog toga poslodavci prisiljeni ponavljati dugotrajan proces zapošljavanja stranaca.

novac.jutarnji.hr wrote:
Zbog dobrih poslovnih rezultata na početku sezone Valamar Riviera je odlučila svojim zaposlenicima isplatiti dodatnih 300 kuna neto. Novčanu stimulaciju će dobiti svi djelatnici koji su bili u radnom odnosu najmanje 15 kalendarskih dana u srpnju, uključujući učenike i studente. Valamar Riviera, inače, ove godine zapošljava 6600 djelatnika.

Ivan Bosančić wrote:
Koji su veći projekti još u planu?
- Planiramo još niz projekata i to mi daje nadu da ćemo učiniti ono što mi je primarni cilj – zaustaviti iseljavanje iz našeg grada i nadati se povratku obitelji koje su, nažalost, zbog nedostataka posla otišle. S druge strane, treba biti realan jer ulaskom u Europu migracije mladih promjena su koja se morala očekivati i koja će biti izražena uvijek, no važno je da nam se mladi, ako i odu u Europu obrazovati se i usavršavati, na kraju ipak vrate i obitelj zasnuju u našem gradu, i da im ovdje bude osigurana budućnost. To ćemo moći kada se gospodarstvo potpuno pokrene, a s obzirom na pozitivne pomake, nadam se da će uskoro i to vrijeme doći.

Večernji list wrote:
a burzi rada registrirano je 137 tisuća nezaposlenih radnika - a tako mali broj nezaposlenih posljednji je put zabilježen u Hrvatskoj prije 30 godina, u ljeto 1988. godine! Stoga ne čudi da nema naselja uz obalu koje ne traži radnika više, a dobrodošli su srednjoškolci i studenti samo kako bi se izgurala sezona čiji se vrhunac očekuje u narednih mjesec dana. Zaposlenost u zemlji u posljednjih godinu dana porasla je za 29 tisuća, a u odnosu na stanje koje smo imali uoči ulaska u EU prije pet godina, danas je u Hrvatskoj zaposleno 55 tisuća radnika više.

poslovni.hr wrote:
Iz Hrvatske je tijekom prošle godine u inozemstvo iselilo više od 47.000 ljudi, dok je u Hrvatsku iz stranih zemalja doselilo nešto više od 15.000 ljudi, što znači da je Hrvatska samo zbog migracija stanovništva u 2017. godini ostala bez gotovo 32.000 stanovnika, odnosno grada veličine Koprivnice.
(...)
Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je minus 16.921 osobu, što je grad veličine Samobora.

telegram.hr wrote:
Reportaža s istoka zemlje gdje je prije 9 godina izgrađena nova škola; danas u nju ide dvoje djece
Istok Hrvatske pretvara se u demografsku pustinju, Hedl donosi priču iz nekoć živahnog Šarengarada na Dunavu

PIŠE: DRAGO HEDL
FOTO: VJEKOSLAV SKLEDAR
Drago Hedl i Vjekoslav Skledar donose fotoreportažu iz Šarengrada, iznimno lijepog mjestašca na Dunavu. Za današnje prilike zvuči nevjerojatno, ali tamo su 1920. radila 72 obrta, banka i štedionica. Danas je ostalo jedva 400 ljudi, bježe i oni koji imaju siguran, državni posao; posljednjih je mjeseci, recimo, otišlo sedmero policajaca. U susjednom Mohovu prije 9 godina izgrađena je nova škola, za dva i pol milijuna kuna, u kojoj sada sjede samo dva učenika

Slobodna Dalmacija wrote:
Najveći problem poslovanja ovogodišnje turističke sezone, a to je svakako nedostatak radne snage, najviše će doći do izražaja u idućih pet tjedana najintenzivnijeg dijela turističke sezone, pa Sindikat turizma Hrvatske procjenjuje da će u tom razdoblju u različitim djelatnostima ugostiteljsko-turističkih usluga u obrtima i tvrtkama nedostajati oko 10 tisuća radnika.
Tu činjenicu potvrđuju svakodnevni oglasi i potraga za radnicima koji ne jenjavaju ni na polovici srpnja, a najveće probleme trenutno imaju restorateri, ugostitelji i barovi u potrazi za "bijelim bluzama", hoteli najviše traže sobarice, a obiteljski iznajmljivači osobe koje bi čistile i održavale sve brojnije apartmane. Sve u svemu, u špici turističke sezone više se ne traži samo stručni ugostiteljski kadar, nego – bilo kakav kadar.

- Mi dobivamo s terena informacije iz velikih hotelsko-turističkih kuća koje lošije plaćaju svoje radnike da im sobarice ne žele više raditi za 3,5 do 4 tisuće kuna, nego daju otkaz i idu čistiti apartmane. Kažu da im je tu zarada veća, ali to nije stalni posao i nema plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. No, mlađi ljudi ne misle o tome, nego idu tamo gdje im je bolje plaćeno, a to je loše za kvalitetu usluge – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.