Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

poslovni.hr wrote:
Trgovački lanac SuperValu čije je sjedište u irskom Corku u Irskoj na svojoj Facebook stranici objavio je snimku u kojoj predstavljaju policu s proizvodima iz Hrvatske. Očito su zaključili da je doseljenika iz naše zemlje i potencijalnih kupaca dovoljno.
I novu ponudu lanca trgovina predstavlja Hrvat. Uz objavu su, naime, naveli su da im je drago što su u prilici da uz pomoć svoga zaposlenika Mihaela, koji je iz Hrvatske, predstave novi asortiman proizvoda.

"Vidimo se u SuperValu, Talbot Street", kazao je Mihael na kraju videa.

emedjimurje.rtl.hr wrote:
– Imala sam četiri mjeseca otvoren natječaj za konobare, no nitko se nije javio. Preko zime smo još mogli funkcionirati jer nije sezona, no došlo je proljeće, uskoro će i ljeto, proširujemo kapacitete i nemamo drugog izbora nego uvesti strane radnike. Na kraju krajeva, svaki čovjek koji dođe u neku radnu sredinu je nova energija i pozitiva, pogotovo kad dođu iz zemlje koja je od Hrvatske udaljena tisuću kilometara. Čovjek nekako razmišlja i o svim onim našim ljudima koji su otišli u inozemstvo i na isti se način ondje pokušavaju uklopiti – kaže šefica i direktorica Dragica Domjanić.

Dragan Primorac wrote:
- Budućnost Hrvatske mora biti temeljena na ulaganju u najizvrsnije. Uzalud nam autoputovi, novoizgrađeni mostovi, ako Hrvatska neće investirati u najizvrsnije i ako će mladi budućnost tražiti izvan Hrvatske.

Fred Matić wrote:
"Mi smo željeli Hrvatsku 90-ih godina da bude poput Austrije i Švicarske i drugih naprednih zemalja, a ne da hrvatski građani taj san ostvaruju tamo, u Švicarskoj, Irskoj ili Austriji," poručio je Matić.

Slobodna Dalmacija wrote:
Da Hrvati masovno iseljavaju u Irsku, Njemačku i druge zemlje godinama povišenim tonom upozoravaju demografi, propovjednici, novinari, pa i političari. Čitamo da u Njemačkoj trenutno živi 400 tisuća hrvatskih državljana, u Irskoj deseci tisuća. Iseljenika je toliko da se već javila inicijativa da se u irskome Corku pokrene škola na hrvatskome jeziku. Irski ogranak HDZ-a već je osnovan.
Ovdašnji bandovi već godinama nastupaju i u Irskoj, u Dublinu i Corku. Osječka Gužva u 16-ercu, Hladno pivo, Crvena jabuka, Brkovi, Dubioza kolektiv uspješno su se ogledali u tamošnjim klubovima. Za sada pred nekoliko stotina posjetitelja, ali za koju godinu mogli bi nastupati u dvoranama, a za desetljeće i na stadionima.
U Dublinu već nekoliko godina djeluje “Ex Yu Band Dublin”, koji na svojim svirkama okuplja publiku iz cijele bivše države, pa i Irce. Ako Amerika i Engleska nisu zemlja proleterska, Dublin i Cork slušaju hrvatski rock.
U Irskoj je čak za komornije usmjerene iseljenike koncertrirao i Zagrebački gitaristički kvartet. Novine bilježe da je početkom ove godine iseljene Hrvate posjetio i Bloger Krule.
Ukratko hrvatska zajednica u Irskoj je respektabilna i nije promakla onima koji brinu da iseljenici imaju domovinsku zabavu.

Adriano Friganović wrote:
Napominje kako je obrazovanje medicinskih sestara doživjelo uzlet u proteklih 15 godina, no po priznavanju kvalifikacija Ministarstva zdravstva nije slijedilo promjene u obrazovnom sustavu, a manjkavi uvjeti rada, neadekvatna plaća te nepriznavanje kvalifikacija razlozi su velikih migracija medicinskih sestara u druge zemlje EU-a.

Jutarnji list wrote:
Uz poticajne otpremnine do kraja 2018. godine HAC su napustila 252 radnika čime su operativni troškovi tvrtke smanjeni za 18,6 milijuna kuna. Što je prosječni mjesečni trošak po radniku 6150 kuna bruto. To samo pokazuje kako su zahtjeve za otpremninama predavali u najvećoj mjeri najniže plaćeni radnici iz sektora održavanja te HAC zbog tih odlazaka već ima problema s nedostatkom određenih vrsta zanimanja. Primjerice električara.

Večernji list wrote:Gubitak vlastitog stanovništva Plenkovićeva Vlada pokušava nadomjestiti jačim uvozom strane radne snage, no tek treba vidjeti koliko će se uvezenih radnika ostati i hoće li im Hrvatska biti usputna stanica do bogatijih članica EU. Kako se procjenjuje da se više od 300.000 građana iselilo, hrvatski poslodavci, koji ovih dana pozivaju na razum i depolitizaciju teme o radnom vijeku i mirovinama, morat će se u još većem broju okretati starijoj populaciji.

Davorko Vidović wrote:
“To je apsurdno, a naš je sustav još uvijek trom. Napravio sam analizu po kojoj je Hrvatska u zadnjih deset godina, od 2008. do danas, izgubila pola milijuna radnika, od čega 230.000 prirodnim putem jer se smanjuje broj mladih, a povećava broj starijih ljudi. Ostalo je posljedica iseljavanja. Nema tko raditi. To je postao ključni problem hrvatskog gospodarstva. Ne oskudijevaju samo građevinarstvo i turizam, nego svi. Poljoprivreda i prerađivačka industrija dramatično su suočene s nedostatkom radne snage”, naglašava Vidović te dodaje kako se hrvatske tvrtke moraju što bolje pripremiti za novi tektonski poremećaj koji će uslijediti 1. srpnja iduće godine, kad Austrija svoje tržište rada otvara za hrvatske radnike kao posljednja država EU u kojoj su Hrvatima još potrebne radne dozvole.

Ivan Prskalo wrote:
"Dolazim iz realnog sektora koji smatra da je politika nešto jako nepopularno. Rijetko tko se odlučio otići u politiku jer ju smatraju prljavom. Ja bih preferirao realni sektor i kod političara, kako bi razumjeli koje probleme ima narod. Postoje neki trenuci u kojima se moramo uključiti jer nam društvo tone. Imamo demografski slom i kvalitetnu radnu snagu koja odlazi iz Hrvatske. Plaće su jako niske i ljudi odlaze u druge države kako bi mogli pristojno zarađivati", kazao je Prskalo.

poslovni.hr wrote:
Kako prepoznaju da su izmjenama podvrgnuti udaru novog režima, kojim se ukida njihov status i prava, nered uvodi u sektor graditeljstva, mnogi razmišljaju i o iseljavanju. S ovim informacijama s terena komore su već obavijestile premijera Plenkovića, ističući mogući val iseljavanja naših inženjera nezadovoljnih navedenim rješenjima. Koliko se snažno voditelji građenja protive gubitku stečenog statusa koji ih degradira, svjedoče i rezultati ankete diljem zemlje, kao i činjenica da ih je više od 2000 potpisalo peticiju kojom traže ostanak u komorskom članstvu. Iza ovih nastojanja stoje sve četiri inženjerske komore, a imaju podršku HUP-a, velikih građevinskih tvrtki i sindikata.

Andrejevič Plenkov wrote:
Za Hrvatsku je bitno da Europska unija u sljedećih pet godina osigura bržu konvergenciju radi dostizanja standarda razvijenih zemalja, a u pregovorima o višegodišnjem proračunu ukazivat će na potrebu da se osigura potpora za demografsku revitalizaciju, izjavio je u četvrtak u Sibiuu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Jutarnji list wrote:
"Postoji mogućnost usporedbe i prilagodbe dvaju kurikuluma obrazovanja (iranskog i hrvatskog) za potrebe hrvatskih poslodavaca u određenom zanimanju, pri čemu su, ako naše potrebe odstupaju od njihovih standarda, spremni doškolovati i trenirati radnike u dijelu kompetencija koje tražimo, kako bi u cijelosti odgovorili našim potrebama. Za potrebe zapošljavanja radnika iz Irana u Hrvatskoj, iranska Vlada je spremna otvoriti i financirati ured u Teheranu koji bi radio na selekciji i slanju radnika u Hrvatsku", navodi HUP ističući kako je motivacija iranske strane za slanje radnika u Hrvatsku i druge zemlje smanjenje pritiska na financiranje mlade radne snage koja iziđe iz sustava obrazovanja, a koja radi manjka investicija u Iranu ne može pronaći posao.

Davor Pasarić wrote:
Da odlaganje podjele bespovratnog novca za podršku CEKOM-ima ne prolazi bez štetnih posljedica, svjedoči primjer iz Kreativnog odjela koji je, čekajući odobrenje zatražene potpore, ostao bez trojice djelatnika.

“Ono što možemo potvrditi je da smo zbog sporosti cijelog procesa izgubili troje vrsnih stručnjaka koji su kod nas bili zaposleni više od 10 godina. Svi su vrlo brzo našli posao u inozemstvu uz uvjete kakve im mi u Hrvatskoj ne možemo ponuditi. Naravno, bit će velik izazov pronaći nove stručnjake s toliko iskustva, a spremne da ostanu u domovini”, potvrdio je za Jutarnji list Davor Pasarić.

Jutarnji list wrote:
PRVI put u povijesti KBC-a Sestre milosrdnice jučer se dogodilo da im nije došao dovoljan broj medicinskih sestara na razgovor za posao, no to nije jedini problem koji imaju zbog iseljavanja i odlazaka ljudi na sezonski rad. Veći problem stvara im nedostatak nemedicinskog, odnosno tehničkog osoblja kao što su čistačice.

"Pomoćno osoblje nam svako malo odlazi, pogotovo u posljednja dva mjeseca. Daju otkaze i idu raditi u inozemstvo ili sezonu na moru za puno veće novce. Masovno nam odlaze čistačice, zbog čega je u budućnosti upitna higijena bolničkog prostora. To nam je čak veći problem nego sestrinstvo. Čistačice ovdje imaju 3000 kuna plaću. Iako se stalno govori o outsourcingu, mislimo da ni agencije više ne raspolažu potrebnim brojem čistačica. Nama u Vinogradskoj treba još 30 čistačica ili minimalno 15, a teško ih pronalazimo. Radije odlaze raditi van, gdje imaju daleko veću plaću. Tako nam je higijena bolničkog prostora postala problem broj jedan", rekla je za Index Biserka Režek, glavna sestra u KBC-u Sestre milosrdnice.

Dejan Kovač wrote:
"Kad god je netko na vlasti, kroz medije se provodi stranačko jednoumlje desnog ili lijevog političkog spektra. Zar ne vidite da zbog toga tonemo sve dublje? Mladi i stručni odlaze, zavladala je apatija u društvu, narod sve lošije živi, jer smo se za ovakvu Hrvatsku borili?

Jutarnji list wrote:
To je, naravno, pokrenulo val nezadovoljstva građana i liječničke struke. Zato su iz HZZO-a najavili aktivaciju sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI) koja bi, na europskoj razini, trebala pomoći u kontroli osiguranika, piše Glas Slavonije.

Radi se o sustavu koji bi u praksi trebao olakšati razmjenu podataka između država članica EU te identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem. U tijeku je tehničko povezivanje, odnosno izrada servisa između HZZO-a i MUP-a.

- U skladu sa Sporazumom o poslovnoj suradnji radi pristupa podacima, koji je sklopljen između HZZO-a i MUP-a, HZZO će se spajati na web-servis MUP-a radi uvida u službene podatke o prebivalištu i boravištu za hrvatske državljane te odobrenom stalnom i privremenom boravku u Republici Hrvatskoj za strance, a koji su HZZO-u potrebni za utvrđivanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, provedbu prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, za što je ovlašten Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama - poručili su iz HZZO-a.

Ipak, naglašavaju, da formalna odjava prebivališta ne čini razliku, te da je odgovornost odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje se osoba iseljava uvijek na samoj osiguranoj osobi, piše Glas Slavonije.

Mirko Habijanec wrote:
Novi moment je predstojeće otvaranje Austrije po pitanju radne snage, pa je sektor na pragu većih rizika. Glavni 'okidač' je tzv. sirenski zov u vidu nekoliko puta većih austrijskih plaća, a mogućnost negativnog upliva na graditeljstvo očekuju se u dijelu pronalaženja kooperanata. Da glavni izvođači radova neće imali lagan zadatak, procjene su i HUP-ove Udruge graditeljstva koju vodi Mirko Habijanec, inače predsjednik uprave križevačkog Radnika.

Kako Habijanec navodi da zbog navedenog postoji mogućnost i većeg odljeva kooperanta, i to nakon što su pod utjecajem stanja na tržištu glavni izvođači radova prisiljeni sve više obavljati i one poslove koje su ranije prepuštali kooperantima, čini se da će jačati zamašnjak bitke za radnike i za regularnost tržišta.

Novi list wrote:
S 47 godina života i plaćom koja uz sav njegov angažman i staž nije prelazila 6.300 kuna, odlučio je otići iz Hrvatske. Od početka 2019. radi u Njemačkoj, u Hannoveru, i sretan je, kaže, jer za svoj posao danas dobiva primjerenu plaću, a više ne osjeća psihološki pritisak koji ga je na radnom mjestu u Hrvatskoj stalno pratio. O razlozima odlaska kaže:

- Bio sam godinama potplaćen za svoj rad. Zvanje magistra sestrinstva nije mi se priznavalo, radio sam kao prvostupnik i tako sam bio plaćen. S druge strane, ostajao sam besplatno raditi do 23 sata navečer samo zbog vlastite odgovornosti i profesionalnosti - kaže Premuž.

Gotovo svakodnevno radni dan bi mu započeo u njezi intenzivnog bolesnika, u neposrednoj sestrinskoj skrbi po principu »hands on patient«. Potom bi odradio posao anesteziološkog tehničara u operacijskoj sali, a onda administrativne poslove i poslove oko nabavke materijala, rasporeda sestara, sve dok je bilo potrebno. Tako bi mu se radni dan produžio ponekad i do ponoći.

Davor Majetić wrote:
Vlada je, čini se, prihvatila vaše zahtjeve za uvođenjem ‘slovenskog’ modela u zapošljavanju stranaca. Kakve nam on promjene donosi?

- Prije svega, ‘slovenski’ model ne daje mogućnost poslodavcima da uvoze radnike kad god žele i one koje žele. Poslodavci po tom modelu mogu uvoziti radnike samo onda kad ih nema u zemlji. Želim naglasiti da hrvatski poslodavci žele prije svega angažirati domaću radnu snagu jer nam je radna snaga iz inozemstva u konačnici skuplja. Naime, osim iste plaće kao za hrvatskog radnika, za stranog radnika morate osigurati i smještaj, put, obrazovanje, učenje jezika i štošta drugo.

Međutim, u odnosu na kvote, novi zakon omogućit će nam jednostavnije planiranje i brže rješavanje problema. Do sada smo morali godinu dana unaprijed planirati potrebe za uvoznom radnom snagom, što je vrlo teško. Što, primjerice, učiniti kada vam odjednm ode šest vozača? Nedostatak radne snage u Hrvatskoj sada je već takav da predstavlja ozbiljnu prepreku daljnjem rastu i razvoju.

Irena Parac wrote:
Mi nismo pijuni u nečijoj igri ispod stola, radnici smo ove države i imamo pravo na mišljenje i glas. Ne želimo više kao ustrašeni miševi sjediti i čekati tko će odlučiti o našoj sudbini. Ne želimo da naša djeca odlaze u Irsku i Njemačku, poručila je Irena Parac, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Splitu.

Jutarnji list wrote:
Župan Ivo Žinić tako je na sjednici Skupštine podsjetio kako je i projekt “Sisačko-moslavačka županija – Središte gaming industrije” postao jedan od najinovativnijih projekata u državi, te da će osnivanje Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju omogućiti županiji da postane središte kompetencija za određene tehnologije.

- Djelatnostima kojima će se baviti ovaj centar može se privući veliki broj mladih znanstvenika, a novim radnim mjestima možemo spriječiti odlazak vlastitih. Budućnost Hrvatske, budućnost Sisačko-moslavačke županije je u modernim tehnologijama - zaključio je župan Žinić

Slobodna Dalmacija wrote:
Dvije trećine ukupno anketiranih u cijelom svijetu, zbog napredovanja u poslu voljno je spakirati kufere i preseliti se u druge zemlje. U slučaju Hrvatske od ispitanih 315 stručnjaka, njih 54 posto otišlo bi iz zemlje, a u odabiru radnog mjesta važniji im je iznos plaće nego sigurnost zaposlenja.