Praćenje leleka i kuknjave vezane za "egzodus"

mojposao.net wrote:
''Smatramo da je tako visoka plaća apsolutno neopravdana i moralno bi bilo smanjiti je iz poštovanja prema mještanima Općine Drenovci kojih ogromna većina jedva preživljava, odnosno, žive od socijalne pomoći, imaju male mirovine, rade za minimalac i to uglavnom sezonski da bi zadovoljili osnovne životne potrebe sebe i svojih obitelji'', stoji u priopćenju Živog zida.


Dodaju i kako čak 40% kuća u Općini Drenovci je prazno i da se mlade obitelji iseljavaju u inozemstvo za boljim životom. Tvrde i kako bi za tako veliku plaću načelnik morao pokazati iznimno velike rezultate, a ne bijedu koju ovim postotkom trenutno realizira.

Jutarnji list wrote:
I vaša tvrtka u zadnje vrijeme sve više zapošljava strance?

– Istina je. Najveći broj trenutačno zaposlenih u tvrtki su radnici pristigli iz trećih zemalja, iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije, Moldavije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine. Morali smo posegnuti za njima, u okviru kvota koje utvrđuje država, jer smo se, kao i cijelo hrvatsko građevinarstvo, suočili s nedostatkom kvalificirane radne snage. Ti naši zaposlenici preuzimaju izvršne poslove na gradilištima, a domaći, posebno oni s najdužim stažem u "Jukić-DAM-u" i visokostručni fakultetski obrazovani, kojih je u tvrtki 20, obavljaju poslove koje su na njemačkim bauštelama radili Nijemci, dok smo mi stranci bili izvršitelji na skelama.

Jutarnji list wrote:
- Svaki dan čujem da netko novi dolazi iz Hrvatske, traži smještaj i posao. Imam dvojicu prijatelja kojima se prije 3 mjeseca pridružio brat, na ljeto im dolazi i sestra čim maturira, a na jesen najvjerojatnije i mama. Radim s nekoliko Hrvata koji su došli sami, a onda doveli i obitelji. Nisu rijetki slučajevi da ljudi s fakultetskim diplomama rade slabije plaćene poslove jer nisu mogli naći posao u struci - otkriva nam Marko Klasić iz Corka koji zna neke Hrvate koji su uštedjeli novac i vratili se kući. U Irskoj se, kaže, s minimalcem od 1500 eura može normalno živjeti.

Slaven Lasić wrote:
- Imoćani su odlični i vrijedni radnici. Sreća moja kada bih imao sve radnike s područja Imotske krajine. No, evo već nekoliko dana tražim desetak radnika tesara, armirača, vozača i jave mi se njih jedan, dva. Znam da ih ima, ali, eto, ne znam zašto neće da rade. Poslao sam i molbu birou rada, no nema ništa, pa sam za radnom snagom morao krenuti i u Makedoniju. A posla ima, koliko na području Imotske krajine, tako i izvan nje. Tunel "Sveti Ilija" otvorio je gradilišta i na Makarskoj rivijeri i srednjodalmatinskim otocima, gdje imamo nekoliko gradilišta. Imamo divne prirodne resurse, ali i ljudske resurse. Ja se širim samo iz svojih izvora, iako mi je u početku pomogla Županija s kreditima. I sin i kći upisali su građevinsku struku i vratit će se nastaviti gdje smo supruga i ja počeli. U Imotskoj krajini i Imotskom može se dobro živjeti, to su činjenice. Kako sam ja uspio u građevini, tako mogu neki drugi u poljoprivredi. Trebaju ljudima poticaji, zajamčen otkup, jer je naš proizvod zdrav, čist. Vidite, veliki strani trgovinski lanci uništili su male imotske trgovine, obiteljske poslove, tako da u Imotskom gradu ne možete vidjeti više malih dućana. I dakako, ti ljudi ili njihovi članovi obitelji odlaze u inozemstvo - kaže Slaven Lasić, pokazujući kako se može radom i znanjem uspjeti u Imotskom i Imotskoj krajini.

Jutarnji list wrote:
- Većina nas više ne može vjerovati nikome pa se više neće vratiti, ni da nas zovu. Većina kolega otišla je raditi van, dosta njih u Njemačku. Jedni druge zovu. I ja namjeravam to isto napraviti. Nema neke alternative jer se nije u Uljaniku pripremalo za ovu situaciju. Da su se barem odradile neke prekvalifikacije putem Zavoda prije, bilo bi u redu prema tim ljudima - kazao je ovaj ogorčeni radnik.

Mirjana Čagalj wrote:
S Mirjanom Čagalj razgovarali smo o stanju u graditeljskom sektoru, infrastrukturnim projektima i mogućnostima hrvatskih tvrtki, problemu radne snage, trendovima u prometu, aktivnostima vezanim uz Jadransko jonsku regiju te o poziciji ženskog poduzetništva.

Jesu li u graditeljskom sektoru dostignuti pokazatelji od prije dolaska krize?

- Hrvatsko graditeljstvo još uvijek nije na razini iz pretkrizne 2008. godine. Sada je na razini s početka tisućljeća, ali s trendom postupnog rasta. Međutim, suočava se s novim problemom nedostatka kvalificirane radne snage.

U čemu su napravljene greške i na koje su probleme naišle velike građevinske tvrtke?

- Iako vanjske okolnosti nisu išle na ruku građevinarima, činjenica je kako veći dio velikih građevinskih tvrtki nije bio spreman za krizu iz koje smo ne tako davno izašli. Nepripremljenost, nefleksibilnost i pogrešne pretpostavke u poslovanju samo su neke od tih grešaka. Također, građevinski sektor se ulaskom Hrvatske u EU suočio sa žestokom konkurencijom. Novi problemi uslijedili su iza 2015. godine, otvaranjem tržišta rada razvijenih članica Europske Unije našim radnicima, na primjer otvaranjem tržišta Njemačke i Irske. Odlascima u druge članice EU bitno se smanjio broj kvalificirane radne snage u ovom sektoru, a nažalost taj trend se nastavlja. Mnogi su poslodavci zbog iscrpljivanja financijskih, materijalnih i ljudskih resursa dovedeni na rub opstanka. Kad sve to zbrojite stanje sektora graditeljstva niti ne može biti bolje nego što je danas.

Kako riješiti problem nedostatka radnika, pogotovo onih specijalističkih zanimanja ?

- To je pitanje za milijun dolara, no taj odgovor kao država moramo ponuditi čim prije. Kratkoročno rješenje je uvoz radne snagu. Vodila sam brojna gradilišta s više stotina stranih radnika i to nije ništa neobično kad su građevina, a i brojne druge djelatnost u pitanju.

Od 2016. godine nadalje Vlada RH svojim Odlukama o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca pokriva potrebne radne kapacitete gospodarstva. Vjerujem da tu moramo biti još fleksibilniji i razmišljati o modelima bez kvota kakve ima Slovenija. Zalihe u regiji su prilično iskorištene pa radnu snagu moramo tražiti drugdje. Sada se mnogi poslodavci okreću i ostalim dijelovima svijeta kako bi osigurali radnu snagu za projekte u kojima sudjeluju.

Koje je dugoročno rješenje?

- Dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkom roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćem tržištu, treba već sada započeti s drugim mjerama radne politike, osigurati učinkovito ulaganje u obrazovni sustav dualnog i cjeloživotnog usavršavanja na svim razinama. Suradnjom gospodarskog, obrazovnog, znanstvenog i javnog sektora osigurat će se stvaranje novih rješenja koja se podudaraju s tržišnim potrebama. Mnogi zaboravljaju kako je ulaganje u obrazovanje jedan od ključnih indikatora koji pokazuje napor jedne države da teži k razvoju.

Vikica Krolo wrote:
- Osobno nisam zainteresirana, ali ovo zvuči jako privlačno i to je prilika mlađim ljudima da odu u uređenu državu na dobro plaćen posao. Osobno i u ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) borim se da što više naših ljudi ovdje ostane, ali shvaćam da mladi nemaju previše izbora. Nažalost, i ovo potvrđuje da mi školujemo ljude za druge zemlje - kaže predsjednica KOHOM-a dr. Vikica Krolo.

Slobodna Dalmacija wrote:
- Sve nas je manje i sve smo stariji, ljudi se iseljavaju jer nemaju posla i nade u bolju budućnost, ne mogu zaraditi za pristojan život, mladi odlaze, škole su sve praznije ili se zatvaraju. I što mi radimo?

Stigli silni milijuni iz Europe i mi uređujemo benkovačku šetnicu?! Pa njome ubrzo neće imati tko šetati! Da tuga bude još veća, usred Benkovca šetnicu uređuje firma iz Splita i to - benkovačkim kamenom! A benkovački kamenoklesari jedva preživljavaju ili rade kao „ilegalci“. To ti je sva priča o našoj propasti, neka političari trabunjaju o demografskoj obnovi i dizanju standarda koliko žele, mi svojim očima vidimo što se događa i to što vidimo nije dobro, kaže jedan Benkovčanin kojemu je „jasno da zaleđu, Bukovici i Ravnim kotarima, nema spasa“.

Naš sugovornik, nažalost, nije usamljen: na cijelom potezu od Provića preko Benkovca i Obrovca, pa sve do Gračaca, zadarskim zaleđem se proširio brojkama poduprt „demografsko-ekonomski defetizam“, ljudima se čini da je iseljavanje nezaustavljiv trend, nitko ne vidi kako bi i kada on mogao biti preokrenut jer zaleđe propada.

Jutarnji list wrote:
Od 1. siječnja do 21. svibnja ove godine zadarska je Policijska uprava zaprimila 2.500 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad stranih državljana od kojih najveći broj dolazi iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Albanije i Ukrajine. Među onima kojima je stalo do boravka i rada na području Zadarske županije nalazi se i manji broj državljana jako udaljenih zemalja - Indije, Filipina i Tajlanda!

Vezane vijesti
Hrvatski poslodavci proširili potragu za radnom snagom: Stižu nam radnici iz Irana?
Gradić iz kojeg bježe domaći rasprodao kuće strancima: 'Zaradili smo pravo bogatstvo!'
Po policijskoj evidenciji, dosada je izdano 1.235 radnih dozvola, dok su preostali zahtjevi još uvijek u fazi rješavanja. U cijeloj prošloj godini izdano je 1.449 radnih dozvola za strance, iz čega je vidljiv trend rasta zapošljavanja stranih radnika među kojima je lani najviše njih bilo iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Ove godine, odbijeno je svega šest zahtjeva za radnu dozvolu i to zbog neispunjavanja uvjeta, a ostali su obustavljeni na zahtjev stranca ili poslodavca.

Strane je radnike lani angažiralo šezdesetak poslodavaca, a uglavnom se radilo o građevincima jer se na zadarskom području već dugo osjeća nedostatak zidara, tesara i armirača. U jednom zadarskom građevinskom poduzeću radi dvadesetak Albanaca, među građevincima je dosta i Ukrajinaca, u Zadru i okolici raste čak i kolonija Brazilaca koji su zaposleni na različitim poslovima, Sirijci pristigli u Zadar s migrantskim valom se zapošljavaju u građevinarstvu, a skupina od 15-ak Ukrajinaca zaposlena je na preradi ribe u saljskom "Mardešiću" gdje odnedavno radi i jedan – Argentinac! Radnu snagu iz Ukrajine koristi i "Punta Skala".

Index.hr wrote:
Nakon što je Hrvatska prije šest godina primljena u Europsku uniju, većina stanovnika Iloka preselila se u druge europske zemlje. Ondje gdje ima više poslova i plaće su značajno veće. Gotovo pola milijuna Hrvata, procjenjuje se, napustilo je svoju domovinu, izvještava STV. Uoči izbora za Europski parlament jedno od važnijih pitanja su migracije i u mnogim zemljama postoji zabrinutost zbog imigracije. Međutim, u Hrvatskoj ponajprije vlada zabrinutost zbog iseljavanja.

"Svaki čovjek se osjeća tužno. Prvo, nema ljudi, čak ni u šetnji po ulicama", kaže Nada Bašić, a njen sugrađanin, umirovljenik Daniel Sic dodaje: "Nema industrije, nema života, nema posla. Susjedi koji su živjeli ispred i iza moje kuće otišli su u Slovačku i Njemačku."

Ljubo Jurčić wrote:
Poručuje da ljudi ne idu van jer su vrtići u Irskoj i Njemačkoj bolji, nego zato što tamo imaju radno mjesto i perspektivu.

"Zašto u Hrvatskoj nema pobune? Oni energični i poduzetni, koji bi se bunili, otišli su. U Hrvatskoj nemate koncentriranu snagu za pobunu protiv loše situacije. Imate narod koji će izaći na bilo koji referendum koji postavite i koji ne razumije o čemu se radi. Samo ako je protiv vlade, on će ići potpisati jer nije zadovoljan s politikom vlade", dodaje.

Na pitanje bi li Tiji savjetovao da ostane u Hrvatskoj ili da ode živjeti van, odgovara: "U Hrvatskoj se može dobro živjeti, ali ne mogu svi dobro živjeti. Dobro mogu živjeti oni koji su spremni na tu situaciju. Tu je bitno dobro obrazovanje prema sklonosti djeteta, jezici i dobar odgoj. Od ovih 20-ak koji su rasli uz mene, nitko nije otišao van, ali istina je da ih većina radi za vanjske firme. Moja Tia je htjela u Ameriku, na glavu mi se popela, pa je otišla tamo i onda pobjegla od tamo. Nije Amerika Beverly Hills i ono što vidiš na filmovima. Hrvatska je dobro mjesto za život ako imate dobar posao, ali za većinu ljudi, nažalost, nema dobrog posla."

Danijel Nestić wrote:
- Jednim se dijelom ovakav ozbiljan pad radnoaktivne populacije na državnoj razini može objasniti demografijom, odnosno većim brojem osoba koje odlaze u mirovinu od broja osoba koje ulaze na tržište rada. Jedan se dio može objasniti i svojevrsnim čišćenjem osoba sa Zavoda za zapošljavanje u proteklih desetak godina, a jedan dio odlaskom osoba u neaktivnost. No, čini se da najveći broj ‘nestalih’ s tržišta rada treba tražiti u iseljeništvu. Ovaj broj znatno je veći od službenih podataka o iseljavanju iz Hrvatske koje objavljuje Državni zavod za statistiku - kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

24sata.hr wrote:
Onaj tko je u nedjeljno jutro ili poslijepodne, sasvim svejedno, prošao nekim od istočnih dijelova Hrvatske, možda cestom od Broda, preko Čaglina do Donjeg Miholjca, ili na zapad Podravskom magistralom, mogao je snimiti nizove od desetaka napuštenih kuća, zapuštenih dvorišta, nevjerojatne prizore prometnica i naselja bez ijednog jedinog čovjeka, stanovnika, slučajnog putnika, vozila.

poslovni.hr wrote:
Zapažaju da se kod nas reforme slabo provode, a upozoravaju i na problem nelojalne konkurencije - u Njemačkoj i ostalim zemljama gdje rade. "Nema više morala i pristojnosti, radnici se otimaju. Događa se da ljudi, kad odluče otići u Njemačku, ovdje osnuju j.d.o.o., u Hrvatskoj si isplaćuju minimalna davanja, a ono što zarade u Njemačkoj nigdje ne prikažu, te mogu zaraditi više.

To bitno otežava poslovanje nama koji plaćamo sva davanja i radimo po zakonu. Poslujemo u sklopu udruženja Ingra -DET, koja okuplja hrvatske tvrtke koje rade u Njemačkoj, te se zajedno nastojimo boriti protiv tog. No, ne možemo očekivati da očistimo nered u stranim zemljama, ako nemamo podršku naše države. Bez poreznih rasterećenja i uvođenja reda u hrvatski sustav, mi ćemo se sve teže boriti, a radnici će odlaziti", zaključno će Mladen Vidović i Zlatko Sova.

poslovni.hr wrote:
Manjak radne snage u zdravstvu sve je veći problem. Splitskoj bolnici pred početak špice sezone nedostaje čak 150 medicinskih sestara.

Početna plaća medicinske sestre je 4.800 kuna, kažu u sindikatu. A plaća je, upozoravaju, jedan od prvih i najvažnijih problema.

Silvana Ganza iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara za Novu TV kaže kako u ovom trenutku nedostaje 150 medicinskih sestara u splitskoj bolnici.

Većinom su ženska populacija, odlazi se na porodiljni, tu je i egzodus u inozemstvo. Usprkos svemu kaže, dobro funkciniraju 365 dana u godini.

Index.hr wrote:
I, konačno, vraćanje vojske Hrvatima podrazumijeva prepariranje javnosti metodom ustrajnog propagiranja vojske i oružja. Sada već nema mjeseca bez neke vojne obljetnice tijekom koje se aktivni ili umirovljeni vojnici po medijima i na javnim mjestima ne prisjećaju epopeja iz ne tako daleke prošlosti, a nije rijetko ni organizirano izlaganje vojnog naoružanja i brodova po gradskim šetnicama i lukama...

E da, dugujemo još i objašnjenje gdje je onaj život koji se trebao useliti u vojarne.

Eno ga u Irskoj.

Splitski dnevnik wrote:
"A isplati se za nekoga tko ne traži puno. Čisto da pokriješ sebi fakultet i nešto uštediš. Nisu baš bajne plaće. Bolje je nego ovamo, to sigurno", kazao je Mateo, 21-godišnji mostarski student.

"Ja sam se prijavio u jednu agenciju. Trebao bih ići na Mali Lošinj. Očekujem poziv ovih dana. A znam da dosta ovih što su prošle godine išli, ove godine ne žele jer im je premalo novca, pa radije biraju Irsku, Njemačku”, kaže Mateo.

Premda je sezona već počela, radnika još nedostaje i dok Vlada najavljuje "uvoz" Filipinaca, domaći ljudi ipak u inozemstvu vide veću isplativost. Svatko ima svoju priču, razloge i motivaciju, teško je i generalizirati, međutim brojke i potražnja za sezonskim radnicima ostaje otvorena tema i problem koji ponuda od četiri ili pet tisuća kuna neće moći riješiti.

Jutarnji list wrote:
No, odgovori na ta pitanja možda bi rasvijetlili sve češće sumnje hrvatskih poslodavaca kako su se kvote za uvozne radnike iz sustava osmišljenog da riješi deficite domaćeg tržišta rada pretvorile u sredstvo lake zarade transferiranjem jeftine radne snage iz zemalja istoka Europe i Azije u bogate države članice Europske unije.

No, ako se sumnje o malverzacijama stave na stranu, cijela priča ukazuje na potpuni kaos i nedostatak bilo kakvih kriterija u sustavu dovođenja stranih radnika. Ozbiljni građevinski poduzetnici tako nam tvrde kako radnike nekih zanimanja, primjerice fasadere, više ne mogu dovoditi iz inozemstva jer je već popunjena kvota koju je odredila država. Sveukupno hrvatski poslodavci ove godine smiju uvesti 65.000 radnika od čega 15.600 za rad u ugostiteljstvu i turizmu te 17.800 u građevinarstvu, što je gotovo dvostruko više nego lani. No čini se da ni to nije dovoljno.

“Ta situacija je nama svima koji radimo u građevini poznata. Pojavili su se razni posrednici koji građevinarima nude radnike iz raznih egzotičnih destinacija, od Ukrajine do Indije. Radnika dovedu ovamo, registriraju ga na mirovinskom mjesec dana i nakon toga šalju na Zapad. Tako su kvote za pojedina zanimanja ispunjena, a fasadera ili keramičara ne možeš naći ni svijećom. Pa gdje su svi ti ljudi?” kaže za Globus visokopozicionirani menadžer jedne hrvatske građevinske tvrtke.

lider.hr wrote:
Zadarska tvrtka Adriatic servis, koja se državom ima potpisan ugovor vrijedan 23 milijuna kuna za usluge čišćenja prostorija državnih tijela, poput poreznih ispostava, ureda Ministarstva unutarnjih poslova i pojedinih bolnica u nekoliko obalnih županija, dala je državi košaricu! Naime, iz Adriatic servisa su obavijestili sva državna tijela s kojima rade da su zbog nedostatka radne snage i povećanja primanja zaposlenika, a uz nepromijenjenu razinu prihoda i kašnjenje s objavom postupaka javne nabave, postali nelikvidni. Uslijed toga nisu uspjeli isplatiti plaće za travanj i nalaze se u blokadi te više nisu u stanju pružati usluge čišćenja poslovnih prostorija države s kojom imaju ugovor.

Branko Roglić wrote:Svaki školovani Hrvat bi morao nakon završenog školovanje, bez obzira je li to srednja škola ili fakultet, barem četiri godine raditi u Hrvatskoj, a onda može ići raditi gdje hoće.

Država je uložila novac u te ljude, oni to moraju vratiti. Neki su to pokušali uvesti, ali su bili brzo poklopljeni. Izgovor je bio da je to socijalizam, a nije.

Anto Vidović wrote:
- Zidar je kralj građevinarstva, ali nitko već godinama ne uspijeva popuniti i te male kvote. Ako ja u Zagrebu ne uspijem upisati deset zidara, tko onda može? Interesa nema, djeca i roditelji to ne žele, stipendije propadaju, iako puno radimo na promociji. Dijelom je tu krivnja i na poslodavcima jer su godinama nudili niske plaće, pa su nam radnici otišli.

Sada svaki tjedan zovu školu i pitaju imamo li gotovih zidara, a kada ih pitam hoćete li učenike primiti na praksu, kažu - tko će čekati tri godine da se odškoluju. Naši završeni građevinci kod pojedinih poslodavaca u Zagrebu sada znaju dobivati i 1200 eura početničke plaće - objašnjava ravnatelj škole Anto Vidović.

poslovni.hr wrote:
Zatrebate li zidara, keramičara ili plinoinstalatera, bilo kojeg majstora za kakav sitniji popravak u kući, ili renovaciju, najbrže ćete ga naći u - Dublinu, zafrkavaju se danas majstori u Hrvatskoj. I to dobro znaju svi koji do njih pokušavaju doći, pa ih čekaju najmanje koji tjedan, a najčešće pokoji mjesec. Zato što majstora više nema ni za lijek, opet su na cijeni, doslovno, jer njihove su cijene sve bliže onima u zapadnim europskim državama, piše Novi list.

- Dižemo cijene kako bismo odbijali ljude, ali ne ide, trebaju nas, i spremni su platiti koliko god kažemo. Naše se cijene izjednačuju s onima u Njemačkoj ili Austriji, u kojima se po satu plaća od 80 do 100 eura - priznaje nam jedan zagrebački plinoinstalater, objašnjavajući kakvo je stanje na tržištu.

Kako dodaje, prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

- Od 60 šegrta koje sam obrazovao, njih je 57 otišlo van, i dosad se nitko nije vratio, otkriva, dodajući kako je obrtniku nemoguće, i vrlo rizično, s premalim brojem radnika prihvatiti se nekog većeg projekta.

novilist.hr wrote:
Cijena sata čišćenja apartmana na Opatijskoj rivijeri iznosi od nekih 65 do 75 kuna, a prema informacijama s terena, ona se u Dubrovniku popela na 100 kuna po satu.

Cijena fizičkog rada premašila je cijenu većine intelektualnih usluga i zato oni koji su se godinama školovali i završavali fakultete s pravom govore o tom kaosu na tržištu rada na kojem fizikalci zarađuju znatno više, a stručnost i obrazovanje nije cijenjeno, odnosno potpuno je neadekvatno plaćeno.

Vlasnici apartmana na Opatijskoj rivijeri za čišćenje apartmana i kuća za odmor po satu plaćaju najčešće 70 kuna. Navode da bi taj iznos u sezoni mogao i porasti, s obzirom na to da radne snage nema dovoljno.

Jutarnji list wrote:
- Svi hotelijeri koji su ove godine trebali radnu snagu prije nego što su zaposlili strance, zaposlili su raspoloživo domaće stanovništvo. Naravno da su tražili pomoć od Zavoda jer im je zapošljavanje domaćeg, posebno lokalnog stanovništva znatno jeftinije kad je riječ o smještaju i ostalim troškovima. Ako na burzi rada doista ima toliko nezaposlenih koji žele raditi u turizmu, onda treba postaviti pitanje što uopće radi HZZ i zašto te radnike nije uputio na slobodna radna mjesta kojih je na pretek - pita se naš izvor koji napominje da je ipak najvjerojatnije riječ o staroj hrvatskoj pojavi - svoj sili radno sposobnog stanovništva koje zapravo ne želi raditi, a ponajmanje u turizmu.

Kolege iz KBC-a Split wrote:
Kolege iz KBC-a Split za njega imaju samo riječi hvale.

"Kanito je izvrstan liječnik, jedan od najboljih kirurga s kojim sam radio u splitskoj bolnici. Otišao je u Norvešku i, koliko čujem, iznimno je zadovoljan, i uvjetima i plaćom koja je neusporedivo veća nego kod nas", kaže za Slobodnu Dalmaciju još jedan splitski liječnik koji razmišlja o odlasku.