Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Ne znam sto si time htio reci: Hrvatce koje odsele u NL ne ‘pozgodne’ odjednom samom tom cinjenicom. (Po broju i cijeni ‘napuvanih’ djelova tijela egzodus bi prje trebao put Srbije )
Ili si mislio na strankinje sa plavi ajs?

Monsignor.m wrote:

RealBear wrote:
* Unutarnja migracija iz pasivnih krajeva prema aktivnim (trenutno se događa, vidimo po rastu cijena najma u Zagrebu recimo)

Mnijem da je rast cijena najma u Zagrebu više uzrokovan turizmom i dnevnim najmom, adventima i pizdarijama nego rastom broja stanovnika.

Po DZS podacima (koji broji samo one koji su prijavljeni +12 mjeseci) imamo da je neto doseljavanje u Zagreb iz drugih županija za 2017. bilo 4.100, a recimo 2012. je bilo 1.800.

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Gradovi%20u%20statistici.xlsx

Moramo ovdje pridodati i doseljavanje iz inozemstva (duže od 12 mjeseci) za 3.715.

Koliko je dodatno sezonaca što iz drugih županija, što iz inozemstva koji rade pritisak na cijene najamnina teško je reći, ali vjerojatno ima i tu barem koja tisuća.

S druge strane, "službeno" iseljavanje u inozemstvo iz Zagreba je bilo 6.814, odnosno imamo neto iseljavanje u inozemstvo od 3.100.

Ako pretpostavimo da je većina od ovih 3.100 Zagrepčani koji su živjeli s roditeljima u Zagrebu, što se tiče "oslobađanja" stambenog prostora na njih ne možemo računati.
To još više vrijedi za one koji se nisu odjavili a zapucali su u Irsku recimo, dok "izaslani radnici" uopće ne sudjeluju na strani ponude.

Rekao bih da imamo oko 5 tisuća ljudi godišnje dodatnog pritiska (Zagreb ima relativno blag negativan prirodni priraštaj, "samo" -750 za 2017. godinu) dominatno zbog činjenice što ovi koji doseljavaju u Zagreb vrši pritisak na cijene najma/nekretnina, a ovi domaći koji odseljavaju iz Zagreba puno manje "oslobađaju" prostor jer su većinom živjeli s roditeljima.

Mislim da se AirBnb i slično ograničeno samo na centar i da se ne može mjeriti s ovim brojkama.

BTW, činjenicu da unutač epskom "egzodusu" iz pasivnih krajeva prema vani, imamo i bježaniju prema aktivim područjima unutar Hrvatske što dodatno potpomaže dezombifikaciju i deruralizaciju, rijetko tko spominje osim nas ovdje. Čudi me to za hrvatske veleuvažene stručnjake i akedemike.  

Osim Zagreba i Zagrebačke županije, imamo doseljavanje i u Istarsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Stanovnistvo%20-%20pregled%20po%20zupanijama.xlsx

Šta reći nego... Živio "egzodus"!!!        

MareCar wrote:jedini izuzetak tome su skilled. Ali to nije masa.

Tisuću godišnje u Halandijum i ja sretan jer to znači da su brojke o usporavanju "egzodusa" u Njemačku puno benignije ako promatramao ukupan "egzodus".

marcuscato wrote:Ne brini medo, bit će kišno ljeto da rashladi pregrijanu ekonomiju.

Kišno ljeto je dobro, globalna resesija je bolja

Globlna ‘resesija’ nije na gumb. Takodjer prethodna recesija/recesije ne govore nista niti o ciklusu u kojemu smo niti o buducim ciklusima. Ne zna se koliko ce pojedini ciklus trajati. Prethodni ciklusi daju neku ideju kako ce to izgledati, ali garancije kada je pravo vrijeme i kada je ciklus ‘zreo’ za novu recesiju - nema.

Ok, usporava i imali smo veliki povratak volatilnosti, to jos uvijek nista sa sigurnoscu ne govori. Samo da su ‘godine debelih profita’ i neprekinutog, gotovo linearnog rasta iza. Masa je negativnih indikatora/prediktora i alltime highs. Inkopers opreznost s narudzbama. Nervoza je donekle prisutna. Ali sentiment izgleda jos uvijek bitno ne steka, kao ni pohlepa: only sky is the limit. (Toliko o kreditima gradjanstvu)

To sto u RH apetiti ne prestaju iako se globalno pojavljuju razlozi za brigu je, mensecini, ‘isto ‘delayed’ kao i ostatak oporavka sto nam je bio delayed (kaskamo). U odnosu na ostale clanice EU.

Trenutacna geopoliticka situacija je takva da okidac moze biti bilo sto bilo kada. To sto je ovo najdulji period rasta isto ne znaci nista. Da je trenutacna geopoliticka sotuacija bolja, bila bi i globalna ekonomija. Sto u biti znaci da, u odnosu na taj hipotetski scenario, vec podbacuje u odnosu na potencijal (manje divlja) i da je potencijal veci. Da nije bilo trumpa brexita kine itd, mozda bi balonce bilo veće ili vec puklo do sada. (Naglasavam po hipotetskom scenariju.)

Imati cash (ako si se izlozio prodajom stana ili nesto, da bi cekao veliki pad) u uvjetima danasnje kamate je gubitak. Ali jos uvijek nije tolika drama jer inflacija nije neka. (Ono: tko bi rekao da ce u 2018., i nakon svih intervencija banaka, obveznice i obveznicki defenzivni fondovi (koje btw nisam imala) spasavati stvar :eek:) Oportuno gubis samo ako si bearish, a znacajno potrgne prema gore (no taj period je smo rekli izgleda prosao) Akonista: ako imas dobre zivce i mozes podnijeti rizik i evt gubitak, moglo se i zadnjih pola godine iskoristiti na momente prilicno bericetnu voznju. I generalno zaradjivati na volatilnosti. (Mislim kad je year to date cak i DBK par puta uzletio, sve smo rekli :s :p)

Ako pak gledas na duze staze: za 80%prinosa zadnjih 30 godina trebao si biti ulagac samo 18 dana. A za 90% 25. Ili tako nesto. Cak ako sam i zaboravila tocne brojke, razumijes me sto zelim reci. Jako je tesko pogoditi tih 18/m ili 25 dana, ali ako si generalno ulagao u tom periodu (a ne ulazio-izlazio birajuci periode najvecih skokova, sto je nemoguce 100% konsekventno predvidjeti), jos uvijek si u boljoj situaciji nego da nisi ulagao. Prema tome o cemu govorimo?

Tako da nije naodmet imati neku viziju (i dio imovine kojim se planira dugorocno) i ne stresirati previse hoce li vise zviznuti.

Takodjer jos jedan detalj o timingu: sto je to pravi monenat? Pravi momenat je za nekog prodaj skupo kupi jeftino. Ajde sad uzmi moju situaciju. Prije nesto vise od 1/2 godine je pravi momenat za mene dosao logikom: (kraj 9. mjeseca pocetak 10.,) nemas vise sta cekatis, sve ti treba sada i odmah, jer spasavas glavu. I jos sam i ponesto zaribala jer sam zbog shocka pobrkala/zaboravila passworde nekih racuna kojih reaktivacija nije moguca internetom, nego treba otici podici, sto nisam bila odmah u mogucnosti. Pa je dio isao s delayem od prestrasnih tjedan-dva i u momentu koji nije vise bio povoljan. Je li to idealna situacija=optimum? Za (tog nekog hipotetskog) tebe nije, za mene - je. Jer su drugacije okolnosti.

Ako pak (tjedan dva tri pet kasnije) izgleda da je iminentna opasnost prosla, ali to opet nije sigurno, a PRILIKA je: sta uciniti? Uletjeti ili i dalje cekati. Ili ‘razlomiti’ sansu/rizik pa uletjeti s npr pola (ili neki drugi omjer)? Ako si, opet par mjeseci dalje zaradio na rastu indexa, da li opet likvidirati i cekati allmighty reSesiju ili ne? Pitanje je sad. Sta ako pozitivni trend probije sva moguca racionalna ocekivanja i cash u iduce 3-4 godine ispadne pusiona. A s druge strane mozda ti zatreba za lijecenje? Sve su to individualne okolnosti koje odredjuju je li nesto ispalo dobro ili ne.

Masu je varijanti, za svakog vrijedi samo njegova osobna situacija(=zivotna istina). A pad ce doci, no worries, nijedan ciklus nije beskonacan. Samo ljudska pohlepa.

Kladim se da pohlepa u RH bez problema prebaci spomenuti situaciju iz 2006-8. Je bilo bi bolje da ne bude kriza kao prosla, i da ju se ‘prehoda’ kao blazu gripu. No, s druge strane postoji podjednaka vjerojatnost da ce ovaj optimizam nastaviti i prebaciti neslavne prijerecesijske cifre.

Takodjer od 2008 je proslo 11 godina, a od dotcom 18-19 i kudikamo smo vise svi informatizirani/automatizirani nego onda. Sta ako je situacija nakon 2008. postala novo normalno, digitalni domino efekt: automatizacijom sentimenta izmjenicno orkanski visovi i marijanski ambisi?

Zaboravih reci da sam stara konzerva i 11(!) godina nakon prosle krize - no waaay! cuvam pare iako sam svjesna svega gore napisanoga

MareCar wrote:Kladim se da pohlepa u RH bez problema prebaci spomenuti situaciju iz 2006-8.

Mare, na što točno misliš ovdje?

Pa konkretno sam mislila na kredite gradjanstvu i financiranje skupog drzavnog aparata i njihovih prohtjeva bez da se to jasno moze razluciti koliko su neracionalni i koliko su im porasli apetiti, jer to prikriva rast financiran iz potrosnje.

Medjutoa kada pitanje dodje iz tvojih usta........ eeeee to je sad vec jedna posebna, fina razina cinizma. Evo ga placem ko black swan 2~

RealBear wrote:

Monsignor.m wrote:

RealBear wrote:
* Unutarnja migracija iz pasivnih krajeva prema aktivnim (trenutno se događa, vidimo po rastu cijena najma u Zagrebu recimo)

Mnijem da je rast cijena najma u Zagrebu više uzrokovan turizmom i dnevnim najmom, adventima i pizdarijama nego rastom broja stanovnika.

Po DZS podacima (koji broji samo one koji su prijavljeni +12 mjeseci) imamo da je neto doseljavanje u Zagreb iz drugih županija za 2017. bilo 4.100, a recimo 2012. je bilo 1.800.

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Gradovi%20u%20statistici.xlsx

Moramo ovdje pridodati i doseljavanje iz inozemstva (duže od 12 mjeseci) za 3.715.

Koliko je dodatno sezonaca što iz drugih županija, što iz inozemstva koji rade pritisak na cijene najamnina teško je reći, ali vjerojatno ima i tu barem koja tisuća.

S druge strane, "službeno" iseljavanje u inozemstvo iz Zagreba je bilo 6.814, odnosno imamo neto iseljavanje u inozemstvo od 3.100.

Ako pretpostavimo da je većina od ovih 3.100 Zagrepčani koji su živjeli s roditeljima u Zagrebu, što se tiče "oslobađanja" stambenog prostora na njih ne možemo računati.
To još više vrijedi za one koji se nisu odjavili a zapucali su u Irsku recimo, dok "izaslani radnici" uopće ne sudjeluju na strani ponude.

Rekao bih da imamo oko 5 tisuća ljudi godišnje dodatnog pritiska (Zagreb ima relativno blag negativan prirodni priraštaj, "samo" -750 za 2017. godinu) dominatno zbog činjenice što ovi koji doseljavaju u Zagreb vrši pritisak na cijene najma/nekretnina, a ovi domaći koji odseljavaju iz Zagreba puno manje "oslobađaju" prostor jer su većinom živjeli s roditeljima.

Mislim da se AirBnb i slično ograničeno samo na centar i da se ne može mjeriti s ovim brojkama.

BTW, činjenicu da unutač epskom "egzodusu" iz pasivnih krajeva prema vani, imamo i bježaniju prema aktivim područjima unutar Hrvatske što dodatno potpomaže dezombifikaciju i deruralizaciju, rijetko tko spominje osim nas ovdje. Čudi me to za hrvatske veleuvažene stručnjake i akedemike.  

Osim Zagreba i Zagrebačke županije, imamo doseljavanje i u Istarsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Stanovnistvo%20-%20pregled%20po%20zupanijama.xlsx

Šta reći nego... Živio "egzodus"!!!        

Ajoj, koja pretpostavka (fhr stil at its finest ) - netko tko ne zna sam ni gace oprat, vec mu sve mama radi ce ici seliti u Galwaye, Groningene ili Wuppertale?!? Zapravo je suprotno, ekipa u unajmljenim stanovima je ona koja se radje odlucuje na odlazak... Odseljavanje iz Zagreba nije samo od ljudi kojima roditelji imaju stanove u Zagrebu, a sto je s onom gomilom ljudi koja je dosla iz provincije na studij/rad

Ipak, uglavnom bi se slozio da je efekt porasta vise posljedica kratkorocnog najma nego ukupnog doseljavanja.

Airbnb moze biti ogranicen samo na centar (a i to je dvojbeno, ide relativno ok i na Krugama ili Tresnjevci), ali njegov efekt je znacajan za cijeli grad (i na cijene za kupnju i za najam).

Prvo - povecava atraktivnost stanova u centru (desetljece ih je skoro bilo nemoguce prodati do nedavno), u vecini slucajeva se prodajom opet kupuje stan u Zagrebu (selidba iz uzeg u siri centar), vise nego u normalnim situacijama kada se mozda seli negdje drugdje.

Drugo - eliminira sa trzista stanove za studente/mlade radnike iz sireg centra (a godinama je dobar dio stanova u centru bio u takvom najmu - ordinacije i uredi nisu rentali nista osim prizemlja i prvog kata, a vecina zgrada je 3-4-5 katova). Ti studenti onda traze stanove u siroj tramvajskoj zoni, rade pritisak na istu ponudu.

MareCar wrote:Pa konkretno sam mislila na kredite gradjanstvu i financiranje skupog drzavnog aparata i njihovih prohtjeva bez da se to jasno moze razluciti koliko su neracionalni i koliko su im porasli apetiti, jer to prikriva rast financiran iz potrosnje.

Medjutoa kada pitanje dodje iz tvojih usta........ eeeee to je sad vec jedna posebna, fina razina cinizma. Evo ga placem ko black swan 2~

Niš' nisam skužila ovo o cinizmu...  


Evo nam se Brkljača malo raspisao o rastu BDP-a i strukturi, nije loše malo napraviti rezime di smo bili 2008. i di smo danas.

Bero wrote:
Naglasio je da je vlada povećala najveće plaće, one iznad 18 tisuća kuna neto, pri čemu su, smatra, potpuno promašili ciljanu skupinu liječnika, medicinskog osoblja, inženjera i informatičara. U SDP-u stoga smatraju da HDZ-ova vlada ne vodi politiku plaća koja bi osnažila položaj građana s nižim primanjima i onih koji predstavljaju ugroženu srednju klasu

Bernardić je ponovio da je model koji predlažu baziran na povećanju osobnog neoporezivog odbitka sa sadašnjih 3800 na 5000 kuna, a ukupan trošak na razini je dvije milijarde kuna i opteretio bi ponajprije lokalne proračune. Jedinicama lokalne samouprave prepustio bi se ukupni porez na dohodak, dodatnih 17 posto, a sredstva za fiskalno izravnanje osigurala bi se iz ostalih poreznih prihoda državnog proračuna.

Bome, i Bero je skužio kako se zaustavlja "egzodus"

Jesmo li ikada gledali Kanadu?

https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/corporate/reports-statistics/statistics-open-data.html

Novi Permanent residents - hrvatski drzavljani

2015 505
2016 630
2017 580
2018 535

Nije mali broj... Ono sto ne mogu naci je temporary residence (sto bi isto bilo zanimljivo vidjeti).

EDIT: JuEsEj

https://www.dhs.gov/immigration-statistics/yearbook/2017/table2

Kod njih je fakat zero-fucks given oko kako se zove koja drzavica (Imaju jos i Austro-Ugarsku, Cehoslovacku...) pa su brojevi za last country of residence Yugoslavia, permanent resident status:

2015 4721
2016 5392
2017 4966

1/3 Hrvatska? Ili 1/4?

Index.hr wrote:
"Imamo svoje aktiviste na terenu koji su u komunikaciji s mjesnim zajednicama. Radili smo istraživanje socijalno ugroženih obitelji i iz prve ruke vidjeli da ljudi masovno odlaze. U pitanju su egzodusi", rekla je za avaz.ba Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak.

Najviše odlaze ljudi iz Hercegovine

Najviše ljudi odlazi s područja Hercegovine, odnosno Stoca, Čapljine, Ljubuškog, Međugorja, Mostara te Konjica. Također, odlasci su zabilježeni u Glamoču, Bosanskom Grahovu, Livnu, Drvaru i Kupresu.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/ljudi-masovno-bjeze-iz-bih-u-6-mjeseci-otislo-ih-je-30000-ovo-je-egzodus/2091501.aspx

Ukratko, najviše odlaze oni koji bi prirodno "egzodirali" u Hrvatsku.

Monsignor.m wrote:

novilist.hr wrote:
Cijena sata čišćenja apartmana na Opatijskoj rivijeri iznosi od nekih 65 do 75 kuna, a prema informacijama s terena, ona se u Dubrovniku popela na 100 kuna po satu.

Cijena fizičkog rada premašila je cijenu većine intelektualnih usluga i zato oni koji su se godinama školovali i završavali fakultete s pravom govore o tom kaosu na tržištu rada na kojem fizikalci zarađuju znatno više, a stručnost i obrazovanje nije cijenjeno, odnosno potpuno je neadekvatno plaćeno.

Vlasnici apartmana na Opatijskoj rivijeri za čišćenje apartmana i kuća za odmor po satu plaćaju najčešće 70 kuna. Navode da bi taj iznos u sezoni mogao i porasti, s obzirom na to da radne snage nema dovoljno.

   

http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1585/Cijene-ciscenja-apartmana-skocile-do-neba-a-podivljale-i-cijene-vrtlarskih-usluga?meta_refresh=true

Nije da nismo očekivali, nije da nismo "s voljom i na vrijeme najavili", ali ipak frapira koliko su Hrvati ostali iznenađeni, zapanjeni i uvređeni s ovim uvođenjem zakona punude i potražnje na tržištu radne snage od strane "egzodusa".    

Za sva zanimanja kod kojih radnici posjeduju globalno utrživa znanja i vještine (odnosno mogu stići i uteći u "egzodus") vrijede "nova" pravila.

Ta nova pravila direktno utječu na urušaj "uhljebničko-rodijačke" paradigme i uvodi konačno tržišne odnose i u Hrvatsku.

Što se prije priprema na "kreativnu destrukciju" i nove odnose snaga koje "egzodus" katalizira bit će im bolje.

Ali budimo realni, trebat će im barem još 5 godina da shvate da nema više povrataka na staro, pa nam nema druge nego se dotad zabavljati i nazdravljati "leleku i kuknjavi".  

Lebowski wrote:
Ajoj, koja pretpostavka (fhr stil at its finest ) - netko tko ne zna sam ni gace oprat, vec mu sve mama radi ce ici seliti u Galwaye, Groningene ili Wuppertale?!? Zapravo je suprotno, ekipa u unajmljenim stanovima je ona koja se radje odlucuje na odlazak... Odseljavanje iz Zagreba nije samo od ljudi kojima roditelji imaju stanove u Zagrebu, a sto je s onom gomilom ljudi koja je dosla iz provincije na studij/rad

Ipak, uglavnom bi se slozio da je efekt porasta vise posljedica kratkorocnog najma nego ukupnog doseljavanja.

Airbnb moze biti ogranicen samo na centar (a i to je dvojbeno, ide relativno ok i na Krugama ili Tresnjevci), ali njegov efekt je znacajan za cijeli grad (i na cijene za kupnju i za najam).

Prvo - povecava atraktivnost stanova u centru (desetljece ih je skoro bilo nemoguce prodati do nedavno), u vecini slucajeva se prodajom opet kupuje stan u Zagrebu (selidba iz uzeg u siri centar), vise nego u normalnim situacijama kada se mozda seli negdje drugdje.

Drugo - eliminira sa trzista stanove za studente/mlade radnike iz sireg centra (a godinama je dobar dio stanova u centru bio u takvom najmu - ordinacije i uredi nisu rentali nista osim prizemlja i prvog kata, a vecina zgrada je 3-4-5 katova). Ti studenti onda traze stanove u siroj tramvajskoj zoni, rade pritisak na istu ponudu.

Ovdje imaš da se broj postelja kod privatnih iznamljivača povećao za cca 1.500 u prošloj godini

http://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2017/turizam%202017/Turizam%20XII.%202017%20_web%20.xlsx
http://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2018/turizam%202018/Turizam%20XII.%202018_web.xlsx

To su puno manje brojke nego što je neto doseljavanje u Zagreb (bilo iz hrvatskih "pasivnih" krajeva bilo iz inozemstva), dakle nema dominantan utjecaj.

Što se tiče iseljavanja iz Zagreba u inozemstvo, ako isključimo one koji su se doselili u Zagreb bilo kao studenti bilo kao radnici (pa su samim tim većinom podstanari), po mojoj procjeni ostaje cca 3.000 "rođenih" Agramera koji su dali "petama vjetra".

Po meni od njih je barem 2/3 živjelo s roditeljima, ne vidim zašto bi ta brojka bila kontraverzna.

To je jako velik broj, za povecanje u jednoj godini (ne mogu sada naci, ali vjerojatno je jos veci porast bio '16 na '17) . I mijesas cinjenicu da se u Zagreb moze doseliti - kod rodbine, u unajmljeni stan, a da je tek nakon dosta godina pritisak na kupnju stanova. Dok prenamjena stanova uvijek ukljucuje vlasnike... Takodjer neto doseljavanje u Zagreb je pozitivno desetljecima, te je cak i u vrijeme najveceg pada cijene stanova bilo pozitivno, kako bi sada imalo dominantan utjecaj na cijene nekretnina? Od 2011 do 2015, ta neto razlika raste drasticno, a cijene imaju najveci pad. Kako sada to? Kao i u Splitu, tako i u Zagrebu - iznajmljivanje i kupnja stanova aktivira nove dinamike na trzistu.

Oko ovog postotka, zasto bi takva brojka bila samo za Zagreb? 2/3 bi bio ogroman postotak i znacio bio da je prosjecna dob "egzodasa" puno niza nego sto je...

Zagreb ima vjerojatno (ne da mi se traziti, jer tako samoevidentno) najvisi postotak zivota u najmu u cijeloj drzavi, evo bubnut cu: 50% svih ljudi koji zive u najmu u Hrvatskoj, zive u Zagrebu. To bi znacilo da prilikom iseljavanja iz ostatka drzave, onda 3/4 ili visi postotak ljudi odlazi direktno iz roditeljskog doma.

Pa maloga mu miša z_k, šta si ti prečuo vijesticu da su Hrvati europski šampioni što se tiče života sa starcima   :

The largest shares of young men living with their parents were recorded in Croatia (93.1 %), Slovakia (89.2 %), Italy (88.3 %) and Malta (87.0 %), while for young women the largest shares were in Malta (82.4 %) and Croatia (82.3 %).

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Young_people_-_social_inclusion#Living_with_parents

Što se tiče ciljane populacije "egzodusaša" zanima nas više dobna skupina (18-34), a tamo imamo:
* Muškraci - 81.6%
* Žene - 64.5%
* Oba spola - 73.2%

Naravno da broj onih starijih od 35 godina koji žive s roditeljima ne pada na nulu (bilo da su samci, bilo da su parovi koji žive s roditeljima), pa otud ona moja procjena o broju "egzodusaša" iz Zagreba koji su vani pobjegli iz toplog roditeljskog domeka.

U grubo, ljude koje odlaze iz Zagreba u "egzodus" bi podijelio u sljedeće skupine:
* Doseljeni u Zagreb, bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz BiH čiji roditelji ne žive u Zagrebu (dominantno su bili podstanari) (60%)
* Zagrepčani koji su živjeli s roditeljima (30%)
* Zagrepčani koji nisu živjeli s roditeljima (10%)

DZS izlazi s podacima o migracijama za dva tjedna (28.06) pa ćemo vidjet što se događalo s trajnim unutrašnjim migracijama i "egzodusom".

Kako vidimo kod sezonske radne snage, kako u Zagrebu tako i na Jadranu, ima sve manje i manje lokalnog stanovništva koje je spremno raditi samo po par mjeseci, a posljedica je dolazak sezonaca koji udaraju dodatni pritisak na cijene stanova u najmu.

BTW, ovim tempom za samo 2-3 godine skoro sva sezonska radna snaga će dolaziti iz inozemstva, pa kome pravo, kome krivo.    

RealBear wrote: pa kome pravo, kome krivo.    

...Ćaća je Sanader Ivo

Quote Lebowsky:

Takodjer neto doseljavanje u Zagreb je pozitivno desetljecima, te je cak i u vrijeme najveceg pada cijene stanova bilo pozitivno, kako bi sada imalo dominantan utjecaj na cijene nekretnina?

Zbog necega sasvim iracionalnog tipa: SENTIMENT?
(odgodjena potrosnja, koja je sada u #imasemozese fazi)(a da ne spominjemoda ce opet ljosnuti, jer ljudsko je sjecanje krhko)

RealBear wrote:Pa maloga mu miša z_k, šta si ti prečuo vijesticu da su Hrvati europski šampioni što se tiče života sa starcima   :

The largest shares of young men living with their parents were recorded in Croatia (93.1 %), Slovakia (89.2 %), Italy (88.3 %) and Malta (87.0 %), while for young women the largest shares were in Malta (82.4 %) and Croatia (82.3 %).

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Young_people_-_social_inclusion#Living_with_parents

Što se tiče ciljane populacije "egzodusaša" zanima nas više dobna skupina (18-34), a tamo imamo:
* Muškraci - 81.6%
* Žene - 64.5%
* Oba spola - 73.2%

Naravno da broj onih starijih od 35 godina koji žive s roditeljima ne pada na nulu (bilo da su samci, bilo da su parovi koji žive s roditeljima), pa otud ona moja procjena o broju "egzodusaša" iz Zagreba koji su vani pobjegli iz toplog roditeljskog domeka.

U grubo, ljude koje odlaze iz Zagreba u "egzodus" bi podijelio u sljedeće skupine:
* Doseljeni u Zagreb, bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz BiH čiji roditelji ne žive u Zagrebu (dominantno su bili podstanari) (60%)
* Zagrepčani koji su živjeli s roditeljima (30%)
* Zagrepčani koji nisu živjeli s roditeljima (10%)

DZS izlazi s podacima o migracijama za dva tjedna (28.06) pa ćemo vidjet što se događalo s trajnim unutrašnjim migracijama i "egzodusom".

Kako vidimo kod sezonske radne snage, kako u Zagrebu tako i na Jadranu, ima sve manje i manje lokalnog stanovništva koje je spremno raditi samo po par mjeseci, a posljedica je dolazak sezonaca koji udaraju dodatni pritisak na cijene stanova u najmu.

BTW, ovim tempom za samo 2-3 godine skoro sva sezonska radna snaga će dolaziti iz inozemstva, pa kome pravo, kome krivo.    

Dobra je ovo fora, razmijenimo 4 posta, a za to nam treba dvadeset dana

...kad si uveo kategoriju 18-34, onda je i prica drugacija. Ali i dalje je postotak zivota s roditeljima koji procijenjujes jako visok, koliki bi trebao onda biti u ostatku Hrvatske (gdje mora biti veci, cisto zbog drugacijeg stambenog fonda) - manji nego u Zagrebu?? Takodjer, za "Zagrepcane" (oni kojima roditeljima zive u vlastitoj nekretnini u Gradu Zagrebu) je apsolutno normalno ne odjavljivati prebivaliste i boraviste iz roditeljskog stana ako odu u najam...

Ionako znas opcenito da je u Hrvatskoj taj postotak jako visok zbog poznate situacije "kat kuce" - gdje se potkrovlje ili kat uredi "za djecu", kao i situacije "dodatnog stana" - vlasnistvo roditelja/bake. Ono sto sam pisao na drugom forumu jos davno - osim Svicarske i Njemacke postotak zivota u vlastitoj nekretnini u Hrvatskoj zapravo i nije toliko razlicitih od zapadnih zemalja...

Oko utjecaja na cijene stanova, obojica procijenjujemo "odokativno" gdje ja kazem da je utjecaj dnevnog najma npr 40%, doseljavanje 30%, oporavak ekonomije i pad kamata 30%. Tvoje su pretpostavke slicne samo su ti postotci nesto drugaciji... Moje pretpostavke dolaze dosta iz osobnog iskustva - od frendova i poznanika iz kvarta, te iz cinjenice da smo u obitelji kupovali stan u Zg ove godine i dosta vidjeli trziste...

MareCar wrote:Quote Lebowsky:

Takodjer neto doseljavanje u Zagreb je pozitivno desetljecima, te je cak i u vrijeme najveceg pada cijene stanova bilo pozitivno, kako bi sada imalo dominantan utjecaj na cijene nekretnina?

Zbog necega  sasvim iracionalnog tipa: SENTIMENT?
(odgodjena potrosnja, koja je sada u #imasemozese fazi)(a da ne spominjemoda ce opet ljosnuti,  jer ljudsko je sjecanje krhko)

Vrlo moguce da je i sentiment, kako ga ti nazivas, dosta doprinio...

DZS je objavio vanjske migracije za 2018. godinu:

https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/Stanovnistvo%20-%20Migracije.xlsx

Pitanje je je li neto "egzodus" toliko značajno usporio:

doseljeni/iseljeni/saldo

2012.         2013.       2014.        2015.       2016.        2017.       2018.
8.959         10.378      10.638    11.706      13.985     15.553     26.029
12.877       15.262       20.858    29.651     36.436      47.352     39.515
-3.918       -4.884       -10.220    -17.945    -22.451    -31.799    -13.486

Ovi DZS podaci  o doseljavanju imaju imaju smisla jedino ako se 10.000 Indijaca, Filipinaca, Albanaca trajno naselilo u Hrvatskoj prošle godine.    

Mislim znamo detaljne brojke iz Njemačke (koja još čini 65-70% egzodusaša) i brojke govore o padu od 20% neto useljenih na godišnjoj razini, a to bi bilo cca 29 tisuća duša.

Dakle, DZS brojke što se tiče migracija u i iz EU moraju biti u korelaciji s njemačkim brojkama, a ako nisu to znači da DZS metodologija bolno nepouzdana (brijem da bi se dio objašnjenja moglo naći da automatski vraćaju u "doseljene" one koji su se kao privremeno odjavili na MUP-u pa prošao rok "privremenog" odseljenja).

Evo brojki s omjerima plaće/rashodi države od 2015. (zbog JOPPD-a imamo usporedive podatke samo od tada).



Plaće sam računao kao suma plaća zaposlenih u pravnim osobama + plaće iz inozemstva, dakle bez obrtnika, samozaposlenih i sl. jer nemamo pouzdane statistike za njih (nisu puno ni bitni jer gledamo omjere).

Dakle, sve je lijepo krenulo do 2017., a onda su se mega-uhljebi sjetili povećavat rashode opće države poprilično brutalno u 2018., a za ovu su godinu planovi još i veći koliko mi se čini.

Ovdje treba napomenuti da Hrvatska realno ima svake godine cca 50.000 stanovnika manje, a kako vidimo broj zaposlenih raste (dakle manje je onih koji bi trebali ovisit o državi).

Da se podsjetimo, osnovna premisa iznimno blagotvornih učinaka "egzodusa" je da će dovesti do sloma uhljebničko-rodijačke paradigme i da će glavne benefite ostvariti:
* Zaposleni u privatnom sektoru koji će imati puno veće plaće pa se neće isplatiti biti uhljeb.
* Meritokratski kapital koji će u procesu kreativne destrukcije poslati rodijake u "bespuća povijesne zbiljnosti" i time dignuti stupanj ostvarene dodane vrijednosti.

Kao što vidimo u 2018. (a brijem i ove godine) "imperija" je uzvratila udarac, ali svejedno od 2015. do 2018. imamo rast ovog po meni ključnog faktora kojim procjenjujemo utjecaj egzodusa od cca 1% godišnje (52.2%-56.6%).

Kao glavni razlog zašto su uhljebi još uvijek uopće u mogućnosti raditi ovakve stvari kao prošle i ove godine, ja bih opet naveo nesmotreni optimizam "ostaša" koji su odlučili  prilično suludo dizati nenamjenske kredite. Stopa je 12.4%, odnosno godišnje se digne nenamjenskih kredita koliko poraste masa plaća zaposlenih u pravnim osobama.

Da nema rasta tih kredita, plaće bi morale rasti za cca 5 milijardi kuna da potrošnja ostane ista. Što bi mi međedi rekli, optimisti rade u korist svoje štete.    

Zato treba proslaviti ovaj pad potrošnje od 2% u 5. mjesecu uz nadu da ovaj urušaj neće biti samo privremen.    

Brojke o nesmiljenom rastu broja novozaposlenih Hrvata u Sloveniji je trenutno najbolja vijest jer u potpunosti poništava usporavanje "egzodusa" prema Njemačkoj i Irskoj.

Kad vidimo količinu leleka i kuknjave poslodavaca koji biznis zasnivaju na sezonskim poslovima i sezonskoj radnoj snazi, ne treba ni gledat u brojke odmah znamo da je s "egzodusom" sve u najboljem redu.

Kao što rekoh prije, u skoroj budućnosti će skoro sva sezonska radna snaga (osim studenata i srednjoškolaca) dolaziti iz inozemstva.

Sljedeće godine će i Austrijanci biti prisiljeni ukinuti vize, a to bi lijepo moglo udariti po džepu mnoge HUP-ovce koji ovise o jeftinoj radnoj snazi (uključivo i austrijski kapital uposlen u Hrvatskoj i koji je sve ove godine bio začuđujuće dobro uklopljen u rodijačko-uhljebničku paradigmu).

Kao zaključak: Umem da kažem samo dve reči... "Živio egzodus"      

Moram se još malo osvrnuti na ovaj epski plač i lelek poslodavaca u turizmu zbog nedostatka radne snage voljne raditi par mjeseci za relativno mizerne plaće (ako osporedimo da ista radna snaga može biti zaposlena cijelu godinu na puno bolje plaće ako ode u "egzodus").

Slabo se u cijeloj fortutmi javljaju "stručnjaci, profesori i akadamici" koji trkeljaju već godinama o prevelikom udjelu turizma u GDP-u.

Evo "egzodus" će izgleda riješit i taj problem, jednostavno nema dovoljno jeftine radne snage koja bi radila tri mjeseca da omogući brži rast turizma u odnosu na druge sektora.

Fakat je misteriozno i čudnovato to slobodno tržište, tko bi rekao da će bit problem imati 30% iskoristivost radne snage u odnosu na 100% zaposlenost u godini.  

Nigdje nećemo vidjet efikasniju "kreativnu destrukciju" zbog manjka radne snage kao u turizmu, oni koji mogu povećat popunjenost kapaciteta i produžit sezonu pokupit će radnu snagu onima koji ne mogu.
Oni koji imaju dovoljno familije za rad u manjim objektima pokupit će goste onima čija familija ne želi radit.

Simple as that.