Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Mislim da je došlo vrijeme da se malo detaljnije pozabavimo pozitivnim efektima emigiracije prema zemljama EU nakon spuštanja barijera prema hrvatskoj radnoj snazi kojoj svjedočimo.

U medijskom prostoru Hrvatske možemo čuti uglavnom zloslutne, katastrofičarske priče i reportaže s autobusnih kolodvora, obojane patetikom, sablažnjivanjem te posljedičnim raspravama o "opstojnosti", "rodnoj grudi" te "demografskom slomu".

Osobno imam potpuno suprotno stajalište i u potpunosti podržavam (da ne kažem potičem i nagovaram) sve one koji mogu, dovoljno su mladi, obrazovani i znaju strane jezike da emigriraju. Ne samo zato što smatram da će im biti bolje (jer naravno neće svima biti bolje u inozemstvu), nego zato što smatram da će njihov odlazak u Hrvatskoj napraviti dubinske i korijenite promjene tkz. "game changer" nakon kojih mnoge stvari neće biti iste.

Idemo odmah s pozitivom:

Odlaskom jednih ojačava se pregovaračka snaga onih kojih ostaju

Svejedočimo da rastu realno i bruto i neto plaće te da vlada nadmetanje političara oko snižavanja stopa poreza na dohodak (pogotovo ovih koje "gađaju" programere, inženjere i liječnike recimo). Kuknjava poslodavaca će biti sve veća, zahtjevi radne snage će biti sve veći tako da imamo još ohoho prostora do ekvilibrija ovdje. Bila bi zabluda smatrati da će svima jednako porasti plaće, jer se to u sličnim zemljama nije dogodilo. Starijim zaposlenicima, neobrazovanoj i "nezapošljivoj" radnoj snazi te onima koji su bili vezani na potrošnju onih koji odlaze plaće će vjerojatno padati.

Očekivano pokretanje novog investicijskog vala

Kako će se stvoriti prilično velika rupa i nedostatak radne snage (po meni će peak biti 250 - 300 tisuća iseljenih), oni koji imaju kapital će se morati okrenuti investicijama u kapitalno intenzivne djelatnosti, automatizaciju i svekoliko podizanje produktivnosti. Kao što smo vidjeli u raspravama na temi "Ubrzanje oporavka" najbogatiji Hrvati leže na jako velikim količinama cash-a. Jedini način da ne počnu realno gubiti na njemu će biti investicije, jer ako ne budu investirali, ovi koji su emigrirali te ovi doma kojima će se plaće povećati počet će ih nezaustavljivo stizati i prestizati (zapravo to prestizanje se već događa).

Veliki suficit tekućeg računa platne bilance i priljev kapitala

Kao što vidimo doznake iz inozemstva rastu i rast će još jače, a kako je recentna povijest EU pokazala emigracija nije jednosmjeran proces. Naime oni kojima dosadi vani vratit će se sa ozbiljnom količinom kapitala doma, a doma će se uvjeti nužno morati promijeniti za prihvaćanje toga kapitala bez ucjena birokracije i lokalnih šerifa. Istih onih koje će najviše pogoditi smanjenje poreza na dohodak pa će ako ne žele kolektivan odlazak u pučku kuhinju morat biti puno ljubazniji po šalterima i uredima. Suficit tekućeg računa dalje vodi do urušaja i aktivnih i pasivni kamata, što su sve iznimno dobre vijesti (barem za onih 99%).

Povećanje robusnosti u slučaju globalne svjetske krize

Kako novi financijski slom nikad ne možemo zanemariti (niti baš biti sigurni kad bi mogao oplesti), pripremati se na njega može na dva načina:
a) Potpuno se izolirati od vanjskog svijeta poput preppers-a.
b) Otići vani i namlatiti lovicu dok se još može.

Naime, ako se doista slomi (napominjem da se ne zna baš kad bi se moglo "slomiti") puno je bolje biti recimo u Njemačkoj pa ako se i dobije otkaz može se vratiti u Hrvatsku s značajnim kapitalom za preživljavanje do oporavka (oburužan stečenim vještinama, lovom, iskustvima i stranim jezicima). Altrernativna situacije bi bila da se globalni slom dogodi, a svi su manje-više zarobljeni u Hrvatskoj kao što je bio slučaj 2008. Po meni jedan od glavnih razloga zašto recimo Poljska nije skoro pa osjetila zadnji financijski slom je bila robusnost koju su imali zbog lovice zarađene u UK.

Troškovi stanovanja i cijena poljoprivrednog zemljišta će biti niži

Ovdje su neke stvari očigledne pogotovo što se tiče kontinentalne Hrvatske (pogotovo Slavonije ) da je vjerujem svima jasno. Ono što ja predviđam da će se dogoditi u Slavoniji recimo je veliko okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta zbog pada cijena, a što će konačno dignuti produktivnost tamo (nakon svih ovih godina bacanja novca na poticaje i potpore). Uz napomenu da će cijena nekretnina na Jadranu porasti, jer će ih u budućnosti moći kupiti i populacija koja upravo iseljava.

Dakle potencijal je tu, kako će se sve okrenuti te hoće li emigracija preći "kritičnu masu" pa od Hrvatske napraviti Haiti ili Bosnu i Hercegovinu zapravo ne ovisi o onima koji idu nego o onima koji ostaju. Hoće li se pak oni koji ostanu znati prilagoditi novonastaloj situaciji nije ipak do kraja jasno, ali to ćemo lako prepoznati ako obratimo pažanju na recimo:

* Da li se smanjuje stopa poreza na dohodak?
* Da li će bogati krenuti u kapitalne investicije?
* Da li će se skršiti birokratske barijere za ulaganja?
* Da li će oni uhljebljeni i koji žive na tuđoj grbači pristati na stagnaciju i relativno nepovoljniji položaj?

Za kraj uvodnog upisa evo par znanstvenih članaka koji se bave tematikom, naravno potpuno zanemarenih od sijača straha i pesimizma po medijskom prostoru.

Does emigration increase the wages of non-emigrants in sending countries?
http://wol.iza.org/articles/does-emi...countries/long

The Effect of Emigration from Poland on Polish Wages
http://www.cream-migration.org/publ_.../CDP_29_12.pdf

Evo jedan zanimljiv članak prike Damira Pilića, jako mi je drago da se meta-jezik "egzodusa" širi i po main-stream medijima

Bože čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku! Stvarne brojke o iseljavanju skoro su tri puta veće od službenih, Hrvati sve mlađi napuštaju domovinu, a osim trbuhom za kruhom, bježe i od 'rodijačkog kapitalizma'

Iseljavanje iz Hrvatske nakon ulaska u EU raste gotovo geometrijskom progresijom, pri čemu su stvarne brojke skoro trostruko veće od službenih. Najviše se iseljava iz onih dijelova Hrvatske koji bilježe najveću nezaposlenost, s iznimkom Dalmacije, a najomiljenija iseljenička destinacija je Njemačka.
To su neki od najvažnijih nalaza nedavno predstavljenog rada „Dinamika i odrednice migracije: slučaj Hrvatske i iskustvo novih članica EU“, autora Ivane Draženović, Marine Kunovac i Dominika Pripužića iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke, koji su istražili magnitudu iseljavanja iz novih u stare članice EU-a od 2000. godine naovamo.
U istraživanju je razmatrano svih 11 novih članica EU-a iz Istočne Europe: Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska.

Autori rada naglašavaju veliki disbalans između službenih i realnih podataka o iseljavanju iz Hrvatske.
...

Drugim riječima, emigranti iz istočne u zapadnu Europu ne bježe samo u potrazi za poslom i boljim životom; oni također bježe od korupcije, odnosno od „rodijačkog kapitalizma“.
Pojedini stručnjaci tvrde da je to zapravo jedno te isto, odnosno da prvo (bolji život) proizlazi iz nedostatka drugog (korupcija). Ta će informacija vjerojatno jednog dana stići i u ove krajeve.

https://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/549844/boze-cuvaj-hrvatsku-odoh-ja-u-njemacku-stvarne-brojke-o-iseljavanju-skoro-su-tri-puta-vece-od-sluzbenih-hrvati-sve-mlai-napustaju-domovinu-a-osim-trbuhom-za-kruhom-bjeze-i-od-rodijackog-kapitalizma

Link na origalni članak mlađahnih nada HNB-a...

https://www.hnb.hr/documents/20182/2101832/24-dec-drazenovic-kunovac-pripuzic.pdf

First, we construct indirect emigration flows from Croatia, following the EU accession.
Currently, Croatian Bureau of Statistics (CBS) collects the data about migration flows from
Croatian Ministry of Interior which records only persons that have registered the change in their
country of usual residence with the Ministry. Following related literature contributions
(Izquierdo, M. et al. (2014), Bertoli and Moraga (2013)) we assume that there are no clear
incentives and benefits of registering in home country offices when emigrating, while on the
other hand immigrants have an incentive to register when they arrive in the destination country,
given that access to some basic social services in destination country (i.e. education and health)
generally requires prior registration. Therefore, we assume that official emigration numbers
from CBS could be underestimated and resort to the European Union destination countries
national statistical offices to collect numbers of registered immigrants coming from Croatia.
The differences are striking. Our indirect emigration estimates show that emigration from
Croatia in the core EU countries following the EU accession is on average around 2.6 times
higher compared to officially registered numbers in Croatia, with around 230 thousands people
having left Croatia and settled in one of the analyzed core EU countries in 2013-2016 period.

Secondly, we show that although emigration flows in Croatia following the EU accession are
sizeable, they are not an isolated case. Bulgaria and Romania also experienced proportionally
similar population outflows since they became member states in 2007. CEE countries that
joined the EU in 2004 also saw an increase in emigration rates towards the core EU countries,
though to lower extent. Time series of indirect emigration flows from NMS show that higher
emigration rates recorded after the EU accession persisted over the years. In other words,
average emigration rate from NMS to the core EU countries in 2016 is on average equal or
higher to the emigration rates in four years following the EU accession, which corroborates a
strong persistency of the higher emigration rates.5 Such trends raise several serious
sustainability concerns for Croatia, which will become relevant in the medium term, since3
current population outflow to the core EU countries according to constructed indirect
emigration flows is around 2% of population each year.

O utjecajima emigracije na zemlje koje šalju ljude ima vec preko 20 godina da je RAND Corporation rekao neke stvari...

Emigration and Its Effects on the Sending Country

https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monograph_reports/2006/MR244.pdf

E evo i studije koja objašnjavanja rast placa u Litvi iz koje je emigritralo more ljudi.

With EU enlargement, workers from Lithuania were allowed to emigrate to the UK
and Ireland; around 9% of the Lithuanian workforce emigrated after the country joined
the European Union. I exploit this exogenous change in migration laws and the resulting
emigration wave to identify the effect of emigration on wages, using variation within demographic
groups over time. The estimated impact of emigration on wages is significant.
A one-percentage point increase in the emigration rate increases real wages on average by
0.66%.

http://ftp.iza.org/dp6843.pdf

Samo da javim svekolikom općinstvu da 'digitalizacija' ide dalje.

Jutros je Vlada na sjednici donijela dvije odluke:
- uputila je u Sabor NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ELEKTRONIČKOM IZDAVANJU RAČUNA U JAVNOJ NABAVI - https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2018/06%20lipanj/100%20sjednica%20VRH//100%20-%201.pdf.

Tu bi trebale pasti i neke uštede - http://www.poslovni.hr/hrvatska/vlada-procjenjuje-da-ce-primjenom-samo-ovog-zakona-ustedjeti-vise-od-dvije-milijarde-kuna-341689. Treba napomenuti da je ovo 'EU zakon'.

- druga odluka je pokretanje projekta e-Poslovanje: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2018/06%20lipanj/100%20sjednica%20VRH//100%20-%2010.pdf.

Nije puno ali čovjeka veseli.

Peti ortak wrote:
Nisan na to mislija. Jasno mi je da nema smisla pričat o hipotezi ako iseljavanje stane jer je to uvjet bez kojeg nema ni hipoteze ni učinaka. Pričan o mogućnosti da se "egzodus" nastavi, ali da efekti ne budu onakvi kakve ste ti i Bear predvidili. Nisi valjda toliko uvjeren da misliš da je to nemoguće?  

Uvjeren sam, za razliku od našeg naučnika, da bi se dogodio "great juncture" moraš imati ispunjena dva osnovna uvjeta:
1. "contingency" - ovo se kod našeg "egzodusa" vrlo jasno vidi kroz plač i lelek, a i brojeve

2. dovoljno normalan/inkluzivan i čvrst pravni poredak (u libertarijanskom smislu osnovnih prava) i ograničenje ekstrakcije samim tim poretkom:

Denying the rights and liberty of religion, land, and property!

Murder, plunder, faugh a ballagh, clear the way
Cheating, stealing, diddly-idel-day
Ducking, diving, faugh a ballagh, clear the way
Diddly-aidel-doh, diddly-aidel-day

Hrvatska je, we argue, zemlja s dovoljno dobrim pravnim poretkom (ispunila je barem minimum za ulazak u EU). U Hrvatskoj npr. nije moguće da (kao u Sierra Leoneu) Vujčić slučajno padne s krova HNB-a kad monetarna politika prati fiskalnu ili da se svu djecu pošalje da peru suđe za vrijeme praznika (vidi Uzbekistan i pamuk).

Razlika između najboljih pravnih poredaka na svijetu USA, UK, Njemačka i Hrvatske je infinitezimalno mala u odnosu na zemlje gdje "egzodus" ne bi (ili bi puno teže radio) - imaš jednostavan lakmus test - kad fali radne snage, oduzimaju li se putovnice?

Najbolji primjer ti je kuga 1347. (digresija: nešto docnije je bio i čuven Boj na Kosovu) - na zapadu su porasle plaće, prihvatile se inovacije, "prezreni na svijetu" su izborili za njih bolje zakone,.., dok je na istoku Europe došlo do drugog sužanjstva, jer se jednostavno pobilo one koje nije potukla kuga, ako su napustili zemlju svog gospodara, a što se na zapadu već tad baš i nije moglo.

Jel se prokomentiralo ovo:
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nizozemska-ukida-ogranicenja-za-hrvatske-radnike-20180609

Ipak me iznenadilo, činilo mi se da su već odlučili produžit...

Pošto je maleni Luksemburg usisao ~800 Hrvata, a Belgija bar 3 put više, mogla bi Nizozemska nekih 3-4000... Benelux će prešišat Irsku unutar jedne godine

Izvrsna vijest, živio "egzodus" u Benelux

Da nastavim u optimističnom tonu...

Osim manjka radne snage, najviše leleka i kuknjave izaziva ubrzana de-ruralizacija odnosno opća bježanija iz tkz. pasivnih krajeva pa tako:

* Imamo Košića koji u bijesu proziva "egzodusaše" dezerterima (a mi otvaramo butelje crljenka kad se dotični oglasi     ).
* Imamo Šterca i Kolindu koji guraju spike oko "sigurnosne ugroze", jer eto ostaje prazan prostor pa će Mongoli i Turci navaliti (ovdje samo Tempranillo/Faustino I Gran Reserva 2005   ).
* Imamo općenitu kuknjavu oko "propasti sela", "bogate Slavonije", "korova i ambrozije koja se širi", "napuštenih salaša".

Naravno, ne bježi "napaćeni" narod samo prema Mutti, nego i prema Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj gdje fali radne snage.

Mislim ovdje bi mehanizam "duhova i zombija" trebao biti više nego jasan, ali zanimljivo je pratiti lelek i kuknjavu, uz neizbježno predlaganje "poticaja", "pogonića" i "gradnje pošti".

Kako nestaje Kraljevski grad: u pet godina napustila ga je trećina stanovnika, odlaze i dalje; 'Od stoljeća sedmog ovdje nije bilo manje prometa - apokalipsa!'

https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/538103/kako-nestaje-kraljevski-grad-u-pet-godina-napustila-ga-je-trecina-stanovnika-odlaze-i-dalje-od-stoljeca-sedmog-ovdje-nije-bilo-manje-prometa--apokalipsa

Demografska kataklizma u Imotskoj krajini: odselila se gotovo četvrtina stanovnika, ljudi odlaze brže nego u najgorim vremenima Jugoslavije

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/534267/demografska-kataklizma-u-imotskoj-krajini-odselila-se-gotovo-cetvrtina-stanovnika-ljudi-odlaze-brze-nego-u-najgorim-vremenima-jugoslavije

Ovo je kraj u kojem se događa najveća demografska katastrofa: 'Stvari su nekako i funkcionirale do 1991., ali danas je teško pronaći čovjeka na ulici'

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-kraj-u-kojem-se-dogada-najveca-demografska-katastrofa-stvari-su-nekako-i-funkcionirale-do-1991-ali-danas-je-tesko-pronaci-covjeka-na-ulici/7348467/

Zemlja 'mrtvih' salaša
Slavonija godinama bilježi masovna iseljavanja, najistočniji hrvatski grad Ilok na granici sa Srbijom postaje prazan grad.

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zemlja-mrtvih-salasa

Kako je gradijent produktivnosti i GDP-a po glavi stanovnika od "pasivnih krajeva", preko Zagreba do Njemačke ekstreman, "egzodus" neće stati dok u Hrvatskoj ne bude omjer ljudi koji žive u gradu u odnosu na selo Paretovih 80-20. Ovdje je ključno da je Hrvatska "mala i blizu", odnosno samo Njemačka može ovo riješiti u nekoliko godina. Nema nam jraja sada s vascelim Beneluxom.  

Naravno, da bi se ostvarili "iznimno blagotvorni" učinci egzodusa, Zagreb, splitski bazen, Istra, Rijeka i kvarnerski otoci, moraju jako dizati produktivnost te postati privlačnije mjesto za radnu snagu. I to ne samo iz hrvatskih pasivnih krajave.

Za ozbiljan rast produktivnosti treba doći strani meritokratski i visoko-efikasni kapital. Koliko god da je u Istri ili Splitu "najlipše na svitu", njemačko managerstvo neće doći ako budu plaćali veće poreze nego što plaćaju Mutti (mora im ostati neto barem par tisuća eura više mjesečno nego što imaju gore).

Dakle bez jednistvene stope od 12% poreza na dohodak te rušenja barem nekih doprinosa (tipa doprinos za zapošljavanje) te spuštanje razine iznad koje se doprinosi ne plaćaju, nema ništa od:

* njemačkih managera koji upravljaju kapitalom koji kako vidimo nekom "mađijom" uspijevaju po Njemačkoj zaposliti hrvatske "nezaposlive"
* ukrajinskih programera i inžinjera
* talijanskih konobara i pizzaiola
* francuskih kuhara i somelijera

Odnosno, svih onih bez kojih nema veće produktivnosti bez obzira na uloženi kapital. Kao što smo vidili po Todoriću, džaba rodijacima i uhljebima ulupavanje para u investicije kad ne znaju.

Opet, ja da sam mega-uhljeb već sljedeće godine bi rasteretio plaće barem tri milijarde kuna.

@ Malo Derište, jel ti plašiš alfa-uhljebe na poslu. Bolje ih na vrijeme prepast, da ih ne šokira.  

Monsignor.m wrote:

Uvjeren sam, za razliku od našeg naučnika, da bi se dogodio "great juncture" moraš imati ispunjena dva osnovna uvjeta:
1. "contingency" - ovo se kod našeg "egzodusa" vrlo jasno vidi kroz plač i lelek, a i brojeve

2. dovoljno normalan/inkluzivan i čvrst pravni poredak (u libertarijanskom smislu osnovnih prava) i ograničenje ekstrakcije samim tim poretkom:

Denying the rights and liberty of religion, land, and property!

Murder, plunder, faugh a ballagh, clear the way
Cheating, stealing, diddly-idel-day
Ducking, diving, faugh a ballagh, clear the way
Diddly-aidel-doh, diddly-aidel-day

Hrvatska je, we argue, zemlja s dovoljno dobrim pravnim poretkom (ispunila je barem minimum za ulazak u EU). U Hrvatskoj npr. nije moguće da (kao u Sierra Leoneu) Vujčić slučajno padne s krova HNB-a kad monetarna politika prati fiskalnu ili da se svu djecu pošalje da peru suđe za vrijeme praznika (vidi Uzbekistan i pamuk).

Razlika između najboljih pravnih poredaka na svijetu USA, UK, Njemačka i Hrvatske je infinitezimalno mala u odnosu na zemlje gdje "egzodus" ne bi (ili bi puno teže radio) - imaš jednostavan lakmus test - kad fali radne snage, oduzimaju li se putovnice?

Najbolji primjer ti je kuga 1347. (digresija: nešto docnije je bio i čuven Boj na Kosovu) - na zapadu su porasle plaće, prihvatile se inovacije, "prezreni na svijetu" su izborili za njih bolje zakone,.., dok je na istoku Europe došlo do drugog sužanjstva, jer se jednostavno pobilo one koje nije potukla kuga, ako su napustili zemlju svog gospodara, a što se na zapadu već tad baš i nije moglo.

I s time se slažen, samo šta ja ostavljan mogućnost da je svejedno hipoteza pogrešna jer, kako god okreneš, znanje nam je ograničeno i nepotpuno. A ovo je hipoteza koja opisuje poprilično složen sustav. Evo, prinit ću post koji je napisa Bear na f.hr-u na moje pitanje pod kojim uvjetom će smatrat hipotezu opovrgnutom:

RealBear wrote:* Osnovni kriterij za obaranje hipoteze je da nominalni rashodi države krenu rasti brže ili isto od rasta nominalne sume neto plaća u razdoblju dužem od jedne godine.

* Dodatni kriterij je izostanak konvergencije GDP-a po glavi stanovnika prema ostalim "novim" EU članicama.

Reka bi da ne sumnjan u ono šta ste dosad napisali, samo ostavljan mogućnost da niste nešto ubacili u hipotezu. Unknown unknowns.

Tako je, bez konvergenicije GDP-a po glavi stanovnika ništa od iznimno blagotvornih učinaka "egzodusa".

Jedino ta konvergencija znači istinski slom uhljebničko-rodijačkog modela na način da preostali uhljebi i rodijaci nisu u prosjeku gori od ovih koji su pola stoljeća proveli iza "željezne zavjese". Šta ja znam, to su prilično nisko postavljena očekivanja.

Sve ove godine su Šonje, Bićanić, Vizek i slični upozoravali, plašili, moljakali i kumili pa ništa od toga nije došlo do ušiju "hrvatskih elita".

S druge strane "egzodus" ne moli nikog ništa, on samo ima batinu kojom brutalno kažnjava svaki "policy error".

Peti ortak wrote:
Reka bi da ne sumnjan u ono šta ste dosad napisali, samo ostavljan mogućnost da niste nešto ubacili u hipotezu. Unknown unknowns.

Naravno, uvijek je to moguće , ja na ovo gledam kao na čisti ekono-inženjerluk pa baš i ne idem toliko duboko u apstrakcije.

RealBear wrote:Tako je, bez konvergenicije GDP-a po glavi stanovnika ništa od iznimno blagotvornih učinaka "egzodusa".

Već sam jednom napisao našem naučniku, GDP per capita je ključna mjera uspjeha društva koja u sebi odslikava i smrtnost novorođenčadi i patente iliti kako to lijepo kaže Bryan Caplan:

Bryan Caplan wrote:
It makes one grand empirical prediction: Good social outcomes correlate.  Income, wealth, happiness, health, culture, entertainment, leisure, and safety will all go together.  And in point of fact, this prediction is true: Good social outcomes do tend to go together.  Saying, "Society X has good health because it has high social capacity" is comparable to, "Person A is good at learning math because he has a high IQ."  In both cases, we legitimately use good general outcomes to predict good specific outcomes.

Naravno, to nije razlog da se "egzodusom" ne bavimo i na dubljoj razini, s više granularnosti.

Ne djeluje egzodus jednako na sve, radnik koji 'zna znanje' i kojem će zbog toga plaća znatno porasti neće proći jednako kao umirovljenik, čak i u nekom optimističnom scenariju je teško očekivati da će penzije u skorije vrijeme moći rasti ili da će javno zdravstvo postati bolje. Time se gubi, šta je ono rekao Milanović jednom 'naš stil života' (uravnilovka), a postajemo okrutni darvinistički zapad

Evo malo svježeg štiva dok Marić brusi prijedlog i svađa se sa kolegama.

Dakle probni baloni za dizanje plaća sa svih strana.

Moramo to prokomentirati i dovesti u kontekst s ovim nastavakom usporavanje pada broja nezaposlenih...

Kao prvo vidimo da je zbog razloga "zapošljavanje" u 5. mjesecu izašlo s evidencije nezaposlenih preko 6.000 ljudi manje nego prošle godine.
Bit će zanimljivo pogledati HZMO brojke za 5. mjesec kad izađu za 15-tak dana i usporediti.

Reklo bi se da poslodavci umjesto sa zavoda sve više zapošljavaju:
* sezonsku stranu radnu snagu
* klince direktno iz škole/faksa koji nikad nisu ni bili na zavodu za zapošljavanje
* branitelje i druge prijevremeno umirovljene preko ugovora o djelu, a rekao bih da se čak ulazi i u zapošljava starijih od 65 godina. Na ovaj način država vjerojatno zapošljava najviše.

Kako imamo pouzdane leading indikatore o broju zaposlenih u Njemačkoj za Q1, "egzodus" je vjerojatno na istoj razini kao i prošle godine, pa izgleda da broj nezaposlenih kao ulazna varijabla postao sve lošiji prediktor "egzodusa".

To gubljenje prediktivne snage što se tiče broja nezaposlenih naravno nije previše bitno jer nam je dovoljno gledati njemačke podatke o zaposlenosti Hrvata.

Ono što je puno bitnije je činjenica da prestaje prilično lagodna situacija za mega uhljebe kojima je "egzodus" riješavao nezaposlenost, a bolan manjak radne snage nije bio toliko izražen.

Po ovoj recentnoj strci i panici, svađama između mega-uhljeba istih političkih opcija situacija je poprilično napeta.

Ne zaboravimo da je samo prije nekoliko mjeseci Marić najavljivao spuštanje samo stope PDV-a, te nije bilo spomena o daljnjem spuštanja poreza i doprinosa na plaće. Danas pak sa svih strana imamo "tešku topničku pripremu" za rast plaća. Kao što sam već više puta rekao, uhljebima bi bilo bolje da već imaju napisane zakone. Očekujem barem 3 milijarde kuna više za plaća već u 2019. godini.

Rast GDP-a dugoročno treba gledati kao rast broja zaposlenih + rast produktivnosti. Potrošnja zasnovana na deficitu platne bilance nije održiva za ekonomijice poput Hrvatske.

Rast produktivnosti ne može doći ako se široko ne otvore vrata meritokratskom i brutalno efikasnom stranom kapitalu, ali za to naravno treba vremena i ne uklapa se dobro u planove i snatrenja "uhljeba i rodijaka" (jer njihova uloga postaje relativno beznačajna, iako će i njima biti bolje).

Jedino što imaju za rast GDP_a je dakle rast zaposlenih koji će plaću trošiti u Hrvatskoj + naravno rast plaća. Kako ima sve manje i manje nezaposlenih koji odlaze u "egzodus" ili uskaču na mjesta zaposlenih koji su emigrirali, a "egzodus" nastavlja tempom od 50-tak tisuća godišnje, manjak radne snage postaje sve veća prijetnja rastu GDP-a ako sve ostane po istom.

Naravno stvarni rast po glavi stanovnika će biti veći, ali sumnjam da je to nešto čime će se mega-uhljebi hvaliti okolo.

Dakle nema druge nego "odricat se" da bi se digle plaće onima koji imaju globalno utržive znanju i vještine (ili samo volju za malo vidjet svijeta sad kad se može).

Šta reći nego... Živio egzodus!!!

S obzirom da su neki "vjerni štioci" iskazali da im je teško povezati statistiku i temu onda moramo malo obrazložiti i neke jednostavnije detalje. Kako je na "Statistici u nizu" trenutno nezaposlenost na tapetu onda evo nekih detalja i generalnih opservacija.

Smanjenje nezaposlenosti je jedno od najvažnijih (i najočitijih) blagotvornih svojstava "egzodusa".[/b]

* U ekonomiji ne postoji veće zlo od prisilne nezaposlenosti, zahvaljujući "egzodusu" nezaposlenost se smanjuje direktno na dva načina:
1. nezaposleni nalaze posao izvan HR
2. zaposleni sele izvan HR, a nezaposleni uskaču na njihovo mjesto (ili drugi zaposleni na upražnjeno mjesto pa nezaposleni na njegovo i slični lanci)

* (1) i (2) su blagotvorni još i jer nezaposleni više nisu na grbači onih koji su ih dosad uzdržavali, a u slučaju (2) je moguće da je došlo do migracije iz pasivnih krajeva pa "egzodus" katalizira proces pretvorbe "zombija" u "duhove".

* Smanjenjem nezaposlenosti smanjuje se ponuda rada (najosnovniji mehanizam ponude i potražnje), što gura plaće prema gore. Osnovnu reformsku uzročno-posljedičnu vezu "egzodusa" smo predvidjeli kao pritisak "rodijaka" na "uhljebe" da smanje poreze budući da ovima prvima nestaje radne snage.

Pri tome treba primjetiti sljedeće:
- oskudnost resursa/rast plaća budi "kreativnu destrukciju" - oni koji ostvaruju veću dodanu vrijednost i efikasniji su oduzimat će radnu snagu onima drugima, oni najneefikasniji će propadati ili će ih jesti oni efikasni
- obilje radne snage prisiljene raditi za niske plaće u nedostatku boljeg izbora je bilo vrhunsko pogonsko gorivo "uhljebničko-rodijačke paradigme"

Na ovom mjestu smo naslutili početak tzv. "virtuous circle" naše uzročno-posljedične veze o kojem će još biti riječi.

"Vjerni štioc" se ohrabruje da bez ikakvog srama pita i najbanalnija pitanja kako bi bilo kakve nejasnoće, nešto drugo što mislimo da se samo po sebi podrazumijeva, a nije jasno ili se pogubilo u "metajeziku" istjerali na vidjelo i tako potpuno razgolitili i rasvijetlili naš teorijum.

Ajde da i ja nekaj napisem (na fhr ima tolko trolanjai spama da je tesko ikada doc do kraja teme).

Slazem se da je eksodus kratkorocno i dugorocno pozitivan za HR, ali mislim da ne vodi u optimisticni end-game scenario koji Monsi i Medvjed zagovaraju (flat tax od 12%; BTW, jel to samo porez na placu, ili totalna davanja, ukljucujuci zdravstveno, mirovinsko, itd?)

Zasto? Zato jer u HR imamo ogromnu Vampirsku Generaciju (nazovimo ju GenV), koja je za vrijeme Juge izgradila ili stekla kroz hiperinflaciju ogromne stanove, kuce i vikendice, i zaduzila drzavu isvoju dijecu dodjeljujuci sebi ogomne mirovine i skupo zdravstveno za koje su oni (dok su radili) placali bakshish. U 90ima su im se pridruzili mnogi branitelji, "invalidi", i prijevremeno umirovljeni (GenV ne smatram striktno po godini rodjenja). To je dovelo HR do toga da ima ogromno glasacko tijlo (koje izlazi na izbore) sa "stecenim pravima" kojih se ne zeli odrec i cuclaju svoje potomke preko njih. GenV je u glavi "pa i tak ce mi dijeca nasljedit sve", ali ne razmisljaju da ce i unuci bit u 30ima prije nego ista naslijede; mladji ljudi se hoce osamostalit najkasnije u ranim 20ima. To glasacko tijelo nece dopusti veliko rezanje proracuna kroz reforme. Nazalost cemo trebati cekati pravu krizu (ne onaj pickin dim ko 2008) koja ce bacit drzavu u kolaps.

Kolega Monsi brijena indikatore - ako max brutto1/netto padne ispod 1.3 , priznajem da sam u krivu i da je dobra mogucnost da HR postane balkanski tigar a ne jos jedna Venecuela

Zaboravih napisat - mislim da previse snage dajete racionalnom ekonomskom razmisljanju, a ne praxeology (neznam hrvatsku rijec).

celavi2 wrote:Ajde da i ja nekaj napisem (na fhr ima tolko trolanjai spama da je tesko ikada doc do kraja teme).

Slazem se da je eksodus kratkorocno i dugorocno pozitivan za HR, ali mislim da ne vodi u optimisticni end-game scenario koji Monsi i Medvjed zagovaraju (flat tax od 12%; BTW, jel to samo porez na placu, ili totalna davanja, ukljucujuci zdravstveno, mirovinsko, itd?)

Zasto? Zato jer u HR imamo ogromnu Vampirsku Generaciju (nazovimo ju GenV), koja je za vrijeme Juge izgradila ili stekla kroz hiperinflaciju ogromne stanove, kuce i vikendice, i zaduzila drzavu isvoju dijecu dodjeljujuci sebi ogomne mirovine i skupo zdravstveno za koje su oni (dok su radili) placali bakshish. U 90ima su im se pridruzili mnogi branitelji, "invalidi", i prijevremeno umirovljeni (GenV ne smatram striktno po godini rodjenja). To je dovelo HR do toga da ima ogromno glasacko tijlo (koje izlazi na izbore) sa "stecenim pravima" kojih se ne zeli odrec i cuclaju svoje potomke preko njih. GenV je u glavi "pa i tak ce mi dijeca nasljedit sve", ali ne razmisljaju da ce i unuci bit u 30ima prije nego ista naslijede; mladji ljudi se hoce osamostalit najkasnije u ranim 20ima. To glasacko tijelo nece dopusti veliko rezanje proracuna kroz reforme. Nazalost cemo trebati cekati pravu krizu (ne onaj pickin dim ko 2008) koja ce bacit drzavu u kolaps.

Kolega Monsi brijena indikatore - ako max brutto1/netto padne ispod 1.3 , priznajem da sam u krivu i da je dobra mogucnost da HR postane balkanski tigar a ne jos jedna Venecuela

Slicno sam i pisao na fhr - svakom godinom gdje 50k* ljudi 0-45 godina ode, manja je relativna snaga onih koji mogu profitirati od drasticnog smanjenja poreza na rad - veci je incentive "mega uhljebima" da budu kreativni u odrzavanju status quo-a. Jednostavno, elektorat im to zeli (a i njima pase )...

Pitajte se sto se dogadja u izboru jednog od dvoje:
a) daljnji egzodus
b) manje penzije/place u javnom sektoru/drzavno zdravstvo

Odabir a) cini manji broj ljudi nesretnima... Oni koji se odsele su u prosjeku bolje prosli (te djelomicno i pomazu dotacijama), jos k tome i sve manje sudjeluju u izborima.
Odabir b) cini veci dio ljudi nezadovoljnim - umirovljenici, javne sluzbe, te svi koji su vezani za drzavne poslove ("pseudo kapitalisti")

Naravno, kao i svaka pozitivna povratna veza, ona ne vodi stabilnosti i mora "puknuti" pod pritiskom vanjske sile (u ovom slucaju trzista) - ali to bi se moglo dogoditi dovoljno kasno da je svim sudionicama ove teme, zapravo i nebitno.

U medjuvremenu, nije mi mrsko citat "lelek i plac" bivsih Tahija iako se bojim nove runde "poduzetnickih potpora"...

*Vjerojatno maksimalni broj, u prosjeku 2013-18 je blize 40k

@realbear - ovdje si ti moderator pa kako si zamislio - jer ovo generalna tema za rasprave, ili cemo svugdje pomalo?

Lebowski wrote:
Slicno sam i pisao na fhr - svakom godinom gdje 50k* ljudi 0-45 godina ode, manja je relativna snaga onih koji mogu profitirati od drasticnog smanjenja poreza na rad - veci je incentive "mega uhljebima" da budu kreativni u odrzavanju status quo-a. Jednostavno, elektorat im to zeli (a i njima pase )...

Ako je broj zaposlenih konstantan ili raste (imamo konsenzus oko ovog), a broj stanovnika se smanjuje - kako je manja relativna snaga?

Primjeti jednu stvar - zasad se Hrvatska rješava "viška ljudi" (tj. onih ljudi koje Hrvatska ekonomija nije u stanju zaposliti).

pa ne moze nastaviti biti konstantan, ako se iseljavanje nastavi istim tempom. Relativnim "postarivanjem" vise moci odlazi onima koji su ostali (penzioneri, "uhljebi" i ostali naslonjeni na drzavu). Ako bi egzodus bio ravnomjeran po dobnim/drustvenim skupinama (da odlaze svi ravnomjernog), te promjene odnosa medju drustvenim skupinama ne bi bilo... ali egzodus nije takav (iskreno ako imas ikakvu slicicu da je ta raspodjela relativno ravna, odbacujem svoje sumnje).

Da, sada je ta ekonomija zaposlila ljude na mjesta onih koji su otisli. Govorim iskljucivo kada se radi o odlasku nekog zaposlenog, u prosjeku je to negativna selekcija. Naravno, odlazak nezaposlenih je cisti plus. Nakon skoro 5 godina u EU, mozemo pretpostaviti da su mobilni nezaposleni vecinom i otisli ili zaposleni...

Samo da budem jasan, za razliku od nase vrhovnice, smatram da je sloboda kretanja radne snage najvazniji doprinos EU - te cim dovede do pojacanog useljavanja u Hr (bilo Ukrajinaca, Njemaca, bilo Hrvata povratnika), ja mijenjam kamp u ciste optimiste

Lebowski wrote:pa ne moze nastaviti biti konstantan, ako se iseljavanje nastavi istim tempom. Relativnim "postarivanjem" vise moci odlazi onima koji su ostali (penzioneri, "uhljebi" i ostali naslonjeni na drzavu). Ako bi egzodus bio ravnomjeran po dobnim/drustvenim skupinama (da odlaze svi ravnomjernog), te promjene odnosa medju drustvenim skupinama ne bi bilo... ali egzodus nije takav (iskreno ako imas ikakvu slicicu da je ta raspodjela relativno ravna, odbacujem svoje sumnje).

Pa nisu bitne dobne skupine - ako si tvrdio da se smanjuje relativna snaga onih koji dobivaju smanjenjem poreza na rad. O tome ti govori stopa zaposlenosti koja raste.
2013Q3 imamo 43% zaposlenih u skupini 15+, 2017Q4 imamo 46,3%, (a još je Q4 uvijek lošiji kvartal od Q3).

Ono o čem ti pričaš se događa tek kad zaposlenost krene opadat, a samo do prosjeka EU mi moramo dignut ovu najširu stopu zaposlenosti za 7%. Osobno mislim da je to trivijalna stvar.

Ta "negativna selekcija" nam zasad također ne stvara tolike probleme, imamo sasvim solidan rast produktivnosti. A sutra - ne znamo.

Kad smo kod relativnih odnosa među populacijom meni je zapravo najbitnije sljedeće:

Ako godišnje ode recimo 40-50 tisuća ljudi to znači da dobijamo još barem 150 tisuća roditelja, baba i dida "egzodusaša" koji će onemogućiti bilo
kakvu pomisao o referendumu za izlazak iz EU. Dakle dok je "egzodusa" nema mira uhljebničko-rodijačkoj paradigmi, jedino ih raspad EU ili dobrovoljni izlazak preko referenduma može "spasiti".

Što se tiče ove dosad neviđenje kuknjave po medijima...
Jednostavno "egzodus" je pokazao očnjake, pritisak na rast plaća već je sada ogroman.

Uzmimo da se megauhljebi ogluše na ovo recentnu kuknjavu i zahtjeve za flat-tax, manje doprinose i šta već sve ne dolazi sa svih strana.
Jednostavno će krenut propadati one firme koji ne mogu platit radnu snagu. Po logici stvari najprije će propasti "rodijaci" jer su po definiciji puno manje efikasni
od onih koji su na meritokratski način zaradili i izgradili biznis.

Dakle, ako se država i ovi koji ovise o rashodima ne budu "odricali" za rast plaća onda će teret podnijeti rodijaci koji će morat zatvarat firme jer će im radna snaga uteći u "egzodus" ili kod onih koji su efikasni pa mogu platit više.

U konačnici je zapravo isto, ili će se odricat uhljebi pa će i rodijačkim firmama biti malo lakše, ili će rodijaci stavljati ključ u bravu.
To su ta "epska vremena" koja u svim scenarijima (osim izlaska iz EU) vode do urušaja dosad dominantne paradigme.

"Egzodus" i "kreativna destrukcija" su brat i sestra.

Zasto mislis da je isto? Pa kaj ak propadnu rodjacke firme? Totalno nevazne za ekonomiju, i jedino hrane par tisuca rodjaka. Ostatak na drzavnoj sisi je puno vece glasacko tijelo.

Ajmo pretostavit da je 2021, sve rodjacke firme propale. Kako to mijenja stvari osim da je manji pritisak za smanjivanje poreza (pod pretpostavkom da je vazniji utjecaj tih par tisuca rodjaka na politicare nego utjecaj par desetska tisuca ostalih poduzetnika)?

Nije bitno koliko tisuća rodijaka ima, nego koliko stotina tisuća ljudi još zapošljavaju te koliki njihova propast diže produktivnost po zaposlenom.

Uzmimo Agrokor, Lidl i Špar... jednostavno "brutalni strani kapital" em otima tržište investicijama, em otima radnike dizanjem plaća.
Tu situaciju se može generilizirati na svaki sektor gdje se kapital koji završio u rukama "rodijaka" u procesu pretvorbe i privatizacije susreće sa meritokratskim kapitalom.

Dakle, ako uhljebi ne smanje opterećenje na plaće, jednostavno će izgurati sve rodijačke firme koje nemaju znanja i kapitala iz tržišne utakmice.
Kako GDP ovisi o broju zaposlenih i produktivnosti, situacija u kojoj država ne smanjuje opterećenja na plaće znači (all things equal):
* Manji broj zaposlenih zbog egzodusa (smanjuje GDP)
* Veću produktivnost zbog kreativne destrukcije (diže GDP)
* Ubrzanu propast mnogih rodijaka
* U konačnici megauhljebi imaju s druge strane meritokratski kapital s kojim ne mogu ići na jagnjetinu radit poslove
* Brutalni strani kapital kad preuzme tržište i radnike do kraja, diže cijene roba i usluga (inflacija raste brže od rashoda proračuna) tako da će oni na državnoj sisi opet imati manje.

Dakle ili će se uhljebi odreći prihoda ili će im zbog manjka radne snage inflacija rasti puno brže od rashoda proračuna.

Oni su ovu bitku već izgubili.

Slasem se sa svime , zato sam i reko da mislim da je egzodus kratkorocno i dugorocno pozitivan. Ali to ne mijanja cinjenicu da je optimistican end-game jako upitan.
Inflacija placa u privatnom sektoru znaci jos jacu inflaciju proracuna (kako se place prebacuju u vise porezne razrede) sto ostavlja mogucnost vise inflacije primanja cuclaca proracuna.
Bit ce zanimljivo vidjet reakciju na iducu krizu; (pravi) austerity ili stimulacija? Ta ce nam dati dobar indikator ali bumo morali pricekat jos par godina.

Monsignor.m wrote:

Lebowski wrote:pa ne moze nastaviti biti konstantan, ako se iseljavanje nastavi istim tempom. Relativnim "postarivanjem" vise moci odlazi onima koji su ostali (penzioneri, "uhljebi" i ostali naslonjeni na drzavu). Ako bi egzodus bio ravnomjeran po dobnim/drustvenim skupinama (da odlaze svi ravnomjernog), te promjene odnosa medju drustvenim skupinama ne bi bilo... ali egzodus nije takav (iskreno ako imas ikakvu slicicu da je ta raspodjela relativno ravna, odbacujem svoje sumnje).

Pa nisu bitne dobne skupine - ako si tvrdio da se smanjuje relativna snaga onih koji dobivaju smanjenjem poreza na rad. O tome ti govori stopa zaposlenosti koja raste.
2013Q3 imamo 43% zaposlenih u skupini 15+, 2017Q4 imamo 46,3%, (a još je Q4 uvijek lošiji kvartal od Q3).

Ono o čem ti pričaš se događa tek kad zaposlenost krene opadat, a samo do prosjeka EU mi moramo dignut ovu najširu stopu zaposlenosti za 7%. Osobno mislim da je to trivijalna stvar.

Ta "negativna selekcija" nam zasad također ne stvara tolike probleme, imamo sasvim solidan rast produktivnosti. A sutra - ne znamo.

2013 i period do 2017/18 je već apsolviran, tu je sve jasno - Hrvatska je ušla u EU u vrijeme masivnog stimulusa, rasta EU gospodarstva nakon duge svjetske i europske krize, donekle uspješnog korištenja kohezijskih fondova, a onda je došlo neočekivano rano otvaranje tržišta rada Njemačke i drugih država, počistila se nezaposlenost, dovelo se do solidnog rasta gospodarstva i zapravo spasila se Hrvatsku. Svi koji smo se ovdje registrirali, to ili u potpunosti ili većinom prihvaćamo

Pitanje je što dalje. Glavna premisa je evidentna (složio sam se tim i na prvih par stranica "egzodus I" teme) i prilično dobro postavljena, manjak radne snage radi pritisak na plaće, taj porast firme mogu plaćati bez gubitka tržišne pozicije samo ako se država odrekne velikog dijela svog kolača... Čisto logički, u ljudskom društvu je moguće da je jedan vektor pritiska na kompleksan sustav ima različite potencijalne ishode. Nema nikakvog razloga zašto bi se takav sustav ponašao deterministički. Ne znam točno koja je vjerojatnost za vaš ishod, ali nije jedini moguć, a po mom mišljenju čak nije niti najvjerojatniji.

Što se tiče stope zaposlenosti koju si spomenuo, to je kategorija 15-65 ili samo 15+? Vrlo jednostavno pitanje za tebe - misliš li da egzodus nastavlja tim tempom od 40-50k godišnje ili ne? Egzodus je većinski (odokativno 85%) u kategoriji <45? Ili postoji neki podatak koji kaže da od tih 40-50k ljudi godišnje raspodjela po dobnim skupinama približno jednaka dobnoj raspodjeli u ukupnoj populaciji?

Što se tiče negativne selekcije, dobar mi je primjer ghost&zombies. U tom primjeru, ljudi glasaju nogama protiv partijsko/uhljebničkog modela i odlaze iz najpremreženijih regija ostavljajući lokalne moćnike (tj. one koji su ostali negativnom selekcijom) da "upravljaju" hrđavim autima dok im tumbleweed nosi vjetar po praznim ulicama. Zamišljam "crni" scenarij gdje je cijela država takva, a moćnici i penzioneri su održavani "fiks-om" turizma. Kažeš da još nije predstavljala problem - to je vrlo teško dokazati da li je zasad ili nije, pokušat ću i dalje gledati da li se može negdje primijetiti taj utjecaj...

RealBear wrote:Kad smo kod relativnih odnosa među populacijom meni je zapravo najbitnije sljedeće:

Ako godišnje ode recimo 40-50 tisuća ljudi to znači da dobijamo još barem 150 tisuća roditelja, baba i dida "egzodusaša" koji će onemogućiti bilo
kakvu pomisao o referendumu za izlazak iz EU. Dakle dok je "egzodusa" nema mira uhljebničko-rodijačkoj paradigmi, jedino ih raspad EU ili dobrovoljni izlazak preko referenduma može "spasiti".

Što se tiče ove dosad neviđenje kuknjave po medijima...
Jednostavno "egzodus" je pokazao očnjake, pritisak na rast plaća već je sada ogroman.

Uzmimo da se megauhljebi ogluše na ovo recentnu kuknjavu i zahtjeve za flat-tax, manje doprinose i šta već sve ne dolazi sa svih strana.
Jednostavno će krenut propadati one firme koji ne mogu platit radnu snagu. Po logici stvari najprije će propasti "rodijaci" jer su po definiciji puno manje efikasni
od onih koji su na meritokratski način zaradili i izgradili biznis.

Dakle, ako se država i ovi koji ovise o rashodima ne budu "odricali" za rast plaća onda će teret podnijeti rodijaci koji će morat zatvarat firme jer će im radna snaga uteći u "egzodus" ili kod onih koji su efikasni pa mogu platit više.

U konačnici je zapravo isto, ili će se odricat uhljebi pa će i rodijačkim firmama biti malo lakše, ili će rodijaci stavljati ključ u bravu.
To su ta "epska vremena" koja u svim scenarijima (osim izlaska iz EU) vode do urušaja dosad dominantne paradigme.

"Egzodus" i "kreativna destrukcija" su brat i sestra.

Prva stvar, da slažem se - referendum o izlasku iz EU je prilično malo vjerojatan... Također, za njega bi trebalo napraviti puno jako kompliciranih predradnji - pošto se sloboda kretanja ljudi jamči državljanima EU, svi "egzodaši" i njihovi članovi obitelji će biti prilično motivirani da njega izađu i glasaju protiv. Ako ih se želi isključiti, mora se uvesti ekstremno strogo vezanje prebivališta i mogućnosti glasanja na referendumu (btw na Brexit referendumu su isključili one koji nisu više od 10 godina živjeli u EU).

Ali postoji i puno toga između "moraju uvesti flat tax ili izaći iz EU".

Druga stvar, oko propadanja "rodijaka" - ako im pocne biti stvarno gadno, nece li dobiti potporu od svojih prijatelja "megauhljeba" i nove runde poticaja za zaposljavanje, antirecesijskih mjera ili javnih radova (sufinanciranih EU parama)?