Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Page 8 of 10 Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10  Next

Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by eustahijebrzica on Sun Nov 18, 2018 7:02 pm

Nakon sekiracije utakmice, sad me još dodatno nasekirao Decoding Global Talent report https://www.bcg.com/publications/2018/decoding-global-talent.aspx

Ili sam ja mulava, ili jednostavno trebam duže tražiti (a nemam vremena), ali uglavnom - ne mogu naći nigdje listu "koje su najpopularnije zemlje za imigraciju" (van prvih 10-ak). Ali svejedno ima interestantan detaljčić:

Improving economic conditions would also seem to explain the steep falloff in mobility in many central and eastern European countries. Respondents in Poland, Croatia, Slovenia, and Romania are all below the mobility average after having been above it, by wide margins, in 2014. This part of the world has seen a lot of investment and most economies here are growing at rates above the global average.

Dodatna sličica https://boston-consulting-group-res.cloudinary.com/image/fetch/http://image-src.bcg.com/Images/Decoding-Global-Talent-main-ex03-R_tcm-195268.png

Dakle, trenutno smo među rijetkim zemljama u kojima bar 50% ljudi ne bi htjelo raditi vani, plus smo od 2014 opali 10 ili više % u tome.

Danke Deutschland, meine Seele brennt

(Naravno, nisam baš sretna s tim ispitivanjem s obzirom da mu fali jako puno Afrike, ali no dobro.)
eustahijebrzica
eustahijebrzica

Posts : 11
Join date : 2018-11-11

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Sun Nov 18, 2018 8:27 pm

Ako pogledaš ono Eurostatovo ispitivanje o vlastitom zdravlju - uvidjet ćeš kolika je besmislica pitat Hrvate bi li radili vani. cyclops

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by eustahijebrzica on Sun Nov 18, 2018 8:39 pm

Monsignor.m wrote:Ako pogledaš ono Eurostatovo ispitivanje o vlastitom zdravlju - uvidjet ćeš kolika je besmislica pitat Hrvate bi li radili vani. cyclops

Podsjeti me?

Jel to ono kad su pitali Hrvate kako im je zdravlje, pa su rekli da je dosta loše, pa su ih onda išli pitati za specifične probleme (jeste li u zadnjih godinu dana bolovali od X? jeste i dobili tretman za X?) pa je tih bilo neuobičajeno malo s obzirom na prvi set odgovora? ;D
eustahijebrzica
eustahijebrzica

Posts : 11
Join date : 2018-11-11

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Sun Nov 18, 2018 8:45 pm

Da, da, evo tu se krije:

https://eclectica.hr/2015/06/02/zadovoljstvo-zivotom-neugodni-podaci-eurostata-o-hrvatskoj-i-njenom-mentalnom-sklopu/

Nacija kmečavaca, profesionalnih žrtava i samosažaljivih rent-seekera

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by eustahijebrzica on Sun Nov 18, 2018 8:53 pm

Da, ne sjećam se sasvim tko je to bio, možda klapalo, no netko mi je spomenuo i da imamo nesrazmjer između anketiranih dohodaka i anketirane potrošnje. (I ne, nije objašnjivo ni s kreditima.) Hrpa ekipe zamrači dio love ali im je neugodno o tome pričati... no kad ih pitaš šta kupuju, tu se oslobode. Valjda i jer je malo teže smuljati toliko različitih/šarenih podataka, previše bi tablica to bilo ^^
eustahijebrzica
eustahijebrzica

Posts : 11
Join date : 2018-11-11

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Tue Nov 20, 2018 1:25 pm

Stvaramo koherentnu sliku da bi odgovorili na pitanje - zašto opada stopa zaposlenosti mladih?



_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Lebowski on Tue Nov 20, 2018 6:04 pm

Jel' to tipfeler ili zaposlenost mladih stvarno pada?
Lebowski
Lebowski

Posts : 61
Join date : 2018-06-05
Age : 37
Location : Brisel

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Wed Nov 21, 2018 8:34 am

Lebowski wrote:Jel' to tipfeler ili zaposlenost mladih stvarno pada?

Nisi bio "vjerni štioc" i pratio redovito Statistiku u nizu:

Monsignor.m wrote:15-24: 25,2% (-3,1%b y/y)
25-49: 79,3% (+3,0%b y/y)
50-64: 52,0% (+2,8%b y/y)
65+: 3,2% (+0,8%b y/y) - nepouzdano

Ukupna stopa zaposlenosti (15+): 47,3% (+1,3%b y/y)


Negdje sa 2016Q3 je trend (12-mjesečni pomični prosjek je dovoljno dobar da ga zovemo trendom) otišao u stagnaciju i okrenuo u pad po zadnjem, a meni je to poprilično čudno jer su mladi fleksibilni i kao (sezonska) radna snaga i kao "egzodusaši", za zapošljavanje mlađih od 30 trošak poslodavca je bruto1 (dodatak do bruto2 plaća država), imamo SOR, itd. Ne vjerujem da je do točnosti ankete.
Treba to malo segregirat na 15-19, 20-24 pa pogledat detaljnije, al ne stignem od silnog praćenja leleka. bounce bounce

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Lebowski on Wed Nov 21, 2018 11:00 am

Ah, stvarno.

Kombinirajuci zadnja dva grafa, mozda raste broj studenata?
Lebowski
Lebowski

Posts : 61
Join date : 2018-06-05
Age : 37
Location : Brisel

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Thu Nov 22, 2018 9:22 am

Lebowski wrote:
Kombinirajuci zadnja dva grafa, mozda raste broj studenata?

I ja mnijem da je nešto tako, čak i "mentalitetski" tipa da naši đaci i studenti rade tek onda kad moraju, a kako sad rastu dohoci onda su na grbi roditelja.

Malo pomalo ćemo se svađati s prof. Bićanićem koji nas je dirnuo u srce:

Ivo Bićanić wrote:
Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

U Hrvatskoj ‘oduvijek’ zazivaju strukturne reforme i restrukturiranja (već barem šezdesetak godina, sigurno od reformi iz početka a osobito sredine šezdesetih, a možda se i neke ranije politike mogu donekle tako tumačiti). Sada ih zazivaju političari (jedni i drugi), savjetnici (rijetki nezavisni i oni drugi) i ostali (sa ‘talk show-ova’ i okruglih stolova) ali i stranci (osobito predstavnici međunarodnih finacijskih organizacija u svim oblicima). Zadnjih tridesetak godina to je mantra. Strukturne reforme vide se kao preduvjet uspjeha i lokomotiva rasta i razvoja. Političari o njima pričaju kao o glavnom javnom cilju, njihovo provođenje im predstavlja glavni izazov ekonomske politike i vide ga kao mjerilo uspjeha. Ukratko vide se i kao zlatni štapić: provedu se i ostale će se stvari posložiti.

Strukturna se reforma upravo događa. Po svemu sudeći postoje veliki pritisci prema strukturnoj reformi na tržištu rada i zapošljavanja. Desilo se što su političari i ostali zazivali  i – potpuno su se svi izgubili, osobito oni na obadva vrha vlasti. Doduše to nikako nije bio dio strukturnih reformi o kojima su kao papagaji pričali i na koje su mislili. Strukturna reforma desila se nepozvana i na posve drugom mjestu nego što su pričali. I najvažnije, nitko je ne kontrolira, politici je egzogena (nametnuta?) Stare cinike a i one koji ne vjeruju u pretjeranu upravljivost i svemoguće mudro rukovodstvo, to veseli.

O kakvoj je strukturnoj reformi riječ? Navodno u Hrvatskoj postoji manjak radnika, ne samo u turizmu nego i drugdje. Poslodavci ne mogu naći radnike koje bi zaposlili za plaću i uvjete koje nude. Navodno postoje pritisci na povećanje plaća kako bi se taj manjak ponude/višak potražnje riješio odnosno neravnoteža riješila povećanjem cijene. Navodno se tržište rada mijenja od tržišta kupca (poslodavaca) u tržište prodavača (radnika). Navodno se traži rješenje i olakšavanjem zapošljavanja stranaca. To je sve navodno. Za sada se malo toga napravilo, a nije nemoguće da restrukturiranje ode nekim čudnim smjerom pa i da zaglibi bez rješenja.

Mit je da poslodavci vole promjene, izazove i novine i s time povezani rizik i neizvjesnost. ‘Racionalno ekonomsko ponašanje otklanja rizik’ (ono je ‘risk averse’) i preferira sigurnost a poslodavci jesu racionalni. Uvozom radnika pokušavaju neutralizirati restrukturiranje tržišta rada. Restrukturiranje je moguće samo ako dođe do povećanja plaća

Koje su sve loptice u zraku kada je u pitanju ovo restrukturiranje? Korisno je za početak da se paluba raščisti od stranputica.

U tom pogledu dvije stvari ne spadaju u restrukturiranje, jer u hrvatskom gospodarstvu ostavljaju stvari nepromijenjenima. Prva se tiče porezne reforme vezane uz božićnice/uskrsnice/13. plaću. Druga se tiče uvoza radnika. Što se prvoga tiče korisno je stvari gledati kroz prizmu ‘permanentnog dohotka’ (koju ekonomisti poznaju od pedesetih, ovdje je malo prilagođena). Na strukturu utječu stalna primanja (permanetni dohodak) a ne slučajne, prolazne i nepredviđene promjene. Oni koji dobiju neku značajniju 13. plaću vratit će dug, kupiti balakar umjesto oslića, butelju vina umjesto litrenke i pozvati prijatelje na gemišt ili bambus. To će imati učinak dobitka na lutriji ali neće promijeniti odrednice ponašanja pa nema restruktutiranja.

Što se drugog tiče, uvoz radnika s Filipina (jesu žuti ali su katolici) ili Ukrajine (nisu katolici ali su bijeli), kojima će se plaćati sadašnje plaće, neće promijeniti relativne cijene rada pa će poslodavci  moći nastaviti po starom. Neće biti razloga za restrukturiranje nego širenje bazena ponude. Naravno da je to preferirano rješenje poslodavaca. Poslodavcima odgovara neutraliziranje pritisaka prema promjeni. Postoje iznimke ali zapravo je mit da poslodavci vole promjene, izazove i novine i s time povezani rizik i neizvjesnost. Od pedesetih znamo da ‘racionalno ekonomsko ponašanje otklanja rizik’ (ono je ‘risk averse’) i preferira sigurnost a poslodavci jesu racionalni. Na promjene ih prisiljava konkurencija i samoodržanje i jasno je da će pokušati neutralizirati .

U kojim onda uvjetima može doći do restrukturiranja? Ukratko, samo ako dođe do povećanja plaća, bez obzira na to plaćaju li se Ukrajinkama i Ukrajincima, Filipinkama i Filipincima ili Hrvaticama i Hrvatima. To povećanje plaća možda neće nužno povećati realne plaće, ali će bez sumnje izazvati restrukturiranje i strukturne promjene.

Nekoliko razloga je za to a među njima se četiri ističu. Mogu se povećati cijene, može se povećati proizvodnost, može doći do preraspodjele ili se može smanjiti ponuda javnih dobara i usluga.

Prvo rast cijena. Ako je vjerovati izjavama kapetana industrije, upućenih u ponašanje poslovnog svijeta, oni će povećati cijene. Na pitanje da li će članovi HUP-a isplatiti božićnice i 13. plaću predsjednica HUP-a Gordana Deranja je otprilike rekla: ‘ne znam ali sumnjam jer su poduzetnici napravili financijski plan i u njega nisu ukalkulirali povećanje cijena zbog tih davanja radnicima’. Slične izjave daje većina iz poslovnog svijeta a i drugi: povećanje plaća vodit će povećanju cijena.

Posljedice će biti da rast nominalnih plaća neće podrazumijevati rast realnih plaća. To od šezdesetih ekonomisti nazivaju nasamarivanje odnosno obmanjivanje radnika (‘fooling the workers’). Ljudi pate od novčane iluzije i prvenstveno reagiraju na to koliko imaju novca u džepu, a ne koliko za njega mogu kupiti. Unatoč povećanju plaća neće biti povećanja realnih plaća. Takva obmana traje jedno vrijeme ali ne ide unedogled (kako dugo traje ovisi o mnogočemu ali prvenstveno o sindikatima). Vodi li to spirali gdje plaće love cijene i inflaciju, to ovisi. Inflacija nije nužna i ovisi o reakciji vlasti, osobito monetarnih te kako se oblikuju očekivanja.

Tu su važne još dvije posljedice. Nužno dolazi do promjene tečaja, rast hrvatskih cijena je viši od rasta cijena eurozone što utječe na promjenu tečaja. Komotni položaj središnje banke i šetanje po konferencijama nestaje, a pitanje je je li središnja banka osposobljena raditi u novim uvjetima. Ovakvom reakcijom se ne mijenjaju odnosi u raspodjeli. Rastu plaće, rastu cijene i profiti a odnos plaća i profita ostaje nepromijenjen. Nije poboljšan položaj radnika ali je došlo do restrukturiranja određivanja plaća, novih očekivanja u pogledu inflacije i tečaja. To su ozbiljne promjene.

Drugo je preraspodjela. Ako kapitalisti (sada je to primjerenija riječ nego poslodavci) cijeli rast plaće ne prebace na cijene znači da dolazi do preraspodjele od profita k plaćama. Raste udio plaća, primanja od rada, i pada udio profita, primanja od vlasništva. To je ozbiljno restrukturiranje. Da li će kapitalisti pristati na to, nije jasno. Podaci svjetskog gospodarstva (razvijenih ali i brzo rastućih gospodarstava) ukazuju da stvari idu u suprotnom smjeru: zadnjih desetljeća svjedočimo preraspodjeli od rada k profitima. Vlasnici kapitala u Hrvatskoj prihvatit će ovu preraspodjelu ako budu prisiljeni na nju ali da to čine dobrovoljno nije jako vjerojatno. Nije ni nezamislivo da oni koji mogu odu i izvezu kapital (a oni koji to ne mogu će pričati o patriotskom poduzetništvu). Moguće je da ovo restruktutiranje vodi do interne deprecijacije. Prvi puta je uspjela na račun radnika ali ovaj puta bi išla na račun kapitalista i profita. Prije je tečajna politika vlasti prisilila na jednu vrst interne devalvacije sada može na drugu vrstu.

Treće je na tragu varijante interne deprecijacije. Ali ovaj puta se ne smanjuju profiti nego je sadržaj interne deprecijacije smanjenje ponude javnih dobara i usluga, ‘države’. Poslodavci i kapitalisti (i ovdje je ovaj pojam primjeren) pričaju o potrebi nužnog smanjenja opterećenja rada porezima i doprinosima, ali nikako ne bi povećali oporezivanje kapitala i vlasništva. Osim smanjenja opterećenja rada traže da se cijelo poslovanje oslobodi kojekavih poreza i davanja. Tu se kriju tri stvari.

Uz nepromijenjene profite rast plaća znači pad javnih izdataka. Povećanje plaća radnika je na račun ponude javnih dobara i usluga – meso i gemišt svaki dan, ali lošije škole i duže liste čekanja. Takvo restrukturiranje podrazumijeva Novi društveni dogovor o ponudi javnih dobara i usluga koji nije na stolu što ne znači da se neće desiti. Menadžeri i kapitalisti kojima ovakvo rješenje odgovara prikrivaju stvar s dvije mantre. Prva je – veća efikasnost države, koja ostavlja realnu javnu potrošnju nepromijenjenom. Manje poreznih kuna daje jednako jer je proizvodnja javnih dobara i usluga bolja. Drugo je da će takvo restrukturiranje ostaviti više prostora da kapitalisti ulažu i investiraju što će na koncu voditi većoj zaposlenosti i državu u višu razinu blagostanja. Garancije za to se ne daju, a postoje i drugi vjerojatniji načini reagiranja.

Postoji i sretni kraj cijele priče, ali se hrvatski poslovni svijet (poduzetnici i menadžeri) nije pokazao sklon takvim reakcijama. Nisu voljeli investirati, imaju sklonost uslugama (turizam je usluga) gdje su mogućnosti za povećanje proizvodnosti vrlo ograničene a skloni su uložiti i veliki trud u dizanje zaštitnih zidova, i u državi i u ograničavanju tržišne arbitraže

Četvrto, postoji i sretni kraj cijele priče. Povećaju se plaće ali odgovor nije ni povećanje cijena ni prihvaćanje preraspodjele nego rast proizvodnosti. Poslodavci bolje organiziraju proizvodnju te uvedu nove tehnologije koje ne moraju biti najnovije nego bolje od onih koje koriste. Tako se rast plaća pokrije rastom proizvodnosti. Dodatni šlag na tu tortu je da ukoliko plaće rastu koliko i proizvodnost, rastu i profiti i udio profita u raspodjeli ostaje isti. Raspodjela se ne mijenja. Može se imati i ‘jare i pare’. Do sada se hrvatski poslovni svijet (poduzetnici i menadžeri) nije pokazao sklon takvim reakcijama. Nisu voljeli investirati, imaju sklonost uslugama (turizam je usluga) gdje su mogućnosti za povećanje proizvodnosti vrlo ograničene i skloni su uložiti veliki trud u dizanje zaštitnih zidova, i u državi i u ograničavanju tržišne arbitraže.

Pokretanje ambicioznog investicijskog ciklusa kao amortizera rasta plaća nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma i zato to nije vjerojatan ishod. U njegovom duhu je uvesti dodatne deformacije na tržište kapitala i održati raspodjelu. U tom slučaju uslijedit će samo skromno restruktutiranje i još jedna propuštena prilika. To se čini još vjerojatnijim ako se zna da je to možda bolje i za radnike. Možda radnicima odgovara da ih se nasamari pa prihvate obmanu koju im nudi paket rasta plaća i cijena. Naime, investicijski ciklus podrazumijeva tehnički napredak. Taj napredak nije neutralan nego je pristran. Kako sada stvari stoje upravo je tehnički napredak veliki uzročnik preraspodjele i restrukturiranja u kojemu pada učešća primanja od rada. Prihvate li radnici obmanu  – imamo više plaće i više novca u džepu pa smo sretniji, ne možemo kupiti više ali  nismo nesretniji a kapitalisti imaju nepromijenjene profite pa su i oni sretni. Restrukturiranja i strukturnih promjena će biti ali u vrlo skromnom opsegu.

http://ideje.hr/napokon-se-dogada-ozbiljna-strukturna-reforma-ona-koju-nisu-ni-htjeli-ni-planirali-moze-li-se-imati-i-jare-i-pare/

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Thu Nov 22, 2018 10:05 pm

Bićanić pokušava plašit, ali sve je to nekako u fino i u rukavicama...

"Egzodus" preko manjka radne snage udara u samo srce uhljebničko-rodijačke paradigme (ili kako to ovi naši profesori i akademici od milja zovu kroni/ortački kapitalizam).

Ali kao što smo više puta naglasili, "egzodus" sam po sebi ne može napraviti puno. Mora i "kreativna destrukcija" pomoći.  Basketball

Dakle, neće HUP-ovce i rodijake nitko ništa pitat, jednostavno će oni koji ne mogu investirat i koji nemaju znanja povećat produktivnost propast i stavit ključ u bravu.

Drugo, proces depopulacije pasivnih krajeva (tranzicija od zombija ka duhovima) također diže produktivnost jer se događaju osim bježanije prema Mutti i ireverzibilne unutarnje migracije (radna snaga se penje po gradijentu produktivnosti).

Kako je produktivnost radnika puno veća u Zagrebu i Istri, nego po pasivnim krajevima, povratna veza će ubrzat stvari ovdje poprilično.

Još kad stisne resesija, neće nitko ništa ni uhljebe pitat... bit će i "kreativne destrukcije" i de-zombifikacije leva-leva.
RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Svađa sa Starim Cinikom #1

Post by Monsignor.m on Mon Nov 26, 2018 8:30 am

Stari Cinik wrote:
Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Započinjemo kratku seriju svađe sa Starim Cinikom:

*ispravno je detektirao da se radi o potpuno egzogenom faktoru, podsjećamo "vjernog štioca" kako je ekonomska znanost već utvrdila postojanje potpuno egzogenih pojava

Početak bune protiv dahija wrote:
Nebom sveci staše vojevati;
I prilike različne metati
Viš’ Srbije po nebu vedrome;
‘Vaku prvu priliku vrgoše:
Od Tripuna do svetoga Đurđa
Svaku noćcu mesec se vataše,;
Da se Srblji na oružje dižu,
Al’ se Srblji dignut’ ne smjedoše.
Drugu sveci vrgoše priliku:
Od Đurđeva do Dmitrova dana
Sve barjaci krvavi idoše;
Viš’ Srbije na nebu vedrome,
Da se Srblji na oružje dižu,
Al’ se Srblji dignut’ ne smjedoše.
Treću sveci vrgoše priliku:
Grom zagrmi na svetoga Savu;
Usred zime, kad mu vreme nije,
Sinu munja na časne verige,
Potrese se zemlja od istoka,
Da se Srblji na oružje dižu,
Al’ se Srblji dignut’ ne smjedoše.;
A četvrtu vrgoše priliku:
Viš’ Srbije na nebu vedrome
Uvati se sunce u proljeće,
U proljeće na svetog Tripuna,
Jedan danak tri puta se vata,;
A tri puta igra na istoku.

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Thu Nov 29, 2018 3:14 pm

Sramežljivo nam kapaju podaci o NIN-ovima (National Insurance Number) iz UK:


Year to September 2017: 797
Year to September 2018: 1666     +869 tj. +109%
(Year to June 2018: 849)

a "freedom of movement" stupio na snagu 1.7.2018.      

Iz gornjeg slijedi između 1.7.2018. i 1.10.2018. smo imali 817 NIN-ova ili 272 mjesečno.
Neki su govorili da "egzodusa" u UK neće biti - "jer su svi oni koji su htjeli otići već tamo".  Sleep

Interesantno je da "labour force survey" i određivanje broja Hrvata u UK na temelju ILO anketa nije pokazalo nikakav skok iza 1.7.2018., već smo govorili o relevantnosti tih anketa.  Sleep

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Sun Dec 02, 2018 1:21 pm

Idemo prvo ukazati na zanimljivu pojavu o kojoj se ne priča baš previše po mainstream medijima.

Hrvati, ovi koji su još ostali u Hrvatskoj, se sve ubrzanije zadužuju i to dominantno po kratkoročnim nenamjenskim kreditima.
Pa tako imamo rast kratkoročnih kredita na godišnoj razinu od preko 10%, odnosno cca. 4.5 milijarde kuna.

https://www.hnb.hr/documents/20182/0cdf011f-6632-4360-a293-28ffff2bf97b

Da stvari dovedemo u kontekst, u istom razdoblju su neto plaće porasle oko 4%, osnosno ukupno oko 3.5 milijarde kuna.

Ako uzmemo da je 10% rasta kratkoročnih otišlo na penzionere, dobivamo prilično porazne brojke da se Hrvati, u potrazi za većim standardom i potrošnjom, više oslanjaju na kratkoročno zaduživanje nego na rast neto plaća.

Bankari su odlučili spustili kamate, te krenuli davati gotovinske kredite svima i svakom.
Isto tako suficit platne bilance je omogućio zaduživanje u kunama (kunski nenamjenski krediti rastu po stopi od 20%, odnosno 5.5 milijardi kuna rasta y/y).

Bilo kako bilo, ovaj veliki rast po nenamjenskim kreditima se pretvara u (nezarađenu) potrošnju kućanstava te posljedično na veći uvoz i veće prihode države.
U prosjeku zaposleni Hrvati trenutno vide 7.5% rasta standarda (kad uključimo inflaciju), a više od 50% tog rasta je financirano kratkoročnim kreditima.

Ovakvo neracionalno ponašanje nije neočekivano, međutim meni kao međedu je iznimno vrijedan indikator za budućnost kad udari nova resesija.
Po načelu, što ovaj trend bude duže trajao i što snaga ovako luckastog zaduživanja onih koji su ostali u Hrvatskoj bude veća, to će resesijski krš i urušaj biti grozomorniji.

Spavaš li mirno Vujčiću Borise? lol!

Idemo sad ubaciti "egzodus" i "robusnost na krize" u priču:

Kao prvo jedna "mentalna vježba":
* Koliki bi bio neto vanjski dug da ovih 200-250 tisuća nije uteklo u "egzodus" otkako se ušlo u EU?

Kod sljedeće resesije, "egzodus" zbog iznimno blagotvornog utjecaja na platnu bilancu će najvjerojatniji za dlaku spriječiti puno teže posljedice (odnosno bankrot) i to preko više mehanizama:
* Direktne doznake će ublažiti manjak lovice koji će nastati zbog sloma prihoda u turizma.
* Broj onih koji će ostati bez posla će biti puno manji nego da "egzodusa" nema (ukupna količina jada i mizerije će biti puno manja nego da "egzodusa" nije bilo).
* U slučaju većeg pada cijena nekretnina na obali (ili cijene i dostupnosti radnika u građevini) "egzodusaši" s lovicom će mjerkati i uspostaviti potražnju koje inače ne bi bilo (evo kolega belgijumski naučnik već čeka ko zapeta puška).
* Stotine tisuća, onih koji se trenutno neracionalno zadužuju i čekaju u redovima za Black Friday te koji će najviše nagrabusiti kod sljedeće krize, će imati izbor bijega u "egzodus" kad se razvijenije EU ekonomije krenu oporavljati.

Trenutni potezi mega-uhljeba oko dizanja minimalca je diretkan nož u bubreg HUP-ovcima, ali naravno ni ove druge mjere im nisu baš previša drage.
* Spuštanje PDV-a ne znači ništa ako igrači poput Lidla odluče spustiti cijene u potrazi za što većim tržišnim udjelom (nema zadržavanja profita).
* S dizanjem neoporezive svote na 7.500 kuna država se ne odriče ničega (vjerojatno će biti čak i u plusu zbog veće potrošnja), a loptica se prebacuje na teren HUP-ovaca.

Situacija je prilično jasna, uhljebi (kako veliki tako i mali) se ne misle odricat apsolutno ničeg. Vidimo to kako po potezima Vlade RH, tako i po zahtjevima sindikata ovih koji su prikopčani na državnu sisu. Njih jedino sljedeća resesija može urazumit i ubuzdat im relativne apetit kod raspodjele ovo malo sirotinje što Hrvatska stvara svake godine.

Što se tiče HUP-ovaca tu je stvar puno jasnija i predvidljivija, ovi koji ne budu mogli povećavati plaća će morat pomalo stavljat ključ u bravu.

"Egzodus" i "kreativna destrukcija" su brat i sestra.
RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Sun Dec 16, 2018 11:00 am

Vijest da će kvota za zapošljavanje stranaca u 2019. biti 63.000 (veća ili barem jednaka broju iseljenih u jednoj godini) govori da su "megauhljebi" odlučili zadržati "status quo" tj. da su odlučili kako znaju i umiju pomoći rodijacima da ne raste cijena rada. S druge strane, dizanje nagrada na 7.500 kn je prebacivanje tereta na "rodijake".

Prava snaga "egzogenog faktora" se vidi baš onda "uhljebi", "rodijaci" i "prezreni na svijetu" čvrsto drže rovovske pozicije. Svaki pomak je onda isključivo na "egzogene" mišiće.

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Sun Dec 16, 2018 9:03 pm

Idemo staviti u kontekst ovo daljnje povećanje kvota za stranu non-EU radnu snagu...

Kao prvo treba pogledati kako strelovito rastu nominalni troškovi radne snage po satu (treba oduzeti 1.3% inflacije) pa imamo:

* Rast od 7.6% u Q3 2018 (kad se uračuna inflacija, brži rast nego u Bugara, sličan kao u Čeha, dok su Rumunji još šampioni ovdje)
* Troškovi rada za "business economy" su rasli po stopi od 8.1%, a kod "non-business economy" za dosta manjih 6.7%.
* Za Q2 2018 smo imali još jači rast i još veće razliku (10.9% business i 7.7% non-business).

https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/9445384/3-14122018-BP-EN.pdf/88b42334-16b4-465e-a6be-8a92c12434ce

Ovo sve govori da troškovi po satu rastu puno brže od produktivnosti i realnog rasta GDP-a.
Em se očito jače plaćaju prekovremeni, em ima troškova terena i dnevnica, a što se tiče interventnog uvoza non-EU radne snage, reklo bi se "skuplja pita neg tepsija".

"Egzodus" šamara po ušima rodijake i HUP-ovce prilično žestoko. Kako smo ono rekli... na jednog radnika što uvezu, dva će uteći u "egzodus".
Uvezu li novih 20.000 stranaca, 40.000 će im novih Hrvata dati petama vjetra.

63.000 tisuće radnika je 4% ukupne radne snage (cca 8% ako gledamo strogo privatni sektor), par godina ovim tempom i imat ćemo na Jadranu i po Zagrebu 20% radne snage iz inostranstva.

Tko bi rekao da će "egzodus" kao egzogeni faktor toliko zašamarati uhljebničko-rodijačku paradigmu da će se u nedostatku radne snage opet okrenut pesmi... lol! lol!

RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Lebowski on Sun Dec 16, 2018 9:49 pm

Kvota za 2018 je skroz ispunjena?

Proporcionalno je 63000 godišnje duplo više od njemačkih 500000 izbjeglica 2015... Hasanbegović na aparatima Laughing

EDIT: nisam vidio odmah link - dvije Europe, ova druga ubrzano stiže prvu...
Lebowski
Lebowski

Posts : 61
Join date : 2018-06-05
Age : 37
Location : Brisel

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Tue Dec 18, 2018 11:53 pm

Hvala Monsiju na podatku o otkupu jedne milijarde eura od strane HNB-a u zadnja dva tjedna. Idemo vidjeti u kojoj mjeri je to posljedica iznimno blagotvornog djelovanja "egzodusa".

Kao prvo, nadam se da je jasno da ovog otkupa ne bi bilo da nije suficita tekućeg računa platne bilance (preko 3% GDP-a, odnosno oko 2 milijarde eura godišnje).
Suficit tekućeg računa znači neto odljev kapitala, odnosno u hrvatskom slučaju neto razduživanje prema inozemstvu (u njemačkom slučaju znači financiranje i investiranje po svijetu).

Direktni utjecaj "egzodusa" na tekući račun su vjerujem jasni (puno smo puta o njima pisali):
* doznake i transferi
* trošenje lovice zarađene vani u Hrvatskoj kad se baje vrate doma
* navoženje punih gepeka čokolade, odjeće i obuće, kozmetike i drugih stvari nakupovanih po akcijskim cijenama kod Mutti i drugdje vani

Međutim postoje i indirektni učinci, a da bi ih do kraja razjasnili prvo jedna mentalna vježba...

Koliko bi bio veći uvoz roba i usluga u odnosu na današnje stanje da nije ovih 200-250 tisuća ljudi emigriralo iz Hrvatske?
Koliko bi trebalo tuđe lovica tj. priljeva stranog kapitala da se zaposle svi oni koji su morali "uteći" jer se nisu mogli zaposliti u Hrvatskoj?

Hint... za odgovorit na pitanja treba pogledati tragikomičan deficit tekućeg računa do 2008. te pripadajući rast ukupnog vanjskog duga.

Ovi indirektni iznimno blagotvorni učinci "egzodusa" (tj. usporedba s realnom situacijom koja bi bila bez "egzodusa") još nisu došli do mainstreama, ali nadoći će i oni
jednog dana. Kao što nadolaze sa spoznajom da "egzodus" i nije baš tako crn kako ga se predstavljalo.

Doduše s 2 i pol godine zakašnjenja u odnosu na nas ovdje, ali bolje ikad nego nikad.  Basketball

"Egzodus" ne samo da stavlja radnu snagu s globalno utrživim vještinama u dramatično bolju pregovaračku poziciju u odnosu na kapital, nego
dodatno stavlja držateljima kapitala sol na ranu preko suficita tekućeg računa jer čini kapital "abundant".

Dakle, "egzodus" direktno i indirektno čini rad oskudnim resursom, a kapital izobilnim.

Otud zapravo naricanja dušebrižnika, te sveopći lelek i kuknjava HUP-ovaca i rodijaka po medijskom prostoru.

U Hrvatskoj je stečeni kapital uglavnom bio prepušten rodijacima od strane mega/giga uhljeba u lakrdiji zvanoj "pretvorba i privatizacija" te prodan strancima.

S druge strane novi kapital se gotovo nije stvarao iz domaće akumulacije (koje nije bilo jer rodijaci kako vidimo po Agrokoru i sličnima "uspješnicama" uglavnom
ne znaju stvarati dodanu vrijednost), nego iz inozemne (jako skupo naplaćene) štednje.

Znači sve do ulaska u EU, situacija je bila jako povoljna za one koji su imali ili upravljali kapitalom (ne zaboravimo da u Hrvatskoj alfa-uhljebi još uvijek upravljaju
jako velikim kapitalom), a jako loša za one koji su imali za razmjenu jedino svoje vještine.

Ovaj pokušaj s radnim dozvolama za non-EU radnu snagu je potez očajnika u pokušaju da se vrate stara vremena kad radna snaga nije imala izbora i kad je morala
u strahu gledat u pod.

HUP-ovcima bi bilo puno bolje da sad kad kapitala ima u izobilju, a radne snage fali, investiraju u rast produktivnosti.

Očito mnogi ne znaju kako i kakvim se to investicijama diže produktivnost...

Nema veze naučit će ih "kreativna destrukcija" skoro.
RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by marcuscato on Wed Dec 19, 2018 6:40 am

Lako je drvljem i kamenjem po poduzetnicima. Da je napisao Kerefek ne bih se čudio

Da su javne politike u Hrvatskoj bile toliko povoljne za stvaranje dodane vrijednosti, lako bi u Hrvatsku došao strani kapital orijentiran na izvoz. Došle su banke, telekomi i trgovački lanci. Njima Hrvatska nije smrdila jer se na kreditnom boomu dalo zaraditi.

Ali za sklopiti automobil, ipak je bilo bolje otići u neku od jeftinijih zemalja koje su još uz to članice EU.

To manje govori o sposobnosti domaćih poduzetnika od kojih je dobar dio postao poduzetnicima iz nužde, a u većoj mjeri o pumpanju cijene rada u eurima od strane alfa-uhljeba, te činjenice da nismo bili dio EU.

Slijedeća stvar o kojoj treba razmisliti je - da li bi alfa-uhljebi bili toliko nagnuti na stranu kupovanja socijalnog mira da smo bili dio EU 10 godina ranije? Ili bi egzodus njima riješio mnoge probleme, pa iste ne bi istovarili na leđa poduzetnika?

Ima nešto slobodne volje, ali dobar dio toga je zapisan u zvijezdama.  Wink

I ne znam baš da li je suficit bilance plaćanja posljedica čokolade u gepeku i čašćenja svih u selu, a koliko činjenice da je izvoz daleko veći nego prije 10 godina. Zanimljivo da zadnjih 5 godina kad smo dio EU i kad nemamo prenapuhane plaće u € odjednom imamo solidan rast ne samo izvoza usluga, već i roba. Nesposobnim poduzetnicima unatoč.

marcuscato

Posts : 44
Join date : 2018-06-07

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Monsignor.m on Wed Dec 19, 2018 7:22 am

Lebowski wrote:Kvota za 2018 je skroz ispunjena?

Zadnje je objavljeno za 19.10.2018.

Monsignor.m wrote:
Monsignor.m wrote:
HUP-ovci wrote:
Prikupljene potrebe koje je HUP dostavio Ministarstvu "predstavljaju samo dio potreba koje poslodavci trenutno prijavljuju jer nisu u mogućnosti s potpunom sigurnošću planirati već sada sve aktivnosti za narednu godinu", kažu u udruzi poslodavaca.
Napominju i da su ove godine od svojih članica zaprimio prijavu potreba za stranim radnicima dvostruko veću nego je to bilo prošle godine te da preliminarni podaci ukazuju na tendenciju rasta potreba.

Iz HUP-a podsjećaju da je ove godine kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola, ali vjeruju da će za 2019. taj broj biti znatno veći, kada se prikupe podaci i potrebe koje prikupljaju drugi dionici kao i resorna ministarstva, kojima se poduzetnici također izravno javljaju.

http://www.seebiz.eu/hup-povecanje-trenda-nedostatka-radne-snage-u-hrvatskoj/ar-184203/

Uvijek kontekstualizacija:

* 2017. je produženo 1440 dozvola strancima od 1800 za produženje - 80%
* od 1.1. do 31.12.2017. izdano je 5960 od 7279 dozvola, a 511 je bilo u postupku - 82% + 7% = 89%
* 2017. nijedna grupa zanimanja nije ispunila kvotu

* 2018. do 19.10 je izdano 20.415 novih dozvola, a 2.637 je u postupku, a kvota je 29.769 - 68,5% + 8,8% = 77,3%
* ne znamo koliko je produženih dozvola
* samo je građevinarstvo ispunilo kvotu (ako zbrojimo izdane i dozvole u postupku) za 2018., opjevani IT nije ni blizu

Par načelnih zaključaka:
- mjesto se ne vraća u kvotu kad zaposleni stranac npr. da otkaz pa ne znamo koliki je "bounce rate", koliko dolazi samo sezonski, a koliko trajno
- Situacija nije ni crna ni bijela - nego siva: niti su HUP-ovci offsetirali gubitak domaće radne snage strancima, niti je Hrvatska crna rupa u koju nitko ne želi doći
- za sada i dalje vrijedi - što veće kvote, više stranaca dođe pa HUP-ovcima ostaju snatrenja "koga nema - bez njega se može"
- uvezli smo 11 liječnika, jednog specijalista, 5 zubara i dva farmaceuta, a nismo ni blizu kvote


Idealno bi da imamo na HZMO broj osiguranika segregiran po državljanih RH, EU ili trećih zemalja svaki mjesec, al sumnjam da ćemo nešto tako dobro ikad imati, iako je SQL upit na bazu trivijalan. Smile

_________________
Jednog posjeć’, a dva će uteći,
Dva pos’jeci, četiri odoše;
Monsignor.m
Monsignor.m

Posts : 628
Join date : 2018-06-04
Age : 88

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Wed Dec 19, 2018 11:57 pm

Naj se srditi maruscato, nema ništa osobno kad se ja veselim "kreativnoj destrukciji", plaču i leleku te mukama HUP-ovaca.  bounce  bounce  bounce

To ja samo slavim free-market, odnosno "tržišne silnice" koje "egzodus" jedini malo ozbiljnije katalizira.

Mislim doći će i resesija, pa ćemo se veselit ne samo leleku rodijaka i poslodavaca, doći će i svekoliko uhljebništvo na red. Pa će htjeli ne htjeli morat provodit "reforme samo reforme". Evo NASDAQ skoro pa u bear marketu, DOW i S&P slijede ga isto u ambis, a međedi još nisu ni počeli shortati. Ne treba još puno do opće strke i panike, ja
da sam hrvatski alfa-uhljeb krenuo bih pomalo strepiti.  

Ali međedovad ćemo detaljnije na drugom topicu, ovdje ćemo samo o "utjecajima egzodusa".  

Prvo da vidimo to s doprinosom izvoza roba s jedne strane, te punim gepecima "egzodusaša" s druge strane, suficitu tekućeg računa platne bilance. HNB kaže da su prihodi od izvoza roba od 2013. godine porasli za 2.2 milijarde eura, a istovremeno su rashodi od uvoza roba su skočili za puno-puno većih 5.0 milijarde eura.

https://www.hnb.hr/documents/20182/565f510c-ba9c-4418-a93b-a055afd036a0

Ali bez obzira na ovaj poprilično stravičan rast deficita po robama, sve skupa se ima 2 milijarde eura plusa na tekućem računu. Kako sad to objasniti nego punim gepecima belgijumskih pralina, milke i nutele koje prenose "egzodusaši" kad se vrate doma za praznike.

Još jednom da probam pojasniti zašto se treba radovati mukama HUP-ovaca koji kukaju zbog manjka radne snage...

Hrvatski kapitalisti su dominantno nastali u procesu pretvorbe i privatizacije, te poslovanjem s državom. Dakle, nisu nastali normalnom darvinističkom kapitalističkom procesu, nego su dobili kapital zato jer su bili dobri u preferansu, tenisu ili su jednostavno imali puke sreće. Jel bilo u tom procesu "normalnih" poduzetnika, jel bilo klinaca koji su otvorili game studije pa se namlatili para i potukli svjetsku konkurenciju. Naravno da jest, ali nije ih bilo ni približno dovoljno da nagrizu uhljebničko-rodijačku paradigmu. Paradigmu i model zbog koji je jedino još Bugarska gora od Hrvatske.

Očito je da "egzodus" samostalno ne može pobijedit uhljebničku komponentu dosad važeće paradigme, nego samo može udarat na rodijake. Ako poslodavci misle da ih je toliko grdo stislo, nek prisile vlast na reforme. Nek žestoku udare po vlasti i politici.

Nek se stvarno dogode epska vremena koja to zazivamo, umjesto da žicaju vlast da im se smiluje kod uvoza non-EU radne snage i pokušaju očuvanja statusa-quo.
RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Lebowski on Thu Dec 20, 2018 12:47 pm

Nekako "na prste" mi se cini da su i doznake i gepeci (u mom slucaju, jedan kofer cekiramo s pralinama Very Happy) ipak nekoliko puta manji od tih milijardi suficita koje spominjes... Za jednostavno racunanje, neka se radi o 100000 obitelji - mislim da je npr. 3000 eura godisnje vec prilicno velik broj i on daje "samo" 300 milijuna.

Sto se tice kreativne destrukcije, dosta se slazem - neka uzivaju u crash course-u trzisnog natjecanja Very Happy

Prati dvije stvari za trendove rusenja paradigme: prezivljavanje besmrtnog Mikija B i ideje o reformi izbornih jedinica i/ili zakonodavstva...
Lebowski
Lebowski

Posts : 61
Join date : 2018-06-05
Age : 37
Location : Brisel

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by marcuscato on Thu Dec 20, 2018 5:38 pm

Priča se prvo o 2008. i ranije, a onda o 2013. kad je država već bila praktički u suficitu (ili 2014. najkasnije, ne sjećam se točno).

Poslodavci sasvim sigurno nisu krivi za deficite bilance plaćanja u predkrizno vrijeme, pa oni su bili jedini koji su zagovarali barem kakvo takvo držanje tečaja pod kontrolom kad je tečaj € išao i ispod 7kn.

Što se uvoza radnika tiče, isto radi (tj. pokušava) svaka razvijena država. I od svih društvenih skupina mi se čini da HUP i dalje premalo kuka i lobira koliko bi trebao. To je posljedica antipoduzetničke klime, a ista je djelomično utemeljena u ranije spomenutoj pretvorbi i privatizaciji, ali dobrim dijelom u socijalističkom mentalitetu u kojem je svaka privatna inicijativa blago rečeno sumnjiva.

A i ljudi teško praštaju uspjeh, barem naši Smile


marcuscato

Posts : 44
Join date : 2018-06-07

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by RealBear on Thu Dec 20, 2018 9:06 pm

Lebowski wrote:Nekako "na prste" mi se cini da su i doznake i gepeci (u mom slucaju, jedan kofer cekiramo s pralinama Very Happy) ipak nekoliko puta manji od tih milijardi suficita koje spominjes... Za jednostavno racunanje, neka se radi o 100000 obitelji - mislim da je npr. 3000 eura godisnje vec prilicno velik broj i on daje "samo" 300 milijuna.


Trista milijunčeka eura je samo od gepeka, poklona, čašćavanja po birtijima...

https://www.hnb.hr/documents/20182/c5604c36-edf4-4912-9d99-e750047b26ea

Ovdje imaš da je rast od 2013. po naknadama za zaposlene 418.7 milijuna eura (primarni dohodak)
Plus ostali sektori (sekundarni dohodak) rast od 2013. 786 milijuna eura.

Moja procjena je da su direktni benefiti "egzodusa" na tekući račun trenutno oko 2 milijarde eura godišnje.

Caka je da su indirektni benefiti skoro pa isto toliko značajni, naime da je tih 100.000 familija ostalo u Hrvatskoj imali bi barem cca 1.3-1.7 milijardi eura veći
uvoz roba i usluga (a gepeka, doznaka i transfera ne bi bilo). Dakle da nije "egzodusa" imali bi umjesto 3% suficita tekućeg računa platne bilance, 2-3% deficita (ceteris paribus).

Gepek po gepek i eto ti skoro 4 milijarde eura razlike na godišnjoj razini u tekućim transakcijama s inozemstvom.

Mentalna vježba... Kad se sve ovo zbroji i oduzme, koliki bi bio prinos na dolarske/euro hrvatske obveznice da nije bilo "egzodusa"?

Umem da kažem samo dve reči... Živio "egzodus"      
RealBear
RealBear

Posts : 158
Join date : 2018-06-04

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Lebowski on Thu Jan 10, 2019 11:52 am

Monsignor.m wrote:Prosječna netto plaća za 09/18 je 6195 kn, a za 09/17 je bila 5958 kn. Nominalni rast je 4,0%, a realni 2,6%

Prosječna brutto plaća za 09/18 je 8361 kn, a za 09/17 je bila 7989 kn. Nominalni rast je 4,7%, a realni 3,3%.

Medijalna netto plaća za 09/18 je 5100 kn, a za 09/17 je bila 5288 kn.

Medijalna brutto plaća za 09/18 6792 kn, a za 09/17 je bila 6610 kn.

Iznosi plaća od 01/2016 (uvođenje JOPPD metodologije):



Stope rasta prosječne plaće od 01/16:


Sto se dogadja s medijalnom placom? Prakticki nema promjene od pocetka 2016... Jel moguce objasnjenje da egzodus ipak jos ne tjera Boso&Jozo d.o.o poslodavce (koji zaposljavaju puno nize placenih poslova) na promjenu? Neki sektori ekonomije ocito imaju pritisak na rast placa (npr. prilican rast u IT-u), ali generalno nema bas jako puno promjene na trzistu rada... Izostanak rast medijalne place ne pase skroz uz toliku kuknjavu poslodavaca da imaju manjak radnika.


P.S. Monsi i koristenje istih boja za pomicne prosjeke razlicitih parametera na ova dva grafa Mad

Lebowski
Lebowski

Posts : 61
Join date : 2018-06-05
Age : 37
Location : Brisel

View user profile

Back to top Go down

Re: Utjecaj "egzodusa" na rast plaća, standarda i robusnosti na krize u Hrvatskoj

Post by Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Page 8 of 10 Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10  Next

Back to top

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum